U vrijeme kada se svjetska poljoprivreda suočava s ozbiljnim izazovima – od drastičnog smanjenja radne snage, preko potrebe za većom efikasnošću, do zahtjeva za održivim i ekološki prihvatljivim rješenjima – tehnologija sve češće nudi odgovore na pitanja budućnosti proizvodnje hrane. Jedan od takvih odgovora dolazi upravo iz Srbije, i to u vidu autonomnog električnog traktora pod nazivom AgAR, koji u sebi spaja najmodernije inženjerske i softverske tehnologije. Iza ovog ambicioznog projekta stoji srpska kompanija Coming iz Beograda, u suradnji s Mašinskim fakultetom Univerziteta u Nišu. Coming je jedna od vodećih ICT tvrtki u Srbiji i regiji koja ima urede u Nišu i Novom Sadu, kao i data centre u Beogradu i Kragujevcu, a koja se već više od 30 godina uspješno bavi razvojem i implementacijom visokotehnoloških poslovnih rješenja, projektiranjem ekonomski isplativih sustava i modernih, učinkovitih rješenja usmjerenih na poboljšanje profitabilnosti i produktivnosti. Projekt, započet 2022. godine, ušao je u završnu fazu razvoja i uskoro bi se prvi primjerci ovog robotskog traktora mogli naći u voćnjacima, vinogradima, komunalnim službama i – ne manje važno – na međunarodnom tržištu. Zanimljivo je da se AgAR već našao među finalistima europskog izbora za najbolji robotski traktor godine, a premijerno će biti predstavljen na jednom od najvećih sajmova agrotehnike u Hannoveru. S potpuno električnim pogonom, mogućnošću rada s klasičnim poljoprivrednim priključcima, integracijom senzora, umjetne inteligencije i daljinskog upravljanja putem mobilnih uređaja, AgAR ne samo da najavljuje novo poglavlje u pametnoj poljoprivredi već pokazuje da i domaća znanja mogu konkurirati najrazvijenijim tržištima Europe. O tome kako je došlo do razvoja robota AgAR, koje su mu osnovne funkcionalnosti, kakvi su izazovi i potencijali digitalizacije poljoprivrede u Srbiji te što nas sve još očekuje u budućnosti robotizacije, razgovarali smo s Markom Tamburićem, menadžerom razvoja poslovanja i proizvoda u kompaniji Coming.

► Kako je nastala ideja za razvoj robotskog traktora AgAR?

Budući da smo svjesni problema suočavanja s konstantnim nedostatkom radne snage i također s konstantnim stajanjem radne snage i problemima s kojima se suočava poljoprivreda sadašnjice i budućnosti, došli smo na ideju da iskoristimo softversku ekspertizu inžinjera Cominga i strojarski dio s Mašinskim fakultetom u Nišu. Tako smo formirali tim stručnjaka od 20-ak ljudi s različitim ekspertizama što robotičara, što automatičara, inženjera elektronike, strojarstva... Razvoj ovog inovativnog proizvoda financijski je podržao Fond za inovacije putem pretpristupnih fondova EU i proračuna države Srbije (koje je dodijelilo Ministarstvo znanosti, tehnološkog razvoja i inovacija), kao i putem programa StarTech koji financira Philip Morris u Srbiji, a provodi Nacionalni savez za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Uz financiranje bespovratnim sredstvima, razvoj je financiran i vlastitim sredstvima Cominga, nastavljajući tradiciju tvrtke ulaganja u visokotehnološke i ekonