Berba kukuruza ulazi u puni zamah, ali prve procjene s terena potvrđuju da je sezona pod teretom ljetne suše i toplotnih valova. Raznolikost ovogodišnjeg roda donosi sliku koja nije jednolična. Berba kukuruza u Bačkoj i Srijemu potvrđuje da je 2025. bila sušna i toplinski zahtjevna sezona, s krupnim lokalnim odstupanjima. Većina terenskih izvještaja ističe skraćene klipove, neujednačeno nalijevanje zrna i osjetno niže urode od višegodišnjeg prosjeka.
Različiti ishodi
Za sjever Bačke (subotički atar i šire) Poljoprivredno-stručna služba Subotica navodi da se prvi otkosi kreću od oko 3 do 7 t/ha, pri vlazi zrna oko 13-14%. Gornji dio raspona zabilježen je na potezu Mišićevo – Novi Žednik, gdje su lokalne oborine bile izdašnije; na sušnijim parcelama bilježe se oko 3 t/ha, uz očekivanje da će na lošijim mikropozicijama biti i slabijih rezultata. Praktična poruka je jasna: dublja tla i zone s kišom podižu rezultate sezone, samo što su rijetki koji su imali sreće s oborinama ove godine.
U južnom Banatu, gdje su dublja tla bolje pregurala ljeto, zabilježeni su prinosi približni višegodišnjem prosjeku, ali postoje zone koje su stradale od suše. Lokalni izvještaji iz Opova navode da se na boljim pozicijama prinos kreće oko 5,5-7 t/ha, dok na plićim i pjeskovitijim parcelama prinos pada na 3,5-5,5 t/ha. Preračunato u mjere koje bolje razumijemo, to je približno 3,2-4 t po katastarskom jutru na boljim i 2-3,2 t/kj na lošijim zemljištima. Postoje međutim i ekstremi. U sjeveroistočnim dijelovima Banata zabilježeni su slučajevi prisilnog sazrijevanja i vrlo niskih rezultata, tek 0,6-0,9 t po katastarskom jutru na najizloženijim mikrozonama. Takve vrijednosti nisu pravilo za Pokrajinu, ali pokazuju koliko su lokalni uvjeti odlučili sezonu. Razlog ovakvih vrijednosti krije se u vremenskim prilikama, žestoke vrućine i deficit padalina pogodili su kukuruz baš u fazama zametanja i nalijevanja zrna, a stres je bio najjači na neirigiranim i plićim zemljištima. Europski monitoring usjeva (JRC/MARS) za kolovoz konstatira kako su vruće i suho ljeto u velikom dijelu jugoistočne Europe nepovratno oštetili ljetne kulture, uključujući kukuruz, suncokret i soju, dok su zapad i sjever kontinenta prošli znatno bolje. U takvim okolnostima i vojvođanski atari dobijaju vrlo različite ishode, zavisno od profila tla, roka sjetve i uloženih agrotehničkih mjera.
Regionalna slika koja formira cijenu
Za cijenu domaćeg kukuruza podjednako su važna događanja u regiji. Svježe procjene JRC/MARS i međunarodnih tržišnih servisa od kraja kolovoza i početka rujna upozoravaju da je EU prosjek prinosa kukuruza snižen upravo zbog suše u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i istočnoj Hrvatskoj. MARS je za EU spustio očekivanja na oko 6,9 t/ha, ispod petogodišnjeg prosjeka. Istovremeno, u Bugarskoj se kumulativno govori o najmanjoj kukuruznoj žetvi od 2009. (procjene proizvodnje oko 1,5 mil. t), dok se iz Mađarske i dalje nižu vijesti o upornoj suši u centralnim regijama. Takav regionalni manjak može poduprijeti cijenu u kasnoj jeseni i zimi, iako globalni faktori ostaju tvrdi – ponajprije rekordna američka žetva koju USDA u rujanskom izvještaju procjenjuje na oko 16,8 mlrd bušela.
