Tribina »Brat uz brata, Srbin uz Hrvata«, održana jučer u Privrednikovom domu u Zagrebu, okupila je predstavnike hrvatske zajednice iz Srbije kako bi se otvoreno razgovaralo o tome kako je danas biti Hrvat u Srbiji - između političkih tenzija, historijskih rana i svakodnevne borbe za osnovna manjinska prava. Organizatori, Srpsko privredno društvo Privrednik i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, istaknuli su da je cilj skupa stvaranje prostora za glasove koji se rijetko čuju u javnosti, ali itekako zaslužuju pažnju.
U prepunoj dvorani govorili su Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i saborska zastupnica iz Srbije, Viktor Koska, politolog, te Ivo Martinović, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Tribinom je moderirao novinar Saša Kosanović.
Jasna Vojnić je istaknula da se svakodnevni život Hrvata u Srbiji u mnogočemu ne razlikuje od života drugih građana, ali da posljednjih mjeseci raste pritisak na zajednicu. »Generalno, kako je biti Hrvat u Srbiji, iz jedne perspektive isto je biti kao i svaki drugi građanin Srbije… ali ono što se pojačalo u zadnje vrijeme… to je brendiranje i negativni stereotipi prema hrvatskoj zajednici«, rekla je. Podsjetila je da su uvrede i stigmatizacija počeli »bojažljivo«, zatim se intenzivirali optužbama o navodnom sudjelovanju Hrvatske u protestima, da bi kulminirali scenama u kojima se opozicionim zastupnicima u Narodnoj skupštini viče »ustaše, ustaše«, iako među njima nema pripadnika hrvatske zajednice. Takva retorika, upozorila je, lako se »zalijepi« za Hrvate u Srbiji i nosi konkretne posljedice.
Vojnić je naglasila da se međunacionalni odnosi u svakodnevici uglavnom odvijaju bez većih napetosti, ali da izostanak reakcije institucija stvara prostor za rast mržnje i incidente. »Kada govorimo o povređivanju prava, nikada ne govorimo o običnom narodu… trzavice su u sustavu«, istaknula je. Problematično je, kaže, što takve poruke često dolaze upravo od ljudi na najvišim političkim funkcijama, što »huliganima daje krila. U Hrvatskoj kada se dogodi incident mi svaki put osuđujemo… ali ono što ne dobijemo, to je osuda s najvišeg vrha vlasti. U Srbiji se huška i potiče«, rekla je, dodajući da se nakon svake reakcije Hrvata pojave manipulativni naslovi u srpskim medijima: »sami sebi prete pa im Srbija kriva«.
Govoreći o sudjelovanju u izradi novog akcijskog plana za manjine, Vojnić je upozorila da su sve manjine u Srbiji »u financijskim kolicima«. Polovica od 24 manjine, naglasila je, nema nijednog profesionalno zaposlenog jer dobivaju tek dvadesetak tisuća eura godišnje - premalo za obavljanje i minimalnih funkcija. »Nismo mi slabi, dajte nam financije, uključite nas u sustav«, poručila je, naglasivši da bi bez pomoći Republike Hrvatske rad Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji bio gotovo nemoguć. Poseban problem je nepostojanje statistike o zaposlenima Hrvatima u javnoj upravi: »U javnoj upravi ne zna se koliko ima uposlenih Hrvata, a ja znam da možemo nabrojati na prste jedne ruke.A to sve ima dalekosežne posljedice, jer ne možeš izgurati školski centar, vrtiće, isključen si iz svega«.
Na kraju je istaknula simboličku težinu činjenice da je tribinu o Hrvatima u Srbiji organizirala srpska zajednica u Hrvatskoj, što smatra snažnom porukom svima koji vjeruju da su takvi odnosi nemogući. »Jako se iznenade svi u Srbiji pa pitaju kako ste vi tako dobri - to je neminovno. Rane postoje, možda se one prenose generacijama ali na nama je da mi utičemo na predstavnike vlasti da ta retorika prestane i vremenom će se rane iscijeliti.«
