Blokade prometnica, prosipanje mlijeka i traktori na magistrali ponovno su otvorili pitanje opstanka domaćeg stočarstva u Srbiji. Dok dio proizvođača radikalnim mjerama upozorava na, kako navode, urušavanje tržišta i pad otkupnih cijena, mljekari u Vojvodini svakodnevno pokušavaju pronaći način kako održati proizvodnju i sačuvati ekonomsku računicu. Koliko je stanje u sektoru doista ozbiljno i postoji li model koji može osigurati veću isplativost litre mlijeka, pitali smo proizvođače iz zapadne i sjeverne Bačke.

Udruženja iz centralne Srbije protestuju

Više udruženja poljoprivrednika održalo je u srijedu, 11. veljače, blokade cesta u znak protesta zbog, kako navode, ugroženosti domaće proizvodnje mlijeka i mesa te neadekvatne zaštite tržišta. Udruženje poljoprivrednika Šajkača iz Čačka i Udruženje proizvođača mlijeka Šumadije i Pomoravlja iz Kraljeva u zajedničkom priopćenju najavili su blokadu Ibarske magistrale traktorima u razdoblju od 13 do 15 sati. Ističu kako izlaze s jasnim zahtjevima Vladi Srbije, prije svega u cilju zaštite domaće proizvodnje. Među ključnim zahtjevima navode uvođenje prelevmana i kvota radi zaštite domaćeg tržišta mlijeka i mesa, osnivanje laboratorija na granicama radi kontrole, kako tvrde, ekonomskih prijevara u mlijeku i mliječnim proizvodima, kao i mjere protiv damping cijena proizvoda koji ugrožavaju domaće proizvođače. Traže i vraćanje otkupnih cijena mlijeka i mesa na razinu prije smanjenja, kao i zajamčen otkup mlijeka za svakog proizvođača.

Blokadama su se pridružili i iz Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije, koje je na svojoj službenoj Facebook stranici najavilo da će u istom terminu, od 13 do 14 sati, blokirati cestu od Ravnog Gaja prema Kragujevcu, na uzbrdici ka Vučkovici, gdje planiraju i prosipanje više tona mlijeka. U priopćenju su naveli kako su na radikalne mjere prisiljeni zbog, kako tvrde, realne opasnosti od potpunog prestanka otkupa mlijeka, što bi za mnoge proizvođače značilo gašenje proizvodnje. Kao dodatne razloge ističu da se u centralnoj Srbiji mlijeko trenutno plaća između 15 i 40 dinara, da je veliki broj otkupnih linija ukinut te da se na tržištu ne nazire poboljšanje, dok se, prema njihovim navodima, sirevi iz uvoza plasiraju po cijeni od 3,2 eura po kilogramu.

Poljoprivrednici iz Vojvodine se snalaze

Davor Vuković, mljekar iz Gradine kraj Sombora, govori nam o svom viđenju stanja u stočarstvu, kao i načinima na koje se može izvući više novca iz litre mlijeka, a to je proizvodnja sira.

»Brojno stanje krava nam se kreće od 25 do 30, proizvodnja nam je između 450 i 500 litara mlijeka na dan. Dio mlijeka se odvaja za pravljenje sira, s obzirom na to da mi mama ima tezgu na mliječnoj tržnici u Somboru. U zavisnosti od toga kako ide prodaja na tržnici, opskrbljujemo i dva etno salaša u Gradini koji od nas uzimaju tvrde sireve jer im treba nešto što je autohtono. Ostatak mlijeka prodajemo mljekari Nada iz Bačkog Maglića. Svake godine oko Nove godine nastupi nam krizniji period. Nijednom se još nije dogodila potpuna obustava predavanja mlijeka, ali se uglavnom radi neko procentualno smanjenje zbog povećane potražnje sira. Kako čujemo, problem s mlijekom je svuda u Europskoj uniji i u svijetu, došlo je do gomilanja nekih zaliha, pa je sada otkupna cijena opala. Nama je otkupna cijena koju dobijamo između 51 i 52 dinara s PDV-om, što ne mogu reći da je odlično, ali u isto vrijeme nije ni loše«, govori nam Davor Vuković.

