Etnološki centar baranjske baštine je kulturno-turistički objekt u Belom Manastiru osnovan 2016. godine s ciljem očuvanja i prezentacije materijalne i nematerijalne baštine Baranje. Uređenjem/dogradnjom postojeće građevine u etnološki centar, a pri tome i energetski efikasan objekt, nastojala se stvoriti kulturna turistička ponuda koja dopunjuje postojeću etnološku ponudu naglašavanjem ruralnih karakteristika, očuvanih prirodnih ljepota i multietničnosti u prostoru omeđenom dvjema granicama te rijekama Dunavom i Dravom.
Etnološki centar baranjske baštine je kulturno-turistički objekt u Belom Manastiru osnovan 2016. godine s ciljem očuvanja i prezentacije materijalne i nematerijalne baštine Baranje. Uređenjem/dogradnjom postojeće građevine u etnološki centar, a pri tome i energetski efikasan objekt, nastojala se stvoriti kulturna turistička ponuda koja dopunjuje postojeću etnološku ponudu naglašavanjem ruralnih karakteristika, očuvanih prirodnih ljepota i multietničnosti u prostoru omeđenom dvjema granicama te rijekama Dunavom i Dravom.
Od ideje do realizacije
Ideja o osnivanju Etnološkog centra baranjske baštine rodila se 2009. godine kada se Udruga Hrvatska žena našla u situaciji da nije imala gdje izložiti svoje eksponate kojih je bilo puno. Tada je u suradnji s Gradom Belim Manastirom, Udruženjem obrtnika Baranje i Centrom za kulturu grada Belog Manastira, osmišljen projekt »Kuća baranjske baštine« u kojoj će biti smješteni svi predmeti koji obilježavaju baranjsku baštinu. Projekt je započeo 1. listopada 2014. godine i trajao je do 31. lipnja 2016. Na adresi sadašnjeg Etnološkog centra u Ulici kralja Tomislava djelovao je dječji vrtić od 1951. do 1986. godine, a nakon dječjeg vrtića u ovom objektu živjelo je nekoliko obitelji u prilično ruiniranom objektu sve do obnove centra. Partneri na ovome projektu bili su Grad Beli Manastir i Turistička zajednica Baranje, a bio je financiran uglavnom iz EU strukturnih fondova – Operativni program regionalna konkurentnost 2007. – 2013., s manjim doprinosom iz proračuna Grada. Projekt je 2009. prijavljen na natječaje za financiranje sredstava iz strukturnih fondova EU, a nakon treće prijave 2014. je i odobren. Obuhvatio je adaptaciju postojeće zgrade i uređenje dvorišnog prostora. Ukupna vrijednost projekta bila je 8,8 milijuna kuna, od čega je Grad iz vlastitog proračuna izdvojio 320.000 kuna, dok je preostali dio od 8,5 milijuna kuna odobren iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU-a. Prostor je 2016. u potpunosti obnovljen, te su vrata lokacije otvorena javnosti.
Kroz projekt Etnološkog centra uređen je prostor ukupne korisne površine od 527,95 m2, izložbeni prostor površine 197 m2, poslovni prostor sa suvenirnicom za potrebe TZ Baranje površine 117,66 m2 te uređene sanitarne prostorije za potrebe posjetitelja. Ovim projektom sam Grad Beli Manastir, ali i cijela Baranja, dobili su novi, jedinstveni kulturno-turistički sadržaj kojim se, uz očuvanje bogate multikulturne baštine Baranje, unaprijedila i turistička ponuda ove destinacije.
Stalni postav i tematske cjeline
Etnološki centar baranjske baštine prezentira materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do polovice 20. stoljeća. Sadržajne odrednice postava temelje se na neraskidivoj vezi Baranjaca s prirodnim okruženjem – baranjskim krajolikom te se ističu ljepote Kopačkog rita, baranjskih šuma, rijeka, ravnica i Banovog brda s vinogradima, surducima i puteljcima koji pozivaju na šetnju. Postav je podijeljen u četiri tematske cjeline: tradicijsko graditeljstvo, tekstilno rukotvorstvo, obrti, običaji i legende. Svaka od tematskih cjelina povezana je s prirodnim ljepotama baranjskog krajolika. Kroz fotografije i eksponate prikazane su tradicionalne vještine i stari obrti, poput tradicionalnog načina gradnje, izrade tekstila, odjeće i obuće te drugih predmeta koji su se koristili u svakodnevnom životu. Posjetitelji mogu doživjeti ovaj kraj kroz priče o lokalnim običajima i legendama, a gostoljubivost Baranje predstavlja im se i kroz priče o vrhunskim lokalnim vinima, crvenoj paprici, ribi i domaćim rezancima – simbolima autentične baranjske kuhinje. Mnogi Baranjci dali su svoj doprinos Etnološkom centru, doniravši predmete koji čine zbirku. U prostoru je izgrađena i starinska peć smještena u rubu jedne od prostorija.
Mjesto kulturnih događanja
Objekt, uz prostor stalnih postava, sadržava i prostore s povremenim postavima/izložbama, vrtni paviljon, veliku konferencijsku salu, suvenirnicu, te nudi zanimljive sadržaje tijekom godine, čime je ovo mjesto postalo i prostorom glavnih kulturnih zbivanja u gradu Belom Manastiru. Vanjski paviljon izrađen je od autohtonih materijala u obliku pravog baranjskog gatora s natkrivenom pozornicom sa 120 sjedećih mesta, djelomično ukopanih zbog zvučne izolacije. U lijepo uređenom dvorištu zasađeno je voće i medonosno bilje.
Danas je ovaj centar ključno mjesto za očuvanje i predstavljanje bogatog kulturnog naslijeđa ovog jedinstvenog kraja, ali i mjesto edukacije za udruženja u kulturi, turističke zaposlenike, lokalne proizvođače autohtonih proizvoda i turističke ponuđače, čime se želi podići razina znanja o upravljanju projektima i razina usluga u turizmu.
J. D.
