Izborne liste mogu predlagati najmanje tri birača upisanih u poseban birački popis, nacionalnomanjinske udruge i registrirane nacionalnomanjinske političke stranke. Izbornu listu svojim potpisima mora podržati najmanje 1%, a ne manje od 50 birača upisanih u poseban birački popis * Biračko mjesto određuje se za glasanje najmanje 100, a najviše 2.500 birača upisanih u posebne biračke popise iz reda svih nacionalnih manjina

Kao što smo već pisali, Hrvati u Srbiji će prvi puta na ovogodišnjim izborima za nacionalna vijeća, koji će biti održani krajem godine, birati članove Hrvatskog nacionalnog vijeća na neposrednim izborima. Do sada su svih pet izbora održani putem elektora te će ovogodišnji izbori svakako biti novum i nepoznanica, kako za kandidate tako i za birače. Naime, za razliku od elektorskih izbora na kojima birači ne izlaze na izbore već daju svoj potpis elektorima u razdoblju prije izbora, sada će i Hrvati poput pripadnika drugih nacionalnih manjina moći izići na izbore i dati svoj glas neposredno nekoj od kandidiranih listi po svom izboru.

Principi izbora

Izbori za nacionalna vijeća prema Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina zasnivaju se na principima slobode izbora, jednakosti izbornog prava, periodičnosti izbora i principu tajnog glasanja. Posebna načela izbora su dobrovoljnost, proporcionalnost i demokratičnost. Izborno pravo pripadnika nacionalnih manjina uključuje prava da: bira članove nacionalnog vijeća, bude biran za člana nacionalnog vijeća, predlaže kandidate za članove nacionalnog vijeća, bude informiran o izborima za nacionalna vijeća, o kandidatima za članove nacionalnog vijeća, kao i o njihovim programima, bude upisan u poseban birački popis nacionalne manjine, glasa za izbor nacionalnog vijeća i da ima pravo na zaštitu prava vezanih za izbor nacionalnog vijeća. Pripadnik nacionalne manjine stječe pravo birati članove nacionalnog vijeća ako se upiše u poseban birački popis nacionalne manjine, dok za člana nacionalnog vijeća važi taj isti uvjet uz uvjet da ne obavlja funkciju suca, tužitelja ili suca Ustavnog suda.

Neposredni izbori za članove nacionalnih vijeća održavaju se kada je u poseban birački popis nacionalne manjine upisano više od 40% pripadnika nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva. Taj uvjet ove je godine ispunjen, ali pripadnici manjina mogu se i dalje upisivati u poseban birački popis ukoliko žele sudjelovati na izborima. A osim što će na ovim izborima birači upisani u poseban birački popis, moći glasati po prvi puta neposredno, i način kandidiranja izbornih lista je nešto drugačiji u odnosu na elektorske izbore.

Kandidiranje – izborne liste

Izborne liste mogu predlagati grupa birača (najmanje tri) upisanih u poseban birački popis, zatim udruge čiji se ciljevi ostvaruju u području zaštite prava nacionalne manjine i registrirane nacionalnomanjinske političke stranke. Izbornu listu svojim potpisima mora podržati najmanje 1%, a ne manje od 50 birača upisanih u poseban birački popis. To u konkretnom slučaju za hrvatsku manjinu iznosi oko 225 potpisa, prema podacima od 12. siječnja 2026. godine kada je u Poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine bilo upisano 22.512 birača. Birač može svojim potpisom podržati izbornu listu samo jednog predlagača, a potpisi se ovjeravaju i ne podležu plaćanju taksi. Na izbornoj listi mora se nalaziti najmanje jedna trećina kandidata od broja članova nacionalnog vijeća koje se bira (za HNV se ove godine bira 23 vijećnika), a najviše onoliko kandidata koliko se članova nacionalnog vijeća bira. Ime i prezime kandidata navode se u izbornoj listi prema srpskom pravopisu i ćiriličnim pismom, a mogu biti navedeni i prema pravopisu i pismu nacionalne manjine, pri čemu redoslijed određuje predlagač. Nositelja izborne liste i redoslijed kandidata određuje predlagač. Na izbornoj listi među svaka tri kandidata po redoslijedu na listi (prva tri mjesta, druga tri mjesta i tako do kraja liste) mora biti najmanje po jedan kandidat – pripadnik manje zastupljenog spola. Izborna lista ima naziv koji određuje predlagač izborne liste. Ako izbornu listu predlaže grupa birača, naziv izborne liste sadrži naziv utvrđen sporazumom o obrazovanju grupe birača i u naziv se može uključiti ime nositelja izborne liste, ali ne može sadržati riječi »udruga« i »stranka« niti naziv registrirane udruge ili političke stranke. Ako pak izbornu listu predlaže udruga, naziv može sadržati naziv udruge, a može se uključititi i ime nositelja izborne liste. I treće: ako izbornu listu predlaže politička stranka nacionalne manjine, naziv liste mora sadržati naziv političke stranke iz akta o njenoj registraciji i može se uključiti i ime nositelja liste. Naziv izborne liste koju predlaže grupa birača ili udruga ne može upućivati na naziv crkve i vjerske zajednice.

