»Periodično nam se javljaju roditelji mlađih punoljetnika i adolescenata, ali i studenti i zreli ljudi od 30-35 godina, s potrebom psihosocijalne podrške zbog najčešće anksioznih i depresivnih stanja, ali i smetnjama sa zavisnošću od kocke, interneta i video igrica. Prvi korak je razgovor, drugi stručna pomoć«, kaže Kristina Dragišić

Istraživanja mentalnog zdravlja stanovništva Srbije pokazuju da je trećina svih punoljetnih stanovnika psihički ugrožena, odnosno da 15,6% građana ima prisutne simptome depresije, dok 7,2% izvještava o simptomima anksioznosti. Preliminarni nalazi Instituta za mentalno zdravlje (2025.) pokazuju da 20,4% adolescenata ima ozbiljan psihijatrijski poremećaj, 9% je imalo suicidne misli ili pokušaje, dok se 14% samoozljeđuje. Dodatno zabrinjava podatak da je 27,7% mladih doživjelo fizičko zlostavljanje u obitelji, a 30% se ne osjeća prihvaćeno. Visok stupanj potrebe za podrškom odražava i podatak da je 1/4 stanovnika Srbije tijekom života imala potrebe da se obrati stručnjaku zbog problema s mentalnim zdravljem. Svake godine povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja organizira se kampanja podizanja svijesti o značaju mentalnog zdravlja i poštovanja prava i dostojanstva osoba čije je mentalno zdravlje narušeno. Ove kampanje predstavljaju jedan od važnih instrumenata u borbi protiv stigme i društvenih predrasuda i grade mostove razumijevanja među ljudima onih koji se suočavaju s mentalnim teškoćama i ostatkom društva.

Rušenje stigme

Caritasov Dnevni boravak za osobe s mentalnim smetnjama Sveta Tereza u Srijemskoj Mitrovici licencirana je ustanova socijalne zaštite za sistemsku i međusektorsku podršku osobama s mentalnim smetnjama i oboljenjima, jedinstvena u Vojvodini. Ima ih još samo dvije u Srbiji, također u okviru Caritasa – Caritas Šabac i Caritas Valjevo. Trenutno uslugama pokriva 15 osoba usmjerenih od odjeljenja psihijatrije Opće bolnice i Centra za socijalni rad iz Srijemske Mitrovice. Grad Srijemska Mitrovica prepoznao je značaj ove inovativne usluge i uvrstio je u listu socijalne zaštite koja se 100% financira iz proračuna Grada.

»Imamo još tri korisnika koji su trenutno hospitalizirani. Periodično nam se javljaju roditelji mlađih punoljetnika i adolescenata, ali i studenti i već zreli ljudi od 30 do 35 godina, s potrebom za psihosocijalnom podrškom zbog najčešće anksioznih i depresivnih stanja, ali i smetnjama sa zavisnošću od kocke, interneta i video igrica. Prvi korak je razgovor, drugi je stručna pomoć. Problem suicida je manje-više tabu tema, ali je veoma veliki problem u Srbiji. Prošle godine 703 osobe oduzelo je sebi život, a najugroženiji su mladi od 15 do 35 godina ali i oni stariji od 75. Najčešći uzrok samoubojstva je depresija, povezana s čak 60 do 70 posto svih suicida. Rizik od samoubojstva je četiri puta veći kod osoba koje boluju od depresije, a čak 20 puta veći kod onih s težim oblicima depresije«, ističe koordinatorica mitrovačkog Caritasa Kristina Dragišić te navodi da je ključ u pravovremenom prepoznavanju i liječenju mentalnih poremećaja, u smanjenju stigme i otvorenom razgovoru, kao i u stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djecu i mlade.

»Ljudi koji razmišljaju o samoubojstvu, često šalju signale, osjećaj bezvrijednosti, beznađa, poruke da ne mogu dalje. Ti signali se ne smiju ignorirati. Svatko od nas može igrati važnu ulogu u prevenciji, pažljivim slušanjem, iskrenim razgovorom i rušenjem barijera stigme. Nekada jedan razgovor može napraviti barijeru između očaja i nade, što je ključni korak u prevenciji samoubojstva. S ovakvim idejama krenuli smo u osnovne i srednje škole prije pet godina i započeli s edukativnim, interaktivnim radionicama u cilju senzibiliziranja mladih na ove teme, prihvaćanja da je mentalno zdravlje jedan od najvažnijih aspekata sveukupnog stanja zdravlja osobe i normalizacije situacije da se govori o mentalnim smetnjama bez osjećaja srama. Kroz ovo vrijeme pojavile su se jako dobre reakcije. Profesori i učenici sudjeluju u kreiranju istih, javljaju se nakon njih i traže razgovore s psiholozima, istupaju javno sa svojim situacijama i problemima i daju svoje prijedloge da ovo trebaju biti redovne radionice za sve razrede, nekoliko puta tijekom godine što je za nas u Caritasu veoma pohvalno i motivirajuće. Naš rad je prešao i granice kako grada tako i države, te smo preko projekta Erasmus+ imali zajedničke projekte o mentalnom zdravlju s Hrvatskom, Poljskom i Ukrajinom«, navodi Dragišić.

Unaprjeđenje mjera prevencije

U područje mentalnog zdravlja Caritas je ušao 90-ih godina, pružajući humanitarnu pomoć psihijatrijskim bolnicama i njihovim korisnicima. Početkom 2000. godine Caritas pokreće proces zagovaranja za reformu sustava zaštite mentalnog zdravlja, za deinstitucionalizaciju i izmještanje liječenja iz zatvorenih bolničkih zidina ka liječenju u zajednici, iz stroge izoliranosti ka životu među ljudima.

»Zahvaljujući podršci Caritasa Italiane, stručnjaci i donositelji odluka iz Srbije imali su priliku posjetiti Italiju gdje je sustav zaštite mentalnog zdravlja u zajednici bio razvijen desetljećima. Otvaranje prvog Centra za mentalno zdravlje Medijana u Nišu 2005. godine bio je dokaz da je promjena moguća. Caritas Srbije nakon toga je zagovarao i podržao donošenje prve Strategije za mentalno zdravlje (2007.) i prvog Zakona o licima s mentalnim smetnjama (2013.). Pod okriljem Caritasa Srbije nastala su prva udruženja korisnika psihijatrijskih usluga u Srbiji, a 2015. i Mreža za mentalno zdravlje NaUm, koja okuplja udruženja sa zajedničkom misijom i omogućuje da se njihov glas čuje jače«, navodi PR Caritasa Srbije Slobodan Milošević te dodaje da je Caritas Srbije zajedno s Mrežom NaUm, udruženjem Prostor, PIN i inicijativom Za tebe#Važnoje, osnovao Pokret za mentalno zdravlje.

Cilj osnivanja Pokreta je zagovaranje za unaprjeđenje položaja osoba s mentalnim smetnjama, za razvoj besplatnih usluga u zajednici, za destigmatizaciju korisnika psihijatrijskih usluga u javnom životu, a napose u medijima.

»Iako u Srbiji postoji Program za zaštitu mentalnog zdravlja 2019-2026, njegova implementacija je ograničena, a prateći Akcijski plan nakon 2022. nije usvojen. Ovo onemogućuje efektivnu primjenu mjera prevencije, rane intervencije i podrške u zajednici. Građani, posebno mladi, izražavaju potrebu za dostupnim i besplatnim uslugama psihološke podrške, ali sustav ne odgovara ni kroz širenje usluga ni kroz destigmatizaciju (PIN, 2022). Jasno je da je potrebna koordinirana, održiva i sustavna politika zaštite mentalnog zdravlja, zasnovana na ljudskim pravima, podacima i participaciji zajednice«, istaknuo je Milošević.

Pokret za mentalno zdravlje je u svibnju 2025. godine objavio alternativni izvještaj o ostvarivanju prava na mentalno zdravlje za 2024. godinu. On dodatno potvrđuje niz sistemskih izazova i potrebu za sveobuhvatnom javnom politikom koja će odgovoriti na potrebe građana. Izrađene su preporuke i prioriteti za novu strategiju. Inicijativa će biti pokrenuta za izradu nove Strategije o mentalnom zdravlju nakon 2026. godine. Ključne aktivnosti uključuju javnu kampanju, organizaciju festivala mentalnog zdravlja, konzultacije sa stručnim udruženjima i institucijama i pokretanje peticije.

S. D.

U Zdravstvenim profilima zemalja za 2023., izvješću pripremljenom u kontekstu dokumenta State of Health in the EU, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike (Opservatorij), predstavljen je pregled stanja kad je riječ o mentalnom zdravlju u svim državama članicama EU, Norveškoj i Islandu. Zabrinutost, tjeskoba i depresija uzrokovani razornim učincima pandemije, ratom, klimatskom krizom i gubitkom bioraznolikosti, nezaposlenošću i sve većim troškovima života, pritiscima digitalne sfere i društvenih mreža – sve je to pogoršalo ionako loše stanje mentalnog zdravlja, napose kod djece i mladih. Depresija je raširenija među ženama i skupinama stanovništva s nižim dohotkom i nižim razinama obrazovanja. U istraživanju Eurobarometra o mentalnom zdravlju (listopad 2023.) istaknuto je da je potrebno poduzeti mjere. Istraživanje je pokazalo da je 46% Europljana u posljednjih dvanaest mjeseci iskusilo emocionalni ili psihosocijalni problem. Svaka druga osoba koja ima probleme s mentalnim zdravljem nije zatražila pomoć stručnjaka. S obzirom na razmjere trenutačnih izazova, potrebne su daljnje mjere kako bi se spriječile trajne štetne posljedice za mlađe generacije.