Referentni orijentir i dalje je Produktna burza u Novom Sadu. U tjednu od 8. do 12. rujna 2025. kukuruz novog roda trgovao se po cijeni od 22,50-24 din/kg bez PDV-a, uz ponder 23,29 din/kg (zavisno od pariteta i analize na aflatoksin). Tjedan ranije kukuruz se držao nešto više (raspon 24-24,50; ponder 24,33), što dobro oslikava osjetljivo balansiranje ponude i tražnje na startu berbe. Što se tiče ostalih kultura, kraj ljeta i prva polovina rujna donijeli su stabilizaciju pšenice oko 20,5-20,6 din/kg bez PDV-a, dok je soja novog roda probila oko 49,5 din/kg u prvom poslu. Suncokret je vrlo tanak na tržištu, s povremenim ugovorima i oko 56,81 din/kg (oko 485 €/t na CPT paritetu). Ove vrijednosti su korisne za svakog tko računa swap između kultura ili želi dio prihoda zatvoriti na drugoj robi.
Prodati sada ili ostaviti na lager?
Ako se prodaje odmah u rujnu, proizvođači realno mogu ciljati oko 22,5-24 din/kg bez PDV-a za standardne parametre (vlaga, zrno, aflatoksin), uz lokalne varijacije po vlažnosti i trošku sušenja. Uvjet za te cijene je da je roba čista i da se može brzo isporučiti, tržište je ove godine posebno osjetljivo na analizu aflatoksina, što redovito potvrđuju i burzovni izvještaji. Ako analiza izostane, roba će se teže plasirati, ocjenjuju stručnjaci.
Zadržavanje dijela roda na lageru do zime/proljeća ima svoju logiku. U godinama kad jugoistok Europe ima manji rod (Rumunjska, Bugarska, Mađarska) često se formira čvršći ton cijene prema kraju četvrtog kvartala i početkom prvog, naročito ako se aktiviraju izvozni upiti. Ove jeseni takva situacija postoji. Ipak, globalna slika drži cijenu, rekordan američki kukuruz i dalje pritišće međunarodne kotacije, pa je racionalno očekivati ograničen prostor za rast, bez skokova, osim ako ne dođe do novih poremećaja. U praksi to znači da lager može imati smisla zbog sezonskog povlačenja naviše, ali tek ako trošak skladištenja, sušenja i gubitaka to dozvoljava te ako gospodarstvu ne treba likvidnost.
Surova realnost
Ovogodišnja berba kukuruza u Vojvodini potvrđuje lekciju koju smo mogli čuti ove, ali i prošlih godina: klima se mijenja, a pravi odgovor na rješenje problema u proizvodnji kukuruza ne postoji. U pozadini stoje produženi toplinski valovi i deficit padalina baš u fazama metličanja i nalijevanja zrna, što je skratilo klip i prorijedilo zrno, a razlike u kvaliteti zemljišta i ulaganjima dodatno su pojačale neujednačenost rezultata. To nije samo lokalna priča, jugoistok Europe imao je sličan obrazac pa regionalno nema obilja koje bi automatski pritisnulo cijene naniže.
Tržište zato ulazi u jesen s dvije suprotne sile. Lokalno i regionalno kratka ponuda ljetnih kultura daje oslonac cijenama, ali globalna slika – prije svega rekordna američka žetva – ne ostavlja prostora optimizmu rasta cijene kukuruza u narednim mjesecima. Drugim riječima, 2025. nije godina spektakularnih prinosa niti velikih zarada, ali jeste godina u kojoj se pokazao sve izraženiji utjecaj mikroklime. Zbog svega toga na terenu se čuje kako poljoprivrednici sve češće odustaju od proizvodnje kukuruza, smanjuju površine pod ovom kulturom, te se okreću alternativama u proizvodnji stočne hrane za vlastite potrebe.
I. U.
