FOTO: HPK
U periodu kada je osnovan Hrvatski poslovni klub možemo reći da je bila povoljna politička klima i da je to bio period ekspanzije hrvatskih tvrtki na ovom tržištu. Naravno da je bilo i onih negativnih, situacije na granicama, s carinjenjem roba… Mi se trudimo, koliko god je to moguće, da se umanje utjecaji političkih trzavica jer cijeli svijet funkcionira tako da biznis i znanost ne poznaju granice i funkcioniraju izvan svih granica
Politički odnosi Srbije i Hrvatske prolaze kroz razne faze. Od intenzivne suradnje do zategnutih političkih odnosa. Sasvim je drugačija gospodarska suradnja. Iako političke odluke često imaju posljedice i na gospodarstvo, gospodarstvenici su se uvijek trudili naći zajednički interes. U Srbiji posluju brojne hrvatske tvrtke, godišnji trgovinski promet između Hrvatske i Srbije iznosi oko dvije milijarde eura, dvije gospodarske komore pokreću zajedničke inicijative kako bi se olakšale gospodarske aktivnosti.
Dio toga je i Hrvatski poslovni klub koji u Srbiji postoji 20 godina. Okuplja velike kompanije, ali i mala poduzeća. Od 2016. godine Hrvatski poslovni klub vodi Marija Radulović.
► Hrvatski poslovni klub iduće godine proslavit će 20 godina. Što je Hrvatski poslovni klub?
Hrvatski poslovni klub je asocijacija ili udruženje gospodarstvenika, osnovan 2005. godine kada je upisan u registar Agencije za privredne registre, a službeno je počeo s radom 2006. godine. Klub je osnovan od predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Beogradu i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji, s ciljem da olakša povratak tvrtki iz Hrvatske na tržište Srbije. Putem Hrvatskog poslovnog kluba organizirani su sastanci s ministarstvima, predstavnicima carina i drugih državnih uprava. U osnivanju je sudjelovalo dvadesetak velikih hrvatskih tvrtki poput Ine, Podravke, Badela 1862, Milenijum (Croatia) osiguranja, Petrokemije, Hrvatskih željeznica, Poleta IGK, Zvečeva, Rotografike, Kikindskog mlina, Atlantik grupe, Vetropack straže i drugih. Suština rada i funkcioniranja kluba bila je da se uspostave dobri gospodarski odnosi, da se razvija tržište, da se relaksiraju politički odnosi. Veliki značaj dali su i veleposlanici koji su bili na mandatima u Srbiji, koji su sa svoje strane davali podršku i organizirali različite aktivnosti i kontakte kako bi rad kluba podržali i olakšali. Hrvatski poslovni klub je organizacija koja ima za cilj povezivati kompanije izmedju dvije zemlje, promovirati trgovinu, investicije kao i olakšati poslovnu suradnju u regiji.
► Godina 2006. kada je osnovan HPK bila je godina intenzivne i dobre političke suradnje Hrvatske i Srbije. Koliko je to bio dodatni poticaj i općenito koliko su dobri politički odnosi važan temelj za dobru gospodrasku suradnju?
Naravno da su politički odnosi globalno, a tako i ovdje na našem lokalnom nivou, vjetar u leđa za povoljniju poslovnu suradnju, ali i isto tako mogu biti i prepreka koja se mora prevladati da se težim putem ostvare gospodarski interesi. U dosadašnjem radu kluba prošli smo kroz različita raspoloženja i utjecaje politike na ovim prostorima. U periodu kada je osnovan Hrvatski poslovni klub možemo reći da je bila povoljna politička klima i da je to bio period ekspanzije hrvatskih tvrtki na ovom tržištu. Naravno da je bilo i onih negativnih, situacije na granicama, s carinjenjem roba… Mi se trudimo, koliko god je to moguće, da se umanje utjecaji političkih trzavica jer cijeli svijet funkcionira tako da biznis i znanost ne poznaju granice i funkcioniraju izvan svih granica.
