RTS je dužan u svom programu ravnomjerno, bez diskriminacije i pod istim programskim i tehničkim uvjetima, predstaviti sve izborne liste i kandidate povodom raspisanih izbora za nacionalnomanjinska vijeća dok je RTV dužan predstaviti sve izborne liste za izbore na teritoriju AP Vojvodine * Zakonska obveza je da mediji kojima su posredno osnivači nacionalna vijeća svoje izvještavanje i sadržaje usklade s načelima rada javnih medijskih servisa, a uređivačka politika mora biti nezavisna od osnivača * Otvoreno zalaganje za jednu političku stranku ili opciju nespojivo je s novinarskom profesijom
Kao i na svakim izborima koji se svako malo u Srbiji održavaju, tako su i na izborima za nacionalnomanjinska vijeća mediji od izuzetnog značaja te je stoga njihova uloga i način izvještavanja kada je u pitanju praćenje kampanje i izbora reguliran zakonom. Prema članku 39. Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina mediji izvještavaju za izbore o nacionalnim vijećima u skladu sa zakonima kojima se regulira područje javnog informiranja i zakonima kojima se regulira izborni postupak. To su Zakon o izboru narodnih zastupnika, Zakon o informiranju i medijima, Zakon o javnim medijskim servisima i Zakon o elektroničkim medijima. Naravno, budući da su izbori za nacionalnomanjinska vijeća specifični, za njih su zainteresirani uglavnom pripadnici 23 nacionalne manjine i nacionalnomanjinski mediji, ali ne može se zanemariti ni društvo u cjelini u kojem pripadnici nacionalnih manjina žive te i mediji na srpskom jeziku imaju obvezu pratiti ih.
Nepristrano, pravično, uravnoteženo
Kako piše prof. dr. sc. Vladimir Đurić u monografiji Komentar zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina (Vijeće Europe, 2022.), ovaj članak donosi »izvjesnu dilemu« u pogledu obavještavanja u različitim medijima, osobito u pogledu obaveza javnih medijskih servisa. Naime, prema Zakonu o izboru narodnih zastupnika javni servisi su dužni u svom programu svim podnositeljima proglašenih izbornih lista i kandidatima osigurati da predstave svoje izborne programe besplatno i bez diskriminacije, i to nepristrano, pravično i uravnoteženo. Međutim, u Zakonu o javnom informiranju spominju se samo mediji na jezicima nacionalnih manjina, a ne i obveze javnih medijskih servisa prema izborima za nacionalna vijeća. Zakon o javnim medijskim servisima pak u pogledu izbora spominje samo republičke, pokrajinske i lokalne izbore u vrijeme predizborne kampanje.
Tako se u zakonu navodi obveza »besplatnog i jednakog predstavljanja političkih stranaka, koalicija i kandidata koji imaju potvrđene izborne liste na nacionalnom, pokrajinskom ili lokalnom nivou u vreme izborne kampanje, kao i dužnost da u redovitim informativnim programima i u posebnim emisijama koje su posvećene izbornoj kampanji postupa u skladu s principima nepristrasnog, pravičnog i uravnoteženog predstavljanja političkih subjekata, odnosno izbornih lista i kandidata na izborima«. Drugim riječima, prema ovim zakonima uloga javnih servisa ostaje nejasna. Jedino se postavlja zahtjev da uređivačka politika i onih medija čiji su posredni osnivači nacionalna vijeća bude nepristrana. Đurić objašnjava da se radi o većem broju izbora s ogromnim brojem lista i kandidata od kojih se neke podnose na sam dan održavanja elektorske skupštine kao i da je riječ o izborima za koje šira javnost možda nema interesa u istoj mjeri kao pripadnici nacionalnih manjina.
Rješenje ove dileme nađeno je na podzakonskom nivou te je Savjet Regulatornog tijela za elektorničke medije donio Pravilnik kojim je propisano da je Radio-televizija Srbije dužna u svom programu ravnomjerno, bez diskriminacije i pod istim programskim i tehničkim uvjetima predstaviti sve izborne liste i kandidate povodom raspisanih izbora za nacionalnomanjinska vijeća dok je Radio-televizija Vojvodine dužna predstaviti sve izborne liste za izbore za nacionalnomanjinska vijeća koja su registrirana na teritoriju AP Vojvodine.
Manjinski mediji
Kada je riječ o manjinskim medijima, Zakon o javnom informiranju i medijima propisuje da »načela rada medija čiji su izdavači osnovani od strane nacionalnih vijeća nacionalnih manjina moraju biti usklađena s načelima rada javnih medijskih servisa« i da je uređivačka politika nezavisna od osnivača. Kako bi se osiguralo ostvarivanje profesionalnih i etičkih standarda u radu medija čiji su izdavači osnovani od nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, Zakon donesen 2023. godine propisuje »donošenje internog akta koji usvajaju nacionalno vijeće nacionalne manjine i izdavač, i ovaj akt treba bliže urediti odnose između osnivača i izdavača«, odnosno između recimo Hrvatskog nacionalnog vijeća i NIU Hrvatska riječ, Mađarskog nacionalnog vijeća i Magyar Szóa i Hét Napa, Slovačkog nacionalnog vijeća i NIU Hlas l’udu itd. Nadalje se dodaje kako su izdavači čiji su osnivači nacionalna vijeća nacionalnih manjina dužni svake godine objaviti financijski izvještaj i izvještaj o provođenju internog akta.
Do sada su, međutim, interni etički medijski kodeks usvojili jedino NIU Ruske slovo, NIU Ridne slovo, a kako je ravnateljica NIU Hrvatska riječ izvjestila na sjednici HNV-a, u ovogodišnjem programu ustanove je i usvajanje internog akta – etičkog medijskog kodeksa kojim bi se trebali urediti odnosi između HNV-a i ove novinsko-izdavačke ustanove. Budući da je NIU Ruske slovo jedini tjednik u kojem su ovi odnosi uređeni, njihov se interni etički kodeks uzima za sada kao jedini relevantan izvor o tome kako se ovi odnosi mogu urediti, mada su mogući i drugi modeli jer o sadržaju akta pregovaraju i zajednički usvajaju nacionalnomanjinsko vijeće i novinska ustanova.
Etički medijski kodeks
Kada je riječ o kodeksu koji su usvojili NIU Ruske slovo i rusinsko nacionalno-manjinsko vijeće, među ostalim se u njemu regulira i odnos i način praćenja izbora za vijeće. Polazi se od zakonske obveze da su mediji kojima su posredno osnivači nacionalna vijeća dužni svoje izvještavanje i sadržaje uskladiti s načelima rada javnih medijskih servisa, odnosno da budu garant medijskog pluralizma na manjinskoj medijskoj sceni i profesionalnog izvještavanja, kroz uspostavljanje garancija uređivačke nezavisnosti medija i unaprjeđenje kvalitete informiranja i medijskih sloboda u manjinskim medijima. Principi kojima se ovaj medij treba rukovoditi je istinito, nepristrano, potpuno i blagovremeno informiranje; nezavisnost uređivačke politike; nezavisnost od izvora financiranja; zabrana svakog oblika cenzure i nezakonitog utjecaja na rad javnog medijskog servisa, redakcije i novinara; primjena međunarodno priznatih i principa, a naročito poštovanje ljudskih prava, sloboda i demokratskih vrijednosti te poštovanje profesionalnih standarda i kodeksa. U pogledu izbora navodi se u ovome kodeksu kako će se NIU Ruske slovo striktno držati Kodeksa novinara Srbije, te da će se rukovoditi principom nepristranog i jednakog predstavljanja političkih stranaka, koalicija i kandidata koji imaju potvrđene izborne liste za sve izbore koji se održavaju, a da će izborima za nacionalnomanjinska vijeća posvetiti naglašenu pažnju.
»Tjednik Ruske slovo i novinska agencija Ruthenpress će ustaliti i raniju pozitivnu praksu da – u namjeri da se svim kandidatima-listama osigura jednak prostor, objektivan i nepristran pristup u svojevrsnom tiskanom medijskom javnom servisu na rusinskom jeziku – za predizbornu kampanju u izborima za novi saziv Rusinskog nacionalnog vijeća unaprijed utvrdi pravila o praćenju predizborne kampanje, samoregulativni Informator za praćenje predizborne kampanje, koja će se jednako odnositi na sve podnositelje izbornih lista i o kojima će oni unaprijed biti obaviješteni«, stoji u Kodeksu.
Navodi se i kako je »otvoreno zalaganje za jednu političku stranku ili opciju nespojivo s novinarskom profesijom« kao i da »novinar/urednik ne bi trebao izvještavati o temama u kojima ima osobni, politički ili komercijalni interes«.
J. D.
