Za dva desetljeća objavljeno je više od osamdeset knjiga. Fokus je bio na književnim naslovima, a tiskana su i djela iz područja znanosti i publicistike

Prvom tiskanom knjigom u jesen 2005. godine, a bila je to zbirka pjesama U izmučenim riječima Vojislava Sekelja, započela je nakladnička avantura Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ. U okviru te djelatnosti do sada je objavljeno 84 naslova, ne računajući i četiri ponovljena, druga izdanja pojedinih djela. U pitanju su knjige različitih književnih rodova, od poezije, priča, novela, romana, dramskih tekstova do narodnih pripovjedaka, ali i one iz područja jezikoslovlja, književne povijesti, etnografije, duhovnih razmatranja, arhitekture te književnosti za djecu. Pojedine knjige objavljene su u sunakladi s drugim hrvatskim nakladnicima iz Vojvodine.

Od povijesti do novih imena

Uz objavu, reobjavu i izbore iz djela za ovdašnje Hrvate povijesno važnih autora poput Ilije Okrugića Srijemca, Ante Evetovića Miroljuba, Matije Evetovića, Ante Jakšića, Matije Poljakovića, Balinta Vujkova, Jakova Kopilovića ili Ivana Pančića, tiskane su i knjige suvremenih autora starije i srednje generacije – od već etabliranih i nagrađivanih imena do onih manje poznatih. U pitanju su djela Petka Vojnića Purčara, Jasne Melvinger, Lazara Merkovića, Tomislava Ketiga, Vojislava Sekelja, Ljubice Kolarić-Dumić, Milivoja Prćića, Milovana Mikovića, Lazara Franciškovića, Mirka Kopunovića, Zvonka Sarića, Branka Jegića, Ante Vukova, Marka Kljajića, Roberta Tillyja, Antuna Kovača, Dražena Prćića, Ivana Sokača... Hrvatska riječ nastojala je i nastoji otvarati prostor za nove autore na književnoj sceni vojvođanskih Hrvata. Tako su upravo za našu kuću svoje prve knjige objavili autori kao što su Ruža Silađev (autorica prve knjige na šokačkoj ikavici tiskane s ove strane Dunava), Franjo Kašik Bertron, Miroslav Pendelj i Nela Skenderović. Ova je kuća afirmirala i Stjepana Bartoša i Vladimira Bošnjaka, objavila jedinu knjigu na hrvatskom jeziku Matije Molcera. U kontekstu razvijanja scene, fokus je stavljan i na prve knjige mladih autora, o čemu svjedoče tiskani naslovi Željke Zelić (Nedeljković), Tatjane Ćaćić, Vedrana Horvackog, Darka Baštovanovića, Marije Brzić, Zvonimira Franje Vuka i Anite Đipanov Marijanović.

Književna scena vojvođanskih Hrvata prezentirana je i panoramskim i antologijskim prikazima pojedinih njezinih segmenata – poput izbora suvremene kratke priče, antologije pjesništva na prijelazu stoljeća ili panorame suvremene duhovne lirike (priređivači su bili Vladan Čutura, Lazar Novaković i Tomislav Žigmanov).

Publicistika i dječja književnost

U području znanosti i publicistike objavljene su knjige Sanje Vulić, Jasne Melvinger, Ante Sekulića, Viktorije Aladžić, Zsombora Szabóa, Josipa Temunovića, Andrije Kopilovića, Marije Šeremešić. Tiskana je i monografija Subotička Dužijanca : žetvena svečanost Laze Vojnića Hajduka, Andrije Kopilovića i Alojzija Stantića.

Kroz ediciju Vjeverica, pokrenutu 2015. godine, više se pozornosti posvećuje ovdašnjoj hrvatskoj književnosti za djecu i mladež (panorama Zapisane avanture za male i velike u izboru Katarine Čeliković, knjige Vesne Huska, Katarine Čeliković, Ruže Silađev, Katarine Firanj).

