Izražen utjecaj i raširenost modnog stila ostavio je vidni trag i na elementima tradicionalne ženske bunjevačke nošnje kao jednog od antimodnog obrasca u subotičkoj regiji

U saradnji Gradskog muzeja Subotica i Muzeja István Türr iz Baje, u okviru projekta Modernizam u Bačkoj – Timsum2 iz Interreg VI-A IPA prekograničnog programa Mađarska – Srbija, subotički Gradski muzej priredio je u ponedjeljak, 20. listopada, u svojim prostorijama međunarodnu naučnu konferenciju. Jedna od tema bila je »Utjecaj modernog modnog sistema na antimodu – na primjeru transformacije svečane ženske bunjevačke nošnje u subotičkoj regiji«, o kojoj je govorila povjesničarka umjetnosti, viša kustosica Gradskog muzeja Subotica Ljubica Vuković Dulić.

Moda i antimoda

Kada je riječ o istraživanju utjecaja mode na svečane ženske bunjevačke nošnje, postoji nekoliko pojmova koji predstavljaju njegovu okosnicu, a to su, prema riječima Ljubice Vuković Dulić, moda, antimoda, modernizam i art deco.

»Moda i antimoda zaokružuju dva različita odjevna koncepta koji postoje paralelno u vrijeme modernizma. Izvori koje sam koristila za ovo istraživanje su fotografije subotičkih fotografa s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, originalni predmeti iz privatnih i muzejskih zbirki, stručne publikacije, muzejski katalozi i relevantne web stranice«, kaže ona.

Kako je navela, moda predstavlja dominantan stil u određenom vremenskom periodu, a u oblasti odjeće, obuće, frizure, ponašanja i načina izražavanja. U ključne karakteristike mode spadaju promjenljivost i to ne bilo kakva već relativno česta, potom široka teritorijalna rasprostranjenost, kao i masovna prihvaćenost. Industrija, dizajneri i mediji imali su veliki utjecaj na oblikovanje i širenje modnih trendova. Istraživači mode ističu da je ono što je moderno počinje u XIX. stoljeću kada ona prestaje biti zanatstvo. Tada se javljaju visoka moda, prvi modni kreatori i prve modne kuće.

Pojam antimode govori o tome da se stalna odjeća mijenja sporo u vremenu, a vrijednost joj zavisi od toga koliko dugo traje odnosno vrednija je što duže traje. Teoretičari povijesti mode Procter i Polhemus su 1978. definirali pojam antimode kao odijevanje ograničeno na mali prostor, ali vremenski dugotrajno. Antimodni kod vezan je za tradiciju pa tako u antimodu spada narodna nošnja kao sredstvo identitetskog izražavanja i u suprotnosti je s masovnom kulturom. Antimoda također naglašava lokalno, autentično i tradicionalno, nasuprot industrijskom, konzumerskom i brzom modnom sistemu.

»Na temelju toga možemo raspoznati i tradicionalni antimodni odjevni obrazac Bunjevaka u Bačkoj odnosno u regiji između Baje, Sombora i Subotice. Taj obrazac se sastoji od bluze, suknje, pregače, podsuknje, turnira (ispod suknje) i oglavlja. Ovaj tradicionalni odjevni obrazac nije se generalno mijenjao od sredine XIX. stoljeća pa sve do njegovog nestanka 1960-ih godina. No, tijekom vremena, dominantni modni stilovi dotakli su i ovaj tradicionalni odjevni koncept«, istaknula je Vuković Dulić.

Modernizam i art deco

Kako je navedeno u okviru predavanja, moderna moda (modernizam) započinje kultom novog u XIX. stoljeću, a ističe je izbor slobodnog identiteta. Zbog jačanja industrijske proizvodnje i potrošnje, moda se širi u sve slojeve društva. Moda na kraju XIX. stoljeća naglašavala žensku figuru, uzak struk i dugačke, često teške suknje koje su se širile do poda. Korzeti su bili neizostavan dio garderobe koji je oblikovao struk i naglašavao grudni koš, a tu su, među ostalim, i visoki ovratnici. Svečana odjeća se izrađuje od luksuznih materija poput svile, baršuna i čipke, a stil je bio odraz elegancije i prestiža.

»Preuzeti modni elementi koji se primjenjuju na tradicionalni odjevni obrazac su luksuzni materijal – svila i baršun s uzorkom, oblik bluze uskog kroja prati oblikovanje korzetom (u tradicionalnom odijevanju korzet ne postoji već ga definira samo kroj koji naglašava struk i grudi). Također se preuzimaju puf rukavi, dužina suknje da se ne vide cipele, a raskoš je naglašena gomilanjem tkanine.

Početak XX. stoljeća ukazuje na intenzivan razvoj modernog modnog identiteta. Razvija se tekstilna industrija koja utječe na to da odjeća postaje šire dostupna. Počinju se koristiti lakši i praktičniji materijali poput umjetne svile, atlasa, marcelina, muslina…«, rekla je Ljubica Vuković Dulić.

Ključni pojam za modu je emancipacija žena, koje su se tijekom Prvog svjetskog rata uključivale u radne i društvene aktivnosti do tada rezervirane za muškarce, što je rezultiralo više praktičnim modnim stilom, prilagođenom svakodnevnim potrebama.

Art deco je umjetnički pravac koji je dominirao tijekom 1920-ih i 1930-ih godina. Flapper stil donosi haljine s ravnom siluetom, bez naglašenog struka. Odjeća je izgledala moderno, elegantno i optimistično – savršeno za novo doba poslije Prvog svjetskog rata. Utjecaj karakteristika art deco-a na tradicionalne odjevne oblike su čiste linije, dekorativni i modni dodaci kao što su vjenčani vijenci po uzoru na tijare ili trake, jarke boje, upečatljive šare, unosi se čipka, kao i strojni vez kao dekoracija. U tzv. dobu jazza javlja se »flapper girl« koji se odnosi na specifičan kulturni i modni fenomen iz 1920-ih godina, prvenstveno u SAD-u i Velikoj Britaniji. To je bio izraz za mladu ženu koja je favorizirala nove društvene norme ponašanja i izgleda.

»One su predstavljale novu generaciju nezavisnih, slobodoumnih žena i imale su snažan utjecaj i na nositelje antimodnih oblika, u koje spada i ženska bunjevačka nošnja. Tako imamo Bunjevke koje nose haljine flapper stila (kratka, s resama i bez steznika i korseta), ali i tradicionalno oglavlje kao nešto što je veže za njenu zajednicu. Vjenčani vijenci također su jedan od modernih elemenata u tradicionalnom odjevnom obliku svečane ženske bunjevačke nošnje. Javlja se moderna bob frizura (ravna, blago stepenasta ili asimetrična), koju nose i pojedine Bunjevke. One ne režu kosu, i dalje je motaju u punđu na potiljku, ali primjenjujući češljanje preko ušiju nalik bob-u, kao i njegovu valovitu teksturu. Vidi se i utjecaj Hollywooda, pa neke Bunjevke koriste jarku šminku na očima i ustima.«

Uz zaključak da je izražen utjecaj i raširenost modnog stila ostavio vidni trag i na elementima tradicionalne ženske bunjevačke nošnje kao jednog od antimodnog obrasca u subotičkoj regiji, Ljubica Vuković Dulić je prikazala primjere s fotografija modnih i antimodnih oblika kod Bunjevaka: flapper haljina, moderne cipele i tradicionalno oglavlje; tradicionalna odjeća te art deco vjenčani vijenac i moderne cipele; moderno oblikovane bluze, frizure, moderne cipele.

I. Petrekanić Sič