Vizija je jasna, zadržati temelje Hrvatske matice iseljenika, njezinu kulturnu i identitetsku misiju uz modernizaciju načina rada, veću vidljivost rezultata te sustavno uvođenje strukturnih i digitalnih alata
Vlada Republike Hrvatske 20. je srpnja ove godine imenovala mr. sc. Zdeslava Milasa novim ravnateljem Hrvatske matice iseljenika. Na čelo ove ustanove došao je iz svijeta visokog obrazovanja, s mjesta prodekana za akademske poslove na Veleučilištu Algebra Bernays gdje je predavao kolegije iz područja odnosa s javnošću i korporativne komunikacije. Obnašao je brojne dužnosti tijekom karijere i vodio različite organizacije – bio je predsjednik Suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću, počasni predsjednik Hrvatske akademske zajednice i glavni je tajnik Zajednice utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice. Društveno je, strukovno i politički angažiran od rane mladosti a, kako sam kaže, iskustvo odrastanja i školovanja izvan Domovine ostavilo je na njega dubok i trajni trag.
► Hrvatska matica iseljenika utemeljena je 1951. godine s osnovnim ciljem da pokrene institucionalne oblike suradnje s iseljeništvom. Od tada do danas što se promijenilo u radu HMI?
Hrvatska matica iseljenika od svoga osnutka 1951. godine pa sve do danas čvrsto je zadržala istu plemenitu misiju: očuvanje i razvoj hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Hrvatske. Tijekom više od sedam desetljeća promijenili su se okolnosti, načini rada i institucionalni okvir, ali ljubav prema domovini i povezanost s hrvatskim iseljeništvom ostali su temelj svega što Matica čini. Nakon demokratskih promjena i donošenja ključnih zakona 1990-ih Matica je doživjela duboku trans-formaciju. Iz društvenog oblika prerasla je u ustanovu sa sustavno uređenom pravnom strukturom, čime je svoj rad učinila još učinkovitijim i transparentnijim. Stupanjem na snagu novog Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika 2018. godine, Hrvatska matica iseljenika postala je samostalna javna ustanova upisana u sudski registar, što je donijelo novu snagu, institucionalnu stabilnost i jasnije definiranu suradnju s državnim tijelima i brojnim partnerima u domovini i svijetu. U praksi se znatno proširio i opseg djelovanja. Danas s ponosom i predanošću provodi kulturne, obrazovne, znanstvene, nakladničke i informativne programe, od dugovječnih manifestacija koje njeguju tradiciju do velikih projekata koji otvaraju nove perspektive. U posljednjih nekoliko godina intenzivno se razvija digitalizacija znanja o hrvatskom iseljeništvu, a stvaranjem opširnih baza podataka omogućuje se da to znanje postane dostupno Hrvatima širom svijeta. Prema izvješćima iz 2020. godine, Matica u prosjeku surađuje s oko 4.500 iseljeničkih udruga i subjekata, dok se elektroničke baze podataka već broje u desecima tisuća stranica dragocjenih informacija. Ti podaci svjedoče o snažnom iskoraku prema suvremenim informacijskim rješenjima i još življoj, prisnijoj suradnji s našim zajednicama izvan domovine. Hrvatska matica iseljenika više nije samo čuvar kulturne baštine, već je i most između domovine i svijeta. Od isključivo kulturnih aktivnosti prerasla je u sveobuhvatno djelovanje koje obuhvaća znanstveno-istraživačke programe, obrazovanje djece i mladih te trajnu suradnju s hrvatskim manjinama u susjednim državama.
► Kako se kroz povijest gledalo na hrvatsko iseljeništvo, a kako se gleda danas?
Povijesno gledano, odnos prema iseljeništvu varirao je: u pojedinim razdobljima prevladavao je patriotski, često sentimentalni pristup; u drugim razdobljima (osobito tijekom političkih promjena 20. stoljeća) odnos je bio instrumentalniji ili udaljen. Danas pristup mora biti višeslojan i pragmatičan: iseljeništvo se sagledava kao kompleksna zajednica koja doprinosi domovinskoj Hrvatskoj kroz kulturu, znanje, gospodarstvo, ali i kroz veze koje generiraju trajnu povezanost. Mi smo u tom pogledu kao most između domovinske i iseljene Hrvatske. Hrvatska matica iseljenika kao moderan posrednik sustavno dokumentira, povezuje i osmišljava programe koji odgovaraju potrebama različitih generacija i kategorija iseljenika, istovremeno potičući znanstveno proučavanje i kvalitetnu suradnju. To je pristup koji zahtijeva poštovanje različitih identiteta i iskustava, ali i predanost konkretnim programima koji vraćaju vrijednost zajednici. Posebno važno mjesto u povijesti zauzima uloga hrvatskog iseljeništva u stvaranju samostalne i suverene Hrvatske. Hrvati izvan domovine, kroz desetljeća rada, predanosti i neumorne ljubavi prema Hrvatskoj, dali su neprocjenjiv doprinos u očuvanju nacionalne svijesti i međunarodnom promicanju prava hrvatskog naroda na slobodu i samoodređenje. Njihova potpora, intelektualna i materijalna, bila je dragocjena u svim povijesnim trenucima u kojima se stvarala suvremena hrvatska država. Ta duboka povezanost između domovine i iseljeništva nije samo povijesna činjenica. To je emocionalna i duhovna nit koja i danas snažno povezuje milijune Hrvata diljem svijeta. Hrvatska matica iseljenika s ponosom čuva tu vezu, njeguje uspomene i gradi nove mostove suradnje, s istim žarom i vjerom kojom to čini već 75 godina u službi hrvatskog naroda, domovine i naših iseljeničkih zajednica.
► Vaša obitelj je također iseljenička. Kao dijete otišli ste u Beč, gdje ste živjeli do 1991. Što Vam iseljeničko iskustvo znači u životu i sadašnjem poslu?
Iskustvo odrastanja i školovanja izvan Domovine ostavilo je dubok i trajni trag. Osobno, život u Beču dao mi je sposobnost da sagledavam Hrvatsku i Hrvate u širim društvenim i kulturološkim kontekstima: razumijevanje dvojnog identiteta, prihvaćanje različitosti i potreba za jasnim mostovima komunikacije između domovine i zajednica u iseljeništvu. To iskustvo daje mi i empatiju prema problemima i izazovima s kojima se susreću Hrvati izvan domovine, od obrazovanja sljedećih generacija hrvatskog podrijetla, preko očuvanja jezika i tradicije, do institucionalne suradnje. Zato mi moramo biti i jesmo instrument podrške koji razumije i nudi konkretne programe koji imaju dugoročne učinke.
► Osim s klasičnim prekomorskim iseljeništvom, Matica je uspostavila sredinom 1950-ih i suradnju s prvom hrvatskom manjinom, gradišćanskim Hrvatima, a kasnije i s hrvatskom manjinom u drugim državama. Kako danas izgleda ta suradnja i u kom pravcu će se razvijati? Ima li prostora za unaprjeđenje suradnje?
Suradnja je danas institucionalizirana i višeslojna: uključuje programe kulture, obrazovanja i znanosti, kao i potporu manjinskim organizacijama. Prakticira se kroz razne manifestacije, edukativne programe, nakladničke projekte i savjetodavne aktivnosti. Primjerice, projekti poput Revije tradicijske odjeće, Škole hrvatskog folklora i drugih ciljaju upravo na očuvanje kulturnih oblika manjina i iseljeništva. Naša mreža je široka, ali ima mjesta za produbljivanje kvalitetnije, dugoročnije suradnje. Konkretan prostor za unaprjeđenje vidim u sustavnoj razmjeni stručnjaka (konzervatori, etnografi, nastavnici hrvatskoga jezika), u digitalnoj podršci manjinskim školama i u većoj prisutnosti projektnih kapaciteta na terenu kroz suradnju s lokalnim i regionalnim partnerima. Također, snažnija sinergija s institutima i domaćim sveučilištima može podići razinu istraživanja i učinak naših projekata.
► Kakva je Vaša vizija djelovanja Hrvatske matice iseljenika za buduće razdoblje? Hoćete li, na mjestu ravnatelja, uvoditi neke promjene, novine?
Vizija je jasna: zadržati temelje Hrvatske matice iseljenika, njezinu kulturnu i identitetsku misiju uz modernizaciju načina rada, veću vidljivost rezultata te sustavno uvođenje strukturnih i digitalnih alata. Planiram intenzivirati znanstveno-istraživačku aktivnost i suradnju s Institutom za istraživanje migracija i sličnim institucijama kako bi naši programi bili poduprti kvalitetnim analizama i podacima, pri čemu smo već najavili sklonost poticanju takvih projekata. Nadalje, cilj je unaprijediti nakladničku djelatnost kontinuiranim razvojem Leksikona i digitalnih baza te osigurati da nakladnički projekti imaju širi doseg i dugoročnu dostupnost, što potvrđuju i postojeći izvještaji koji pokazuju da je Leksikon opsežan i da se njegova elektronička baza kontinuirano razvija. Poseban naglasak bit će na modernizaciji komunikacije i pristupa mladima koristeći suvremene digitalne platforme i kroz veći broj digitalnih programa, online školovanja i hibridnih formata, primjerice programa jezika i kulture dostupnih i na daljinu, čime ćemo proširiti postojeću online nastavu. Također, planira se jačanje kapaciteta podrške hrvatskim manjinama i iseljeničkim zajednicama kroz mentorski rad, stručnu pomoć te transparentniji sustav natječaja i izvještavanja. Sve promjene koje planiramo vodit će nas prema većoj operativnoj jasnoći, mjerljivim rezultatima i održivosti programa, ali bez odricanja od one temeljne, tople i prepoznatljive jezgre Hrvatske matice iseljenika: mjesta gdje se susreću kultura, znanost i iseljenička zajednica, mjesta koje nas povezuje.
► Sastali ste se nedavno s ravnateljicom Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marinom Perić Kaselj. Istakli ste tom prigodom kako će u budućem radu Matica davati veliku važnost poticanju projekata vezanih za znanstveno proučavanje aktivnosti Hrvata izvan Hrvatske, odnosno hrvatskoga iseljeništva, hrvatske manjine i Hrvata u Bosni i Hercegovini. O kakvim je istraživanjima i projektima riječ?
Riječ je o višestrukim i međusobno povezanim aktivnostima koje obuhvaćaju projektnu potporu interdisciplinarnim istraživanjima migracija, demografskih trendova, obrazovanja na jeziku izvornog podrijetla te institucionalne povezanosti iseljeništva i domovine, pri čemu će Hrvatska matica iseljenika poticati projekte koji koriste kvantitativne i kvalitativne metode s ciljem dubljeg razumijevanja izazova i potencijala iseljeništva te implementacije rezultata u konkretne prakse i programe. Posebno mjesto zauzimaju dokumentacijski projekti usmjereni na širenje i ažuriranje Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina te izradu digitalnih arhiva i baza podataka, u kojima se već bilježe tisuće natuknica i stotine tisuća digitaliziranih stranica materijala, prema izvještajima Hrvatske matice iseljenika, elektronička baza Leksikona stalno raste. Planirane su i evaluacijske studije učinka programa, kojima će se analizirati koliko su obrazovni projekti poput Škole folklora, ljetnih škola i programskih radionica pridonijeli očuvanju jezika i običaja te koliko sudjelovanje u njima potiče lokalnu i međunarodnu povezanost. Nadalje, predviđene su inicijative za obrazovanje i stručnu obuku koje uključuju istraživačke radove kao temelj za izradu novih edukacijskih modula, dokumentaciju za nastavu hrvatskog jezika u iseljeništvu te metodoloških priručnika za rad s manjinskim zajednicama. Središnji je cilj da sva istraživanja budu primjenjiva i da njihovi rezultati neposredno koriste konkretnim programima i zajednicama, a ne ostaju tek u okviru znanstvenih publikacija.
► Matica iseljenika Hrvatske ima značajnu nakladničku djelatnost. Što planirate na polju nakladničke djelatnosti mijenjati, razvijati?
Nakladništvo, kao srž djelovanja naše ustanove, obuhvaća izdavanje naše novine Matica, leksikona, zbornika, kataloga i povijesnih monografija, a planiramo nastaviti s velikim projektima poput Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina, uz istodobno jačanje digitalne dostupnosti putem elektroničkih izdanja, indeksiranja i otvorenog pristupa gdje god je to moguće, što već potvrđuju izvješća koja ukazuju na rastuću elektroničku bazu i vrijednost leksikografskih podataka. Poseban naglasak bit će na modernizaciji distribucije i promocije kroz bolju međunarodnu prisutnost, više prijevoda te suradnju s knjižnicama i znanstvenim centrima u iseljeništvu, s ciljem da izdanja Hrvatske matice iseljenika postanu referentna točka za istraživače hrvatskoga iseljeništva. Planira se i uvođenje serija praktičnih priručnika i nastavnih materijala za nastavnike hrvatskog jezika u iseljeništvu kako bi naklade Hrvatske matice iseljenika imale izravnu primjenu u svakodnevnom radu, dok će se standard dizajna i znanstvene urednosti publikacija podići kroz strože recenzentske postupke i suradnju s akademskim ustanovama. Sve će promjene biti usmjerene prema većoj dostupnosti, vidljivosti i primjenjivosti sadržaja.
► Hrvatska je svoje odnose s hrvatskim izvandomovinstvom uredila 2012. Zakonom o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske, kojim je definirana i uloga HMI-ja u tim odnosima. Iste godine osnovan je Državni (kasnije Središnji državni) ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao središnje tijelo državne uprave nadležno za odnose Hrvatske i Hrvata izvan nje.
Zakon iz 2012. godine, zajedno s pripadajućim zakonskim okvirima, formalno je odredio Hrvatsku maticu iseljenika kao jednog od ključnih nositelja suradnje s izvandomovinstvom, čime je potvrđena njezina važna uloga u očuvanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta. U praksi to znači da mi usklađujemo i koordiniramo svoje programe s državnim tijelima te prijavljujemo projekte u skladu s definiranim natječajima, upravljajući i provodeći aktivnosti koje izravno pridonose ostvarivanju zakonskih ciljeva. Kao javna ustanova, čije upravljanje i nadležnosti određuje statut iz 2019. godine, Hrvatska matica iseljenika djeluje u kontinuiranoj suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske te s Ministarstvom demografije i useljeništva, s kojima zajednički planira i provodi programe, razmjenjuje stručna iskustva i usklađuje strateške smjernice. Izvješća Hrvatske matice iseljenika i službene objave Vlade Hrvatske potvrđuju tu suradnju kao primjer učinkovite institucionalne povezanosti i jasno definirane uloge Hrvatske matice iseljenika u državnom sustavu skrbi za Hrvate izvan domovine. Izrazito je bitna suradnja između institucija i organizacija koje srž svoga djelovanju pronalaze u povezivanju naših ljudi diljem svijeta.
► Prema navedenom Zakonu HMI je definiran kao jedan od nositelja suradnje s izvandomovinstvom i »svojim djelovanjem je usmjeren na očuvanje i razvoj hrvatskoga nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske«. Kako se to operacionalizira u praksi?
Programski paketi Hrvatske matice iseljenika obuhvaćaju radionice tradicijske kulture, škole folklora, tečajeve hrvatskoga jezika za djecu i odrasle, ljetne škole te specijalizirane obrazovne programe kao što su Ljetna škola folklora, Mala ljetna škola i Mala ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture. U okviru nakladničke i dokumentacijske djelatnosti Hrvatska matica iseljenika razvija i objavljuje Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, zbornike te kataloge kulturne baštine, uz izradu elektroničkih baza podataka koje omogućuju širok pristup znanju i kulturnim resursima. Poseban značaj imaju projektni programi s izravnim uključivanjem zajednica, među kojima se ističu Eco Heritage Task Force volonterski – ekološki program koji okuplja mlade, zatim revije tradicijske odjeće, radionice kazališta i drugi sadržaji koji povezuju generacije i omogućuju praktično prenošenje tradicije. Primjerice, u sklopu projekta Eco Heritage Task Force 2025. okupilo se više od dvadeset mladih iz različitih država koji su aktivno sudjelovali u obnovi okoliša i zaštiti kulturne baštine, a pritom učili o hrvatskom jeziku i kulturi.
► Procjenjuje se da u pedesetak država ima više od 3,5 milijuna Hrvata izvan Hrvatske. Kako se može komunicirati i raditi s tako različitim skupinama, različitim zajednicima u različitim državama na odgovarajući način budući da svi oni žive u različitim uvjetima i okolnostima?
Rad s raznolikim skupinama hrvatskog iseljeništva zahtijeva pažljivo usklađivanje općih pristupa i lokalnih prilagodbi. Potrebno je provoditi segmentaciju prema generacijama (prva, druga, treća i kasnije), prema statusu (organizirano iseljeništvo, manjinske zajednice u susjednim državama, pojedinci i povratnici) te prema njihovim potrebama, bilo da su povezane jezikom, kulturom, obrazovanjem ili gospodarskom suradnjom. Mrežna struktura suradnje Hrvatske matice iseljenika obuhvaća prosječno nekoliko tisuća subjekata, a izvješća navode oko 4.500 suradnika, što potvrđuje da sustav umrežavanja već postoji, ali ga je potrebno kontinuirano održavati i ažurirati. Lokalna uključivanja ostvaruju se putem podružnica u Vukovaru, Rijeci, Puli, Splitu i Dubrovniku, partnerskih udruga i javnih natječaja, čime se jača prisutnost Matice u zajednicama. Programi su prilagođeni različitim oblicima djelovanja, neki su mobilni (predavanja, izložbe), drugi digitalni (online škole, webinari), a treći stacionarni i intenzivni (ljetne škole, festivali) čime se uspješno povezuje lokalna dostupnost s centralnom podrškom. Ključnu ulogu ima evaluacija i prikupljanje povratnih informacija, što omogućuje stalno prilagođavanje programa stvarnim potrebama sudionika. Ukratko, cilj je spojiti jasno definirane strateške prioritete s fleksibilnošću prema lokalnim okolnostima i specifičnostima iseljeništva.
► Hrvati iz Srbije uključeni su u projekte i programe koje organizira Hrvatska matica iseljenika. Ovih dana u prostorijama HMI-ja otvorena je izložba dizajnerskih radova Darka Vukovića Otisak misli, koju realizirate u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvati iz Srbije sudjeluju i na Forumu hrvatskih manjina, te drugim Matičinim programima poput Škole hrvatskog folklora, Eco heritage task forcea, Revije tradicijske odjeće i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Hrvatske, seminara Stvaranje kazališta, Noći knjige i slično. Kako ocjenjujete ovu suradnju, u kojem pravcu će ići dalje?
Suradnja s hrvatskim zajednicama u Srbiji, posebno u Vojvodini, kontinuirana je i dvosmjerna. Posljednji primjeri poput izložbe dizajnerskih radova Darka Vukovića (projekt u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata), uključivanje u forume hrvatskih manjina i sudjelovanje na programima (Škola folklora, Eco Heritage, Revija tradicijske odjeće, Noć knjige) pokazuju da Hrvatska matica iseljenika inicira i podržava lokalne inicijative. Iz izvještaja jasno proizlazi da mi financijski i programski sufinanciramo te koordiniramo takve aktivnosti, a partnerstva s lokalnim ustanovama su ključna. U budućnosti očekujem produbljivanje suradnje kroz razmjenu iskustava, zajedničke publikacije, digitalne izložbe i programe za mlade, te sustavno uključivanje lokalnih aktera u naše međunarodne projekte. Cilj je da suradnja bude trajna, operativna i vidljiva, a ne samo simbolična.
► HMI sljedeće godine slavi 75 godina postojanja. Kako ćete obilježiti ovu obljetnicu?
Krajem svibnja iduće godine planirano je proglasiti Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, inicijativu kojom želimo dodatno povezati i istaknuti bogatstvo hrvatskog zajedništva diljem svijeta. Želja nam je da taj tjedan postane tradicija koja će nas sve spajati u duhu hrvatskog identiteta i ponosa. U sklopu tog razdoblja obilježit ćemo 75. obljetnicu osnutka naše ustanove Hrvatske matice iseljenika. Tom prigodom održat će se Susret klapa Hrvata izvan Hrvatske, koji će kroz pjesmu oživjeti snagu našeg kulturnog naslijeđa, te 1. međunarodna Konferencija medija Hrvata izvan Hrvatske, na kojoj će se raspraviti o ulozi i povezanosti hrvatskih medija u svijetu. Središnji događaj bit će svečano obilježavanje 75. obljetnice HMI-ja, uz premijeru promo filma o povijesti i djelovanju naše ustanove, predstavljanje posebnih brošura i niz popratnih aktivnosti kojima ćemo se podsjetiti na našu bogatu prošlost, ali i s nadom i entuzijazmom usmjeriti pogled prema budućnosti. Bit će to tjedan ispunjen ponosom i zahvalnošću svima koji su kroz desetljeća čuvali i jačali povezanost između Domovine i Hrvata širom svijeta.