► Koliko HPK ima članica, kakav je profil kompanija koje su članice u smislu veličine, vlasništva, djelatnosti...?
Od svog nastanka HPK se transformirao u skladu s okolnostima koje su se događale na ovim prostorima. Danas je klub organiziran tako da njegove članice mogu biti kompanije iz Hrvatske i Srbije koje žele zajedničku suradnju na tržištu, bilo u Srbiji ili Hrvatskoj. Profil kompanija članica je različit, od velikih poput Podravke, Nexe grupe, Milenijum osiguranja, do nekih manjih poduzetnika. Klub je otvoren za sve koji žele suradnju i posvećeni smo svakom članu bez obzira na djelatnost i veličinu. Naravno da su interesi i potrebe drugačiji, ali kod nas svi imaju istu pažnju. Našu podršku imaju i OPG-ovi, vinarije, do velikih multinacionalnih kompanija. Danas Hrvatski poslovni klub ima 40-ak članica, što je uspjeh bilo i održati sve ove godine. Možemo se pohvaliti da i danas imamo članice koje su sudjelovale u osnivanju kluba i s posebnom pažnjom se odnosimo prema njima.
► Tko može i kako postati član Hrvatskog poslovnog kluba?
Članom se postaje uglavnom na preporuku neke postojeće članice ili nakon nekih dobrih aktivnosti gdje se gospodarstvenici zainteresiraju za naš rad i žele postati naši članovi. Sam postupak učlanjenja odvija se tako da se dostavi formular-pristupnica koji se može naći i na web stranici našeg klub www.hpk.rs. Također, umrežavanjem i upoznavanjem trudimo se uspostaviti dobre odnose i međusobne pogodnosti za naše članove. Tako da u radu tvrtki članica imamo situacije da naše članice koje se na primjer bave hotelijerstvom ili drugim uslugama daju posebne uvjete i pogodnosti za članove kluba.
FOTO: HPK
► Kakva je suradnja s gospodarskim komorama u Hrvatskoj i Srbiji?
U Srbiji trenutačno funkcionira 17 bilateralnih komora, privrednih udruženja, poslovnih klubova. Radi se o komorama i van Europe, tu su prisutne i kanadska, japanska i brazilska komora. Što se tiče europskih udruženja i bilateralnih komora koje zastupaju interese kompanija s europskim kapitalom u Srbiji, udružile su se prošle godine u svibnju s ciljem osnutka Savjeta europskih poslovnih komora i udruženja, tzv. CEBAC. Jedan od benefita koji volim istaknuti jest da se kroz članstvo u našem klubu mogu ostvariti kontakti i moguća je suradnja s članom bilo koje od tih asocijacija – bila ona europska ili van nje. Naime, klub je posljednjih godina usmjeren na zajedničke aktivnosti s drugim udruženjima, gdje se ove mogućnosti pružaju. Naime, tako jednom godišnje organiziramo Speed bussines meetinge s minimum dva ili tri udruženja, gdje se članice upoznaju i razmjenjuju iskustva. Također smo organizirali susrete s Upravom carina i različitim državnim i upravnim institucijama, kako su se mijenjali zakonski okviri funkcioniranja u Srbiji. U kontekstu suradnje veoma mi je važno istaknuti blisku suradnju s domicilnom Privrednom komorom Srbije. I Hrvatski poslovni klub i predstavništvo Hrvatske gospodarske komore imaju izuzetnu suradnju i potporu, odnosno ona je dvosmjerna: mi smo tu njima za informacije i zajedničke organizacije, kao i oni nama za informacije i podatke neophodne našim članicama. Dosta aktivnosti realizirali smo zajedno poput konferencija »Zelena tranzicija«, susreti gospodarstvenika iz područja energetike u Beogradu, izlaganje naših vinara u sajmovima. Trenutno je u pripremi V. konferencija »Transport i logistika« koju organiziramo s Privrednom komorom Srbije, Confidustriom Serbia – predstavništvom konfederacije talijanske industrije u Srbiji Confidustra Srbija, Slovenskim poslovnim klubom i Helenskim privrednim udruženjem. U skladu s tehnološkim procesima koji prate naš sadašnji rad i funkcioniranje, prošlog tjedna organizirali smo s PKS-om i Helenskim privrednim udruženjem konferenciju »Sinergija ljudske i umjetne inteligencije u suvremenom HR-u«.