Kako kaže, u prošlom periodu cijena je bila veća, sada je takva kakva jeste, a oni moraju raditi svakako. Upravo tu na scenu stupa kombinacija mljekarstva s proizvodnjom sira.

»Na taj način dobijamo veću isplativost po litri mlijeka, jer gotov proizvod se uvijek više plaća. Mi svake godine ulazimo u priču s namjerom da izdržimo još samo ovu godinu i bit će bolje sljedeće. Evidentno je da broj grla krava svake godine opada u Srbiji. Mi se stalno trudimo održavati taj broj, nemamo namjeru povećavati, ali ni ne smanjujemo proizvodnju. U početku smo mislili da ukoliko padne cijena mlijeka, mi ćemo samo dodati još nekoliko krava i bit ćemo na istom. Međutim, ispalo je potpuno kontraproduktivno. Neugodna situacija bila nam je prije dvije godine; imali smo 550 litara mlijeka na dan, a u otkup smo mogli dati svega 280 litara mlijeka jer nam je bio loš prosjek u prosincu. Uvijek se na tržnici može prodati po većoj cijeni pa smo zbog povećane potražnje više gurali na tu stranu. Poslije toga smo neka dva-tri mjeseca jedva izgurali da ne moramo prolijevati mlijeko, jer ipak je to grehota. Sijeno i djetelina su skupi, hranimo krave svakodnevno, pa onda i da prolijevamo mlijeko, stvarno nismo htjeli«, nastavlja Vuković.

Kaže kako je od kolega poljoprivrednika čuo za probleme s određenim mljekarama, govore ljudi kako im kasne isplate, ne otkupljuju im mlijeko.

»Mi za sada nismo imali takve probleme. I ovog siječnja imali smo isti scenarij kao prošle godine s manjim otkupom, ali evo već sada vidim da je bolje nego prošle godine. Iskreno, više me od otkupne cijene mlijeka sekira što sve ostalo mora poskupjeti. Troškovi inputa u poljoprivrednoj proizvodnji rastu, treba pripraviti hranu za cijelu godinu, a cijene goriva, umjetnog gnojiva, sijena, kao i drugih stvari rastu, dok samo naše stagnira. Troškovi veterinara su nam barem tisuću eura mjesečno, a nisu ni oni krivi, jer i njihovi potrošni materijali rastu s cijenom. Sami oni kažu, gledaju da svoj rad naplate minimalno, jer znaju da nam je i to skupo«, zaključuje Davor Vuković.

Pomoć od države 100.000 dinara po junici

Vinko Stantić iz Male Bosne kraj Subotice nam govori o vlastitom iskustvu s proizvodnjom mlijeka.

»Premiju za četvrti kvartal podnijeli smo početkom godine, a vjerojatno će biti isplaćena oko Uskrsa. Postoji obećanje kako ćemo dobiti 100.000 dinara po junici, ali iskreno pitanje kada će to biti isplaćeno. Govorili su kako je maksimum 20 junica po gospodarstvu. Mlijeko prodajemo subotičkoj Mlekari za 54 dinara po litri s PDV-om. Prije 13 mjeseci cijena otkupa bila je 72 dinara, što je evidentan pad. Sve ostalo poskupljuje jedino ono što je naš proizvod gubi na vrijednosti. Imamo oko 50 krava muzara, širimo proizvodnju tako što ostavljamo žensku telad. Sve ostalo konstantno poskupljuje – hrana, veterinarske usluge, matična služba, struja, nafta, radne snage nema, a treba se održavati razina proizvodnje. Tu je naravno i aflatoksin. Čim je višak mlijeka na tržištu, eto aflatoksina, kada se višak proda, nema više problema«, zaključuje Vinko Stantić.

Ivan Ušumović