U Fondaciji »Antun Gustav Matoš« u Beogradu danas je održan okrugli stol »Gospodarski potencijal hrvatske zajednice u Srbiji – Lokalni razvoj i prekogranične veze«.

»Danas postavljamo temelje za suradnju i integraciju hrvatske zajednice u gospodarski život Srbije, a isto tako otvaramo mogućnosti suradnje između naših gospodarstvenika s velikim hrvatskim tvrtkama koje posluju u Srbiji ili Hrvatskoj«, kazao je, otvarajući okrugli stol, upravitelj Fondacije »Antun Gustav Matoš« Marin Piuković.

Uz Fondaciju »Antun Gustav Matoš«, organizator okruglog stola je i Hrvatski poslovni klub u Srbiji, koji će naredne godine obilježiti 20 godina rada u Srbiji.

U prvom dijelu govorilo se o trenutačnom stanju u gospodarstvu, prije svega u poljoprivredi pripadnika hrvatske zajednice. Upravitelj Fondacije »CroFond« Lazar Cvijin predstavio je Registar gospodarstvenika hrvatske zajednice i najavio poticaje poljoprivrednicima.

»Vlada Republike Hrvatske izdvojila je za ovu godinu 500.000 eura za poticaje poljoprivrednicima iz hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Natječaj je u pripremi i bit će uskoro objavljen. Dokumentacija neće biti prezahtjevna, maksimalni iznos bit će 10.000, a minimalni 1.000 eura«, kazao je Cvijin.

U drugom dijelu okruglog stola govorilo se o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Srbije.

Hrvatska i Srbija značajni su trgovinski partneri. Robna razmjena iznosi oko dvije milijarde eura. »U ukupno ostvarenom izvozu iz Srbije Hrvatska je na 11. mjestu, a po uvozu u Srbiju Hrvatska je na 4. mjestu«, kazao je rukovodilac Centra za regionalnu suradnju PKS Aleksandar Radovanović.

Hrvatske tvrtke značajan su investitor u Srbiji i, kako je kazao Radovanović, Hrvatska je među prvih 20 investitora.

O iskustvima rada i širenja poslovanja u Srbiji govorili su predstavnici »Atlantic Grupe« i »Milenijum osiguranja«.

Kao primjer suradnje dviju gospodarskih komora Radovanović je istaknuo zajednički zahtjev da se na graničnim prijelazima ubrza protok teretnog prometa i putnika.

»Kamioni u prosjeku čekaju 10 sati samo da bi došli do druge carinske službe«, kazao je Radovanović, navodeći da zahtjeve gospodarstva treba pratiti i politika Srbije i Hrvatske.

Dvije komore pokrenule su i inicijativu za obnovu željezničke pruge Beograd – Zagreb – Rijeka.

Luka u Rijeci značajna je za Srbiju jer se najveći dio izvoza obavlja iz te luke.