Ostajemo čvrsti u obrani prava naše zajednice, ali blagi u načinu na koji gradimo odnose, jer cilj nije konfrontacija nego trajni mir i suradnja. To je odgovornost prema našoj zajednici, ali i prema generacijama koje dolaze, koje zaslužuju živjeti u okruženju gdje se njihov identitet poštuje, a istina ne prešućuje

Na kraju 2025. godine objavljen je natječaj za poljoprivrednike i prvi puta potpora iz Hrvatske stiže i za gospodarstvo. Pri kraju ove godine najavljena je i potpora za socijalni program. Privodi se kraju dokumentacija za projekte »malih matica« i 2026. godina trebala bi biti godina u kojoj će krenuti radovi. Vrtić Anđeli čuvari u Tavankutu završen je ove godine, ali u njemu nema djece. Naredna godina bit će i godina izbora za novi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća. O tim temama za Hrvatsku riječ govori predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.

► Završena je treća godina mandata ovog, V. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. Što je obilježilo rad u ovoj godini?

Ova godina bila je zahtjevna, ali i duboko ohrabrujuća. Bila je to godina u kojoj se vidjelo da se upornost isplati, da procesi koje smo godinama pripremali napokon donose plodove. Gradili smo – doslovno i simbolički. Povezivali smo ljude, institucije i ideje. Pokretali smo ono što je predugo stajalo. Zato s punim pravom mogu reći da je 2025. bila godina vidljivih rezultata. Prvi put u povijesti Hrvata u Srbiji pokrenuli smo Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice, osnovali Udrugu hrvatskih poljoprivrednika Agro-CroV i otvorili jedno novo područje za koje su već mnogi pripadnici naše zajednice počeli gubiti nadu. Završen je kapitalni projekt »Rasti gdje si posijan« – tri nova ili obnovljena vrtića, a istodobno smo intenzivno radili na izradi dokumentacije za projekt »Sagradi mlin gdje je voda«, kroz izgradnju i obnovu sedam malih matica u Somboru, Monoštoru, Sonti, Petrovaradinu, Šidu, Rumi i Opovu. Obrazovanje je i dalje bilo naše najveće ulaganje. Od vrtića do studenata ulagali smo u djecu, u putovanja do škole, u ljetne škole, maturalce, stipendije, izlete, stručne skupove. Dodijeljeno je 149 stipendija, porastao je broj djece u obrazovnom sustavu na hrvatskom jeziku, a posebno bih istaknula početak nastave hrvatskog jezika u Beogradu. Iznimno je važno reći: nismo bili sami. Uz nas su bili Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, županije, gradovi, općine, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, ali i naši partneri u Srbiji, Crkva, brojni prijatelji zajednice. Naš se glas ove godine često čuo i u Hrvatskom saboru, i u Bruxellesu, i ondje gdje se donose važne odluke. Bilo je i propusta. Bilo je trenutaka kada smo mogli brže ili drugačije. Ali jedno je sigurno – nismo stajali. Nismo se povukli. I nismo odustali. I to smatram najvećim uspjehom godine koja je za nama.

► Jedan od kapitalnih projekata HNV-a, a financiran sredstvima hrvatske Vlade je izgradnja vrtića u Tavankutu, čime je završen kapitalni projekt »Rasti gdje si posijan«. Međutim, vrtić je zatvoren. Daje li Vam nadu obraćanje ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Deme Berishe na proslavi Dana zajednice koji je tada najavio i rješavanje problema oko vrtića u Tavankutu?

Vjerujem da svaka voda na kraju pronađe svoj put. Ponekad to traje dulje nego što bismo željeli i često ne vidimo odmah smisao čekanja, ali duboko vjerujem da on postoji. Možda se upravo u ovom trenutku od nas najprije traži kohezija – da budemo jedinstveni, sabrani i međusobno okrenuti jedni drugima – a tek onda dolazi ono što s pravom očekujemo. Obraćanje ministra Deme Berishe doživjela sam kao znak nade, ali i odgovornosti. Jer ovakvi se problemi ne rješavaju samo propisima i administrativnim rješenjima, nego zrelošću zajednice, povjerenjem i jasnom voljom da dijete i njegova budućnost budu iznad svake podjele. Vjerujem da će, kada u tome budemo ujedinjeni, rješenje doći.

► Hrvatska Vlada odobrila je još jedan kapitalni projekt. To je projekt izgradnje sedam malih matica »Sagradi mlin gdje je voda«. Ugovor je potpisan u ožujku 2024. godine. Do sada je kupljena kuća u Šidu, a što je s ostalim »malim maticama«?

Projekt »Sagradi mlin gdje je voda« danas više nije u fazi ideje, nego u fazi ozbiljne i sustavne pripreme za gradnju. Tijekom ove godine napravljena je ključna stvar: za svih sedam malih matica pokrenuti su i u velikoj mjeri dovršeni imovinsko-pravni postupci, izrađena su idejna rješenja i glavni projekti, prikupljene su suglasnosti komunalnih i infrastrukturnih službi, a na pojedinim lokacijama već su ishođeni ili su pri samom kraju lokacijski uvjeti i građevinske dozvole. U Šidu je kuća kupljena i započeta je priprema za obnovu, dok su u Rumi i Monoštoru postupci najdalje odmakli. Zahvaljujući povjerenju Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu sa Zvonkom Milasom i Vlade Republike Hrvatske na čelu s Andrejom Plenkovićem, pružena je podrška da ove godine možemo paralelno otvoriti sedam gradilišta. Posebno želim pohvaliti koordinatore u pojedinim mjestima, koji svojim angažmanom omogućuju da sve ide brže, i Marinku Katiću koji koordinira cijelim procesom i osigurava da svaki korak bude promišljen i kvalitetno proveden. Paralelno s tim, radilo se i na unutarnjem sadržaju budućih matica – od dizajna interijera do planiranja njihove namjene, kako bi svaki prostor bio živ, funkcionalan i otvoren zajednici. Ako sve ostane u planiranim rokovima, početak 2026. godine donijet će prve radove na terenu, a tijekom godine očekujemo fazno završavanje objekata. Ovo je možda najtiša faza projekta, ali i najvažnija. Jer upravo sada stvaramo temelje da male matice ne budu privremena rješenja, nego trajna mjesta okupljanja, rada i prijenosa identiteta hrvatske zajednice u Srbiji.

► Prije godinu dana tadašnji ministar poljoprivrede Republike Hrvatske na proslavi Dana zajednice najavio je potporu za poljoprivrednike. Godinu dana kasnije obavljen je natječaj. Koliko je značajna ova nova vrsta pomoći koja stiže iz Htvatske?

Ovo je povijesni trenutak za našu zajednicu. Prvi put ikada Hrvati u Srbiji dobili su izravnu potporu za poljoprivredu – područje za koje su mnogi već bili izgubili nadu. Zahvaljujem Lazaru Cvijinu, koji je u to vjerovao i pokrenuo ljude da se upišu u naš registar, te Vladi Republike Hrvatske, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Generalnom konzulatu Republike Hrvatske koji su ovaj proces sustavno i predano gurali naprijed. Natječaj za ovu potporu otvoren je do 23. siječnja 2026. i iznimno je važno da se naši poljoprivrednici prijave i iskoriste ovu priliku. Prilikom ocjene natječaja posebno će se vrjednovati doprinos hrvatskoj zajednici i aktivnost u njoj, jer cilj nije samo podržati pojedinca, nego jačati cijelu zajednicu i poticati one koji kroz svoj rad i angažman pomažu i drugima. Ovo nije samo financijska pomoć – ovo je test naše zrelosti i spremnosti da se aktivno uključimo, pokažemo odgovornost i iskoristimo sredstva koja nam naša matična domovina pruža za razvoj i osnaživanje zajednice. Ova potpora je također poruka da se rad, zemlja i ustrajnost prepoznaju i cijene te otvara vrata novim projektima i inicijativama koje jačaju hrvatsku zajednicu u Srbiji.

► Na ovogodišnjoj proslavi Dana zajednice ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske Marin Piletić najavio je novi program usmjeren na socijalnu uključenost starijih i ranjivih skupina. Može li se reći nešto konkretnije o tom programu?

Ovaj program nam je posebno važan jer nas podsjeća da briga za druge nije izbor, nego odgovornost zajednice. Dosad smo brigu za naše potrebite iskazivali kroz akcije Fondacije CroFond za Božić i Uskrs, ali ovo je prvi put da ćemo imati sustavnu podršku za kontinuiranu pomoć starijima, nemoćnima i socijalno ugroženima. Zahvaljujući ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske Marinu Piletiću, sljedeće godine krenut ćemo s provedbom programa – planiramo uspostaviti mrežu volontera u svim mjestima gdje žive pripadnici naše zajednice. Zadaća volontera bi bila pomaganje u dostavi hrane, lijekova, pri kućanskim poslovima, ali i pružanje podrške i prisutnosti. Jer ponekad je najvažnije ne samo materijalna pomoć, nego osjećaj da nisi sam i da netko misli na tebe.

► Ministar Demo Berisha najavio je da će uskoro biti usvojen novi Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. HNV je imao niz primjedbi na dokument koji je bio na javnoj raspravi. Hoće li takav dokument zaista unaprijediti položaj i prava nacionalnih manjina?