Važno je napomenuti da autori knjiga dolaze iz različitih krajeva Srbije (Subotice, Sombora, Novog Sada, Petrovaradina, Slankamena, Sonte, Zemuna, Kukujevaca, Vrbasa, Golubinaca, Surčina, Beograda), dok su pojedini iz Hrvatske.

Motivska i žanrovska raznovrsnost

Prvi urednik nakladničke djelatnosti, obnašajući tu dužnost do sredine 2012. godine, bio je Milovan Miković (1947. – 2021.). Nakon njega za v. d. urednika naklade imenovan je Zvonko Sarić. Značajan doprinos produkciji dao je i Tomislav Žigmanov, koji je bio na čelu Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ od kraja 2012. do kraja 2021. godine. Od 2023. nakladničku djelatnost koordinira Davor Bašić Palković.

Prigodom obilježavanja 15 godina nakladničke djelatnosti Miković je ukazao da je pokretanje nakladištva u okviru naše kuće bilo izazov ne samo za tu ustanovu već, u određenom smislu, i za samu književnu scenu vojvođanskih Hrvata.

»Ohrabrivanjem i afirmacijom iznad svega kreativnih spisateljskih zamisli, a također i samim činom institucionalnog otvorenja nakladništva, uspostavljen je važan prostor za pjesništvo, književnost, pisano-izvedbeno stvaralaštvo, bio-bibliografska, književno-povijesna, jezikoslovna, identitetska i druga pitanja, razumije se i za gdjekoji prijepor, kada je to bilo nužno, najposlije za kompetentna zapažanja kroničara i mišljenja kritičara. Pretežito u korist suvremene, a donekle i prethodeće joj hrvatske književnosti nastaloj i ispisivanoj, ovdje u rubnom, u prostoru dodira s drugim književnostima i njihovim, za opstanak zanimljivim iskustvima«, kazao je Miković.

Obavljene knjige dokumentiraju čime su bili zauzeti ovdašnji pisci glede tema, motiva i ideja, žanrovskih pristupa, jezika i zavičajnih govora, odnosa spram prošlosti i sadašnjosti. Ukratko, nakladnička djelatnost NIU Hrvatska riječ nastojala je i nastoji upotpuniti sliku o književnosti vojvođanskih (podunavskih) Hrvata koja postoji već više od tri stoljeća.

»Ovdašnja književna produkcija nas Hrvata jest jedan od legitimnih dokaza i tragova našeg postojanja. Također, to je potvrda da se naša manjinska književnost nalazi i u sklopu naše matične, nacionalne kulture, ali i kao opstojan segment u cjelini kulture i književnosti domicilne države«, kaže Zvonko Sarić.

Primjerci u knjižnicama

Kako bi ih približili čitateljima, osim putem prodaje, knjige su planski darivane gradskim knjižnicama i hrvatskim udrugama diljem Vojvodine. Pohranjenje su i u Zavičajnoj knjižnici Biblioteka Croatica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Mahom kao tehnička potpora, NIU Hrvatska riječ bila je sunakladnik nekoliko glasila udruga (Miroljub, Glasnik Pučke kasine i Glas Šokadije) te časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni. Od 2013. sunakladnik je časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ, koji producira ZKVH.

Za objavljivanje knjiga sredstva su osiguravana prije svega putem Pokrajinskog tajništva za kulturu i informiranje, ali i Ministarstva kulture Republike Srbije, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Nakladničku djelatnost pomagao je i Grad Subotica.

Početkom prosinca NIU Hrvatska riječ objavljuje javni poziv za prijem novih rukopisa autora i autorica iz hrvatske zajednice u Srbiji. Odluku o uvrštanju rukopisa u godišnji nakladnički plan donosi Nakladničko vijeće.

Pregled do sada objavljenih djela dostupan je na našoj internetskoj stranici – www.hrvatskarijec.rs u rubrici Naklada.

H. R.