► Prestavništvo Hrvatske gospodarske komore u Beogradu ponovno je, poslije trogodišnje pauze, otvoreno 2017. godine. Koliko je ono važno?
Ponovno otvaranje Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Srbiji poslije tri godine pauze naravno da ima veliki značaj i utjecaj na rad naših tvrtki. Naime, u periodu kada je bilo zatvoreno predstavništvo od 2014. do 2017. tu ulogu je obavljao Hrvatski poslovni klub i Veleposlanstvo Hrvatske u Srbiji. Sada zajednički zastupamo interese članica i Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog poslovnog kluba. Veza i zajedništvo su sada još jači imajući u vidu da sam ja kao predsjednica Hrvatskog poslovnog kluba i zaposlenica Hrvatske gospodarske komore, što u velikoj mjeri pojednostavljuje rad, jer sam upućena u upite, probleme, dobre poslovne poteze naših članica. Također, prisustvo HGK znači imati i potporu struke u različitim područjima, budući da predstavništvo pokriva sve segmente poslovanja – i energetike, i trgovine, i transporta, logistike, distribucije, proizvodnje, trgovine…
► Koje aktivnosti biste izdvojili za ovih prvih 20 godina?
Za dva desetljeća postojanja Hrvatskog poslovnog kluba ne znam što bih specijalno istaknula jer je aktivnosti i lijepih događanja bilo puno. Sada je zaista velika stvar umrežavanje i suradnja s drugim poslovnim udruženjima, koja se pokazala kao moment izvrsnosti za naše članice koje i same predlažu komore s kojima bi željele surađivati. Jedna od posebnih stvari koje su možda za zapamtiti jest obilježavanje 15 godina rada Hrvatskog poslovnog kluba u periodu kovid mjera i potvrda, kada je bilo malo događaja uživo. Mi smo uradili skup i obilježili našu obljetnicu s oko stotinu ljudi, što je u tom trenutku bilo možda i nezamislivo. Meni je posebno bilo drago da nam je taj događaj uveličao i prvi predsjednik kluba. Isto tako istaknula bih kao posebnost da ove godine prvi put sudjelujemo u projektu prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije. U prvoj polovici godine pokrenut je projekt prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije »Program edukacije iz područja pripreme i provedbe europskih projekata iz EU fondova«. Vodeći partner projekta je Veleučilište Lavoslav Ružička iz Vukovara, a partner iz Srbije je Hrvatski poslovni klub. Do sada je realizirano niz aktivnosti u okviru projekta, jedna od njih je i poduzetnički forum u Dubrovniku u okviru BEE konferencije. Forumom su, uz mene, moderirali predstavnici vodećeg partnera Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru univ. mag. oec. pred. Zvonimir Filipović i doc. dr. sc. Matej Galić. Program radionice i edukacije realizira će se u studenome u Beogradu. Nadamo se da ćete nas pratiti u tim aktivnostima.
► Hrvatski poslovni kub vodite od 2016. godine. Kako je izgledala Vaša profesionalna karijera?
Moja karijera u Hrvatskom poslovnom klubu započela je ranije, a 2016. postala sam predsjednica, nakon odlaska direktora Badela 1862 i predsjednika kluba Mirka Babića. Veliku energiju, vrijeme i poznanstva uložila sam u nastavak rada kluba, jer je tada bila neka prekretnica u radu: imali smo povlačenje nekih tvrtki, dolazak novih, izazovnija vremena koja su zahtijevala drugi princip rada i rješavanje drugih problema. Drago mi je da su svi ti napori urodili plodom i da stižemo do dva desetljeća rada i mogu s punim pravom reći vrlo uspješna. Mogu još istaći da sam sudjelovala u formiranju i pravnim okvirima osnivanja Hrvatskog poslovnog kluba u Bosni i Hercegovini kao support mojim kolegama iz predstavništva HGK u BiH.
► Nedavno je u Beogradu održan okrugli stol na kome se razgovaralo o gospodarskim potencijalima pripadnika hrvatske manjine u Srbiji i poslovaju hrvatskih tvrtki u Srbiji. Kompanije se uvijek rukovode profitom, ali ima li prostora za neke nove suradnje koje nisu striktno zasnovane na profitu? Recimo da hrvatske tvrtke u Srbiji surađuju s nekim manjim proizvođačima iz Subotice.
Svaka kompanija ima svoje ciljeve i brojke koje treba i želi realizirati. Svakako da postoji i senzibilitet i mogućnost otvaranja suradnje s malim proizvođačima iz Subotice, naročito u području prehrane. Naravno da ta proizvodnja mora kvalitetom odgovarati zahtjevima kompanija, a sigurna sam da to već postoji i da se teži proizvodnji kvalitetnih namirnica, koje će biti prihvaćene od kompanija. Mora se imati u vidu da svaka od njih ima propisane standarde koje mora ispunjavati i zato postoji taj zahtjev za kvalitetnim namirnicama. Ovaj skup protekao je u dobrom raspoloženju i zaključcima, a Hrvatski poslovni klub i ja osobno radit ću dalje na tom povezivanju i mogućoj suradnji u narednom periodu. Trudit ćemo se za bližu suradnju, informiranje i povezivanje, a vjerujem da će to donijeti i konkretne rezultate. Planovi za 2026. za sada su u pripremi. Naime, krenuli smo s pregovorima s drugim komorama o temama koje su u zajedničkom interesu članica, kao i pripreme za obilježavanje 20 godina rada. Naime, jednom godišnje, obično u siječnju, je godišnja svečana Skupština Hrvatskog poslovnog kluba gdje se podnosi izvješće o radu u protekloj godini i predstavlja plan rada u narednoj. Tako da smo u pripremnoj fazi izrade plane, koji usklađujemo s radom predstavništava Hrvatske gospodarske komore u Srbiji. Ono što sam sigurna to je da će biti posjet članica Subotici, a nadamo se da ćete nas i vi pratiti u daljem našem radu.
Marija Radulović rođena je 1968. godine u Subotici. Osnovne studije je završila na Ekonomskom fakultetu u Subotici, a master diplomu stekla je na Fakultetu za ekonomiju i inženjerski menadžment (FIMEK).
Karijeru je započela kao brend menadžer u kompaniji Si&Si Group. Godinama je bila direktorica marketinga u različitim firmama, kao što su Vinarija Čoka, Simex group, Zlatibor voda, Higlo i PS Stankom. Radila je kao marketing menadžerica Milijenijum osiguranja, nakon čega je postala vlasnica marketinške agencije. Bavila se razvojem novih proizvoda i novih brendova u okviru kompanija u kojima je radila. Autorica je projekta »Istraživanje tržišta vode u Srbiji i pozicioniranje nove robne marke«. Izučavala je modele izdavanja dionica u našoj zemlji i pravne okvire za poslovanje banaka. Radila je na integraciji marketing komunikacije u funkciji bankarskih proizvoda i usluga.
Obavlja funkciju pomoćnika direktora predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Srbiji od 2018. Članica je Hrvatskog poslovnog kluba od 2014. godine, a od 2016. godine je i predsjednica ovog kluba.