Vjerujem da hoće, ukoliko se naše primjedbe uvaže. Nacionalne manjine u Srbiji snažno podupiru europski put Srbije, ali taj put mora biti stvaran, a ne deklarativan. U sadašnjoj verziji dokumenta vidimo ozbiljne manjkavosti: aktivnosti koje ne odgovaraju stvarnim potrebama, mjere koje ne donose pomake, neujednačenu i nepreciznu terminologiju. Akcijski plan mora biti alat promjene, a ne forma. U tome ćemo biti ustrajni i jasni.

► Od 2024. godine saborska ste zastupnica. Koliko je Vaša saborska dužnost pomogla Hrvatima u Srbiji?

Od kada smo 2024. godine u Saboru, glas Hrvata u Srbiji jasnije dopire u Hrvatsku. Sada se u hrvatskoj javnosti više zna o nama, o našim uspjesima, potrebama i problemima. Naša zadaća nije samo tražiti podršku – ona je i senzibilizirati javnost za izazove s kojima se suočavamo. Jedino ako o tim problemima govorimo, oni postaju tema i dobivaju pažnju koju zaslužuju. To je naš cilj i za Hrvatsku i za Srbiju – da razgovor o pravima, obrazovanju, kulturi i identitetu ne ostane skriven, nego da postane javna i prepoznata tema na kojoj možemo graditi rješenja. Programi koje smo ove godine pokrenuli – socijalna pomoć za starije i ranjive, potpora poljoprivrednicima, kapitalni projekti poput vrtića i malih matica – možda bi nekada bili otvoreni, ali teško da bi to išlo ovoliko brzo i u ovakvom opsegu. Zahvaljujući tome što nas je Hrvatska demokratska zajednica pozvala za stol gdje se donose odluke, ovim činom odskočili smo nekoliko ljestvica naprijed kao zajednica. Također je bila iznimno važna i naša kontinuirana prisutnost i dosljedno zalaganje za potrebe naše zajednice čime smo uspjeli pokrenuti procese na koje smo dugo čekali i pokazati da zajednički rad i koordinacija donose vidljive i konkretne rezultate za naš narod.

► Za saborskom govornicom često govorite i o stanju u Srbiji, kritizirate vlast, nedemokratično društvo, neslobodu medija... Kako ocjenjujete odnose dvije države danas, i u to kontekstu položaja Hrvata u Srbiji?

Odnos Hrvatske i Srbije trenutno nije na razini na kojoj bi trebao biti, i to jasno govorim. Ipak, vjerujem da se ti odnosi mogu i moraju pomaknuti na bolje, jer samo konstruktivna suradnja koristi obje strane i posebno našoj zajednici koja želi mirno i dostojanstveno živjeti svoj identitet. U Saboru sam govorila otvoreno o neravnopravnosti Hrvata u Srbiji, o govoru mržnje, problemima oko vrtića u Tavankutu, o Hrtkovcima i nestalima, kao i o medijskoj neslobodi i sustavnom ignoriranju manjinskih prava. Ali sam jednako jasno rekla – ne tražimo privilegije, nego jednakost. Ne sukob, nego poštovanje. Ne šutnju, nego istinu. Vjerujem da upravo kroz dosljedan dijalog, suradnju institucija i otvorenu komunikaciju možemo graditi bolje odnose. To znači ne samo reagirati na incidente, nego i zajedno raditi na projektima koji povezuju ljude, jačaju zajednicu i stvaraju atmosferu povjerenja. Ostajemo čvrsti u obrani prava naše zajednice, ali blagi u načinu na koji gradimo odnose, jer cilj nije konfrontacija nego trajni mir i suradnja. To je odgovornost prema našoj zajednici, ali i prema generacijama koje dolaze, koje zaslužuju živjeti u okruženju gdje se njihov identitet poštuje, a istina ne prešućuje.

► Uz čestitku za Dan zajednice predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov kritizirao je rad HNV-a i upozorio na krizu u zajednici i na to da je Vaše političko djelovanje »štetno po interese hrvatske nacionalne zajednice«. Kakav je Vaš komentar?

Ne pronalazim se u tim riječima, no svaki čovjek u javnost iznosi ono što mu je važno i što u sebi nosi.

► Naredna godina izborna je godina za nacionalna vijeća. Čini se prvi puta od 2002. godine Hrvati će ići na izravne izbore. Razmišljate li o listi čiji biste bili nositelj?

Ne razmišljam, to je već odlučeno. Idemo na izbore i bit ću nositeljica liste, ako Bog da. Takve odluke donosim uvijek u dogovoru s institucijama Republike Hrvatske i svojim timom. Vjerujem da će zajednica prepoznati da se procesi koje smo započeli ne smiju zaustaviti. Ako sada stanemo, sljedećih dvadeset godina nećemo moći ponovno otvoriti ono što smo s toliko truda i odgovornosti pokrenuli.