Zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća uRepublici Srbiji Jasna Vojnić izjavila je jučer u svoj obraćanju u Saboru da se dio problema s kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji i dalje ne rješava, unatoč razgovorima i određenim pomacima u odnosima Srbije i Hrvatske, koji su, kako je naglasila, izuzetno važni za stabilnost cijelog prostora.
»Kao saborska zastupnica i predsjednica HNV-a danas vam se obraćam s dubokim osjećajem odgovornosti prema zajednici koju predstavljam, ali i prema odnosima između Srbije i Hrvatske koji su izuzetno važni za stabilnost cijelog našeg prostora«, rekla je Vojnić.
Ona je navela da su pojedini problemi na koje je upozoravala tijekom prošle godine i dalje otvoreni, ali je istaknula da u nekim slučajevima postoji spremnost institucija da reagiraju, što, prema njezinim riječima, treba potaknuti i pretvoriti u trajna rješenja.
Kao primjer neravnopravnosti navela je situaciju s vrtićem u Tavankutu. »Vrtić u Tavankutu upravo je takav primjer. Prošle godine bili smo svjedoci kako je otvaranje vrtića na hrvatskom jeziku bilo zapriječeno, a prošli tjedan imali smo priliku vidjeti i zašto – nasuprot zatvorenom vrtiću na hrvatskom jeziku otvorio se vrtić na bunjevačkom i srpskom jeziku«, rekla je Vojnić.
Dodala je da su pripadnici hrvatske zajednice dobivali pozive iz predškolske ustanove da mogu upisati djecu na bunjevačkom jeziku kako ih ne bi morali voziti 20 kilometara dalje. »Dakle, na hrvatskom ne može, ali na bunjevačkom i srpskom može u istom tom Tavankutu. To znači da jedinstvena hrvatska zajednica ne može, ali razbijena u nekoliko dijelova jest prihvatljiva«, naglasila je.
Unatoč, kako je navela, velikoj neravnopravnosti i diskriminaciji, Vojnić je poručila da hrvatska zajednica ostavlja prostor za dijalog te pozdravila uključenje ministra Beriše i njegovu najavu rješavanja tog pitanja. »Očekujemo da ovo što se dogodilo nije bila sustavna namjera«, rekla je.
Govoreći o pozitivnim primjerima suradnje, istaknula je isporuku nafte iz JANAF-a prema Srbiji te mogućnost uspostave brze željezničke pruge Beograd–Zagreb. »Danas se brzom prugom od Subotice do Beograda stigne za malo više od sat vremena i tom prugom, otkako je otvorena, prošlo je više od 400.000 ljudi, što je iznimno velika brojka«, rekla je Vojnić, izrazivši nadu da će se u budućnosti razgovarati i o brzoj pruzi između Beograda i Zagreba.
Istodobno je izrazila zabrinutost zbog zastoja europskih integracija Srbije. »Ne mogu ne izraziti zabrinutost zbog činjenice da su europske integracije Republike Srbije danas praktički zaustavljene«, rekla je, posebno ističući donošenje pravosudnih zakona koji su izazvali reakcije na europskoj razini.
Navela je da je povjerenica Europske unije za proširenje Marta Kos poručila da je riječ o velikom koraku unatrag. »Takve se ocjene nikako ne smiju ignorirati«, naglasila je Vojnić, izrazivši nadu da zakoni neće biti potpisani i stupiti na snagu jer je, kako je rekla, vladavina prava temelj europskog puta.
Osvrnula se i na nedavno skrnavljenje spomenika u Beogradu ustaškim i nacističkim simbolima, istaknuvši da takvi incidenti nisu bezazleni. »Mi osuđujemo vandalizam, ali isto tako želimo pohvaliti jasnu i brzu reakciju ministara Selakovića i Beriše koji su taj čin nedvosmisleno osudili«.
Prema njezinim riječima, reakcije institucija pokazuju postoji li nulta tolerancija na mržnju i nasilje. »Hrvatski narod u Srbiji pokazuje političku zrelost, mi razgovaramo s donositeljima odluka, zalažemo se za rješenja ne zato što se uvijek slažemo, nego zato što vjerujemo u odgovornost dijaloga«, poručila je Vojnić.
Na kraju je pozvala da se započeti procesi završe u duhu suradnje i europskih vrijednosti.