Izborna lista podnosi se Komisiji najkasnije 15 dana prije održavanja izbora, koja je proglašava odmah po prijemu, a najkasnije u roku od 24 sata. Ako izborna lista sadrži nedostatke, Komisija u roku od 24 sata nalaže da se, najkasnije u roku od 48 sati otklone nedostaci. Kada Komisija utvrdi da izborna lista sadrži nedostatke, odnosno ako utvrdi da nedostaci nisu otklonjeni ili nisu otklonjeni u propisanom roku, donijet će u narednih 48 sati rješenje o odbijanju proglašenja izborne liste. Zbirnu izbornu listu utvrđuje Komisija, za svaku nacionalnu manjinu posebno, deset dana prije održavanja izbora i ona uključuje sve izborne liste za svaku nacionalnu manjinu, s osobnim imenima i podacima svih kandidata. Redoslijed se utvrđuje prema redosledu proglašenja izborne liste. Predlagač izborne liste ima pravo u roku od 48 sati od dana objavljivanja zbirne izborne liste izvršiti uvid u dokumentaciju koja je podnesena uz proglašene izborne liste.

Provođenje izbora

Ministarstvo rješenjem zaključuje poseban birački popis 15 dana prije održavanja izbora kada se utvrđuje ukupan broj birača za svaku nacionalnu manjinu, kao i broj birača po biračkim mjestima, i to ukupno za svako biračko mjesto i razvrstano po nacionalnim manjinama, što se objavljuje u Službenom glasniku. Ministarstvo dostavlja Komisiji sva rješenja o upisima, brisanjima, izmjenama, dopunama i ispravkama u posebnom biračkom popisu koje je donijelo od zaključenja do 72 sata prije dana održavanja izbora, te se objavljuje konačan broj birača za svaku nacionalnu manjinu, kao i broj birača po biračkim mjestima, i to ukupan za svako biračko mjesto i razvrstan po nacionalnim manjinama.

Birač glasa na biračkom mjestu na kome je upisan u izvod iz posebnog biračkog popisa. Svakom biraču obvezno se, najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora, dostavlja obavijest o danu i vremenu održavanja izbora, s brojem i adresom biračkog mjesta na kome glasa. Uprava jedinice lokalne samouprave stara se o uređivanju biračkih mjesta i priprema za svaki birački odbor potreban broj glasačkih kutija s priborom za njihovo pečaćenje i priborom za pisanje. Predstavnici predlagača izbornih lista imaju pravo uvida u izborni materijal koji se vrši u prostorijama Komisije. Uvid u izborni materijal može se izvršiti u roku od pet dana od dana glasanja. Zanimljivo, pripadnici policije na dužnosti mogu ući na biračko mjesto samo ako su narušeni red i mir, na poziv predsjednika biračkog odbora. Biračko mjesto određuje se za glasanje najmanje 100, a najviše 2.500 birača upisanih u posebne biračke popise, i to iz reda svih nacionalnih manjina. Izuzetno se može odrediti biračko mjesto i za glasanje manje od 100 birača ako bi biračima bilo znatno otežano glasanje na drugom biračkom mjestu.

Izvještaj s ukupnim rezultatima izbora Komisija objavljuje u Službenom glasniku u roku od 96 sati od završetka glasanja.

J. D.