Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture

Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, nadležna konzervatorska služba, radove na adaptaciji unutarnjeg dijela ove kuće naručila je i oni su započeti 2024. godine. Izvedeni su u tri faze na cjelokupnoj strukturi objekta, uz konstrukciju novih elektroničkih, strojarskih i vodovodnih instalacija 

Radovi na uređenju unutarnjega dijela župne kuće Presvetog Trojstva u Srijemskim Karlovcima (Trg Branka Radičevića 4) završeni su i ona je, u prisustvu ravnatelja Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Vladimira Kubeta predstavljena 18. prosinca srijemskom biskupu Fabijanu Svalini. Ova zgrada služi za stanovanje svećenika i potrebe funkcioniranja župe, svojim je sjevernim pročeljem naslonjena na crkvu Presvetog Trojstva. Skupa s njome nalazi se unutar zaštićenog spomenika kulture, kulturnog dobra od iznimnog značaja za Republiku Srbiju, prostornoj kulturno-povijesnoj cjelini »Gradska jezgra Srijemskih Karlovaca«.

Posljedica protoka vremena

Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, nadležna konzervatorska služba, radove na adaptaciji unutarnjeg dijela ove kuće naručila je i oni su započeti 2024. godine. Izvedeni su u tri faze na cjelokupnoj strukturi objekta, uz konstrukciju novih elektroničkih, strojarskih i vodovodnih instalacija. Tijekom prve etape, kada je zgrada statički osigurana čeličnim gredama, građevinski radnici su, skinuvši sloj od 30 do 40 cm ispod poda, naišli na rasute ljudske kosti. Tim arheologa na čelu s Ivanom Pašić obavio je iskopavanje i zaključio da je to bio sloj zemlje donijet s nekog drugog mjesta, skupa s ljudskim kostima, kako bi se oblikovala podloga za pod, što znači da nije riječ o nalazu grobova. Tamo gdje je bilo moguće, otvorene su arheološke sonde i došlo se do otkrića koja su potvrdila dosadašnja saznanja o tome da se na prostoru crkve i župne kuće nalazila u dalekoj prošlosti (XII. – XIII. stoljeće) benediktinska opatija, kao i da u gradskoj jezgri Srijemskih Karlovaca postoje tragovi života iz rimskog razdoblja. U obnovljenom enterijeru sačuvani su tragovi ranijeg korištenja ove kuće, od srednjevjekovnih kamenih elemenata s lokaliteta, do nedavnih izmjena u organizaciji osnove.

Kuća je u unutarnjem dijelu bila u vrlo lošem stanju, što očito dugo nije bio problem koji bi zahtijevao hitne mjere. Njezino stanje bilo je posljedica protoka vremena, razornog utjecaja vlage i narušene statike. Župna se kuća dugo nije koristila za stanovanje svećenika, budući da Karlovci u najnovijem periodu nisu imali rezidentnog župnika sve do 2022., kada su uvjeti ocijenjeni kao krajnje nepovoljni i opasni i kada je iskazana potreba detaljne obnove unutarnjeg dijela ove zaštićene kuće.

»Budući da sam u razgovorima sa srijemskim biskupom i tadašnjim župnikom Matejem Perićem saznao za stanje ovog važnog povijesnog i objekta za život zajednice, u razgovoru s tadašnjim predsjednikom Pokrajinske vlade Igorom Mirovićem ukazao sam na potrebu da se žurno odvoje sredstva za financiranje obnove unutarnjega dijela, budući da je vanjština već bila primjereno obnovljena. To je i učinjeno, te izražavam zadovoljstvo što je katolička, hrvatska i zajednica mjesta Srijemski Karlovci dobila ovako lijep i funkcionalan prostor«, kaže Goran Kaurić, koji je u to vrijeme bio na dužnosti zamjenika pokrajinkog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Ipak, donedavni župnik Matej Perić dobio je novo pastoralno zaduženje tijekom najnovijih radova, te se župom nanovo upravlja iz Petrovaradina. Trenutačni župni upravitelj je Stjepan Šumanovac.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture

Pogled u povijest

Ranije, 2021. godine, završena je obnova vanjskog dijela župnog doma. Projektom sanacije, restauracije i rekonstrukcije bili su obuhvaćeni radovi na svim izvanjskim dijelovima zgrade, sanacija zidane ograde i zamjena krovnog pokrivača, te djelomice krovne građe. Imajući u vidu da su na uličnom pročelju sačuvani originalni elementi i da prigodom detaljnog arhitektonsko-tehničkog snimanja objekta nisu uočene promjene originalnih elemenata (osim dva prozora), svi planirani radovi su poštivali zatečeni izgled i dimenzije te gabarite građevine, kako bi se očuvala arhitektonska kompozicija, njezini detalji, materijali i sklopovi. Zamijenjeni su ulični prozori, zatvorena naknadno otvorena okna na zadnjem pročelju i uklonjen doksat na prvom katu. Otvoreni su originalni otvori na zadnjem pročelju koji su prepoznati kao naknadno zazidane površine. Krovni pokrivač je zamijenjen, a postavljen ravni biber crijep.

Prvi župni dom u Srijemskim Karlovcima sagrađen je sredinom XVIII. stoljeća pokraj istoimene crkve iz 1768. godine. Crkva, pak, ima bogatu i dugu graditeljsku povijest, budući da je na mjestu i sadrži pojedine elemente iz građevine benediktinske opatije. Skupa sa susjednom sabornom crkvom sv. Nikole čini ikonični simbol Karlovaca, jednog od vrlo rijetkih mjesta u Vojvodini u kome se građevine dvije kršćanske crkve nalaze na istom trgu, jedna kraj druge.

Radovi na obnovi financirani su iz Projekta Fonda za obnovu kulturno-povijesnog naslijeđa i poticanja razvoja Srijemskih Karlovaca. Ugovorena vrijednost radova vanjskog dijela bila je nešto manja od 16 milijuna dinara, dok je za unutarnji dio, prema javno dostupnim izvorima iz perioda početka radova, utrošeno 18,3 milijuna dinara. Završenim radovima praktički cijeli objekat postaje prvi ovdašnji u vlasništvu Katoličke crkve čija je cjelovita obnova financirana državnim sredstvima Republike Srbije.

Marko Tucakov

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture