Poljoprivrednici, umorni od klimatskih oscilacija i nesigurnosti, sve više se okreću otpornijim kulturama, poput ječma i sirka, koje daju stabilnije prinose i manje rizika. No, za uljanu repicu, koja je proteklih godina bila simbol rane jesenske sjetve u Vojvodini, ova sezona ostat će zapamćena kao godina neuspjele sjetve

Jesen koja je počela s velikim očekivanjima za proizvođače uljane repice pretvorila se u jedno od najneizvjesnijih razdoblja u posljednjem desetljeću. Dugotrajna suša u rujnu, uz izostanak značajnijih padalina do kraja listopada, ostavila je dubok trag na njivama diljem Vojvodine. Dok su neki ratari uspjeli iskoristiti kratke periode vlage i zasijati repicu u optimalnom roku, mnogi su ostali bez željenog klijanja i sklopa. Na brojnim parcelama biljke su niknule samo djelomično, a ponegdje se repica uopće nije pojavila.

Jesenska suša otežava sjetvu

Direktor Poljoprivredno-savjetodavne i stručne službe Subotica Damir Varga opisuje situaciju ovim riječima:

»Što se tiče nekih konačnih podataka o ovogodišnjoj sjetvi, mislim da je ovo u posljednjih 10-ak godina jedna od najneizvjesnijih sjetvi što se tiče konačnih podataka. Evo, kiša je pala prošlog vikenda, njive se crne, a vlagu je dobilo sve što je posijano. U nekim dijelovima atara pala je kiša oko 10. rujna, i tu se vidi negdje da ima uljane repice. A puno toga je ostalo u prašini ili je djelomično niklo, tako da još ne znamo što će ostati od svega toga. To je neki period od 24. do 26. listopada, imali smo oko 30 litara padalina za ta tri dana i to je sad prvi put da je pokriveno cijelo područje Subotice. Do sad smo uvijek imali lokalne padaline, maltene od svibnja dosad. Znači, u dijelovima atara nije padalo, a u drugim dijelovima je padalo. I sad, pošto su temperature malo niže, morat ćemo sačekati da to sve nikne i da vidimo neke bilance, ali činjenica jest da će ozimih usjeva biti posijano više nego ikada. Pretpostavljam da će to biti bar jedno 60-70% oraničnih površina, ali bit će tu i presijavanja na proljeće tako da će biti korekcije u sjetvenoj strukturi«, rekao je Varga.

Naglasio je kako je generalni plan ovoga ljeta bio da će biti zasijano uljanom repicom između osam i devet tisuća hektara, što bi bile možda najveće površine. Ali, kako kaže, ispast će na kraju da će ostati svega dvije tisuće planiranih površina.

»Umjesto toga, ljudi su poslije na te površine posijali pšenicu. Ostalo je da se vidi što će biti, ali ta repica koja će sad niknuti poslije ovih kiša, pitanje je što će od nje biti na proljeće. Čak i da ima ‘potpuni sklop’, ako ona uđe i prezimi s jednim do dva para listova u proljetnom porastu, ona će kasniti i pitanje je može li ta repica dati ekonomski isplativ prinos uopće, vrijedi li to ostaviti. To je jako velika neizvjesnost. Što se tiče ozimih strnina, to ćemo otprilike znati, ali pretpostavljam da će tu također biti tridesetak tisuća hektara, do maksimalno trideset pet tisuća hektara pšenice, i ječma možda čak između sedam i osam tisuća hektara. To je sad neka pretpostavka, problem je već bio što na tržištu nije bilo sjemena ječma da se nabavi. Znači da je interes za sjetvu ječma bio velik, pogotovo što ječam zamjenjuje kukuruz kao stočnu hranu. Imali smo već sirka i otkupa i sjetve koji je za ovu godinu dao solidne prinose, između šest i sedam tona zrna, dok je prosječni prinos kukuruza bio oko tri i pol tone po hektaru. To je prosječni prinos, a prinos kukuruza se kod nas uglavnom kretao tu negdje od 1.500 kilograma po hektaru do 5.500 kilograma. To su neki dijelovi atara Đurđin, Novi Žednik itd., gdje je bilo nekih padalina u srpnju kada smo imali 40 litara u određenim dijelovima grada«, rekao je Damir Varga.

Ovakav opis vrlo jasno dočarava stanje na terenu: dugotrajna suša uzrokovala je da se velik dio uljane repice uopće nije razvio. Na pojedinim parcelama, gdje je pala manja količina kiše u prvoj polovici rujna, može se vidjeti relativno dobar sklop, no u većini atara biljke su ili tek djelomično niknule ili su zbog nedostatka vlage propale u početnoj fazi rasta. Tek padaline krajem listopada donijele su pravo osvježenje – prvi put nakon nekoliko mjeseci. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je za repicu to zakasnilo; sada će, zbog nižih temperatura i kratkog dana, biljke teško stići da razviju dovoljno lisne mase prije zime. Zbog takvih uvjeta, kako ističe Varga, sjetvena struktura ove godine bit će bitno izmijenjena. Ova jesen pokazala je svu ranjivost uljane repice kao kulture koja zahtijeva precizan agrotehnički rok i dovoljno vlage za klijanje. Iako su padaline krajem listopada donekle popravile stanje, većina stručnjaka smatra da je ova sjetva jedna od najneizvjesnijih u proteklom desetljeću. Poljoprivrednici, umorni od klimatskih oscilacija i nesigurnosti, sve više se okreću otpornijim kulturama, poput ječma i sirka, koje daju stabilnije prinose i manje rizika. No, za uljanu repicu, koja je proteklih godina bila simbol rane jesenske sjetve u Vojvodini, ova sezona ostat će zapamćena kao godina neuspjele sjetve.

Situacija slična i u Podunavlju

Olivera Sekulić, savjetnica iz Poljoprivredne stručne službe Sombor, objašnjava kako je i u ovom ataru situacija na terenu vrlo neujednačena.

»Poljoprivrednici koji su, poučeni iskustvom iz prethodnih godina, obavili sjetvu ranije – već početkom rujna – sada imaju znatno bolje rezultate. Naime, kratkotrajna kiša krajem kolovoza omogućila je ujednačeno nicanje i zadovoljavajući sklop biljaka. Te rane parcele sada možemo ocijeniti kao dobre. Međutim, oni koji su sjetvu obavili kasnije, nakon 10. rujna, imaju velikih problema s nicanjem. Brojni proizvođači su nas zvali i tražili savjet treba li presijavati usjeve. S obzirom na to da se uljana repica kod nas najčešće sije nakon pšenice ili ječma, a monokultura se nikako ne preporučuje, savjetovali smo da se ne žuri s presijavanjem. Posljednjih 30 do 40 litara kiše, koliko je palo prošlog tjedna, moglo bi pomoći kasnijim sjetvama koje još nisu proklijale. Ipak, tamo gdje je klijanje već započelo pa je klica propala, tu pomoći nema. Dio proizvođača odlučio je presijati, dok su neki ostavili usjeve i čekat će proljeće da vide što će dalje. U odnosu na prošlu godinu interes za sjetvu uljane repice bio je veći. Razlog je taj što su prošlogodišnji prinosi bili vrlo dobri – od tri do četiri tone po hektaru – a i pšenica i ječam dali su zadovoljavajuće rezultate. U svjetlu klimatskih promjena ozime kulture su se do sada pokazale pouzdanijima i stabilnijima, pa su se proizvođači upravo njima više okrenuli. No, točan broj površina teško je procijeniti jer su sjetve bile vrlo neujednačene, dio parcela je presijan, a kod dijela se tek treba vidjeti konačan ishod«, objasnila je Olivera Sekulić.

Sjetva u Srijemu pri kraju

Poljoprivrednici u Srijemu završavaju jesensku sjetvu, a osim pšenice vidljivo je povećan interes poljoprivrednika za uljanu repicu.

»Sjetva pšenice je gotovo završena na našem području. Još je pet posto zemlje ostalo za one koji se još nisu odlučili sijati. Budući da su vremenski uvjeti dobri, neki optimalan rok za sijanje je do 15. studenoga. Ja sam sjetvu pšenice završio i već je počela nicati. Vlage je nedovoljno, ali se nadam kiši koja će pomoći daljem klijanju. Nisam sijao uljanu repicu. Osim pšenice, budući da se nadam dobroj cijeni. Uz to, na proljeće ću sijati kukuruz i suncokret«, kaže poljoprivrednik Žarko Paulić.

»Sjetva pšenice završena je na 90 posto površine, a očekujemo da će preostali dio biti završen u narednim danima. Zemljište je dovoljno vlažno, a nedavne padaline dodatno su poboljšale uvjete pogodne za ravnomjerno nicanje i dalji zdrav razvoj usjeva. Osim pšenice, vidljiv je blagi porast površine pod uljanom repicom u odnosu na prošlu godinu«, kaže Dragan Drobnjak iz Poljoprivredne stručne službe Općine Ruma.

I. U. / S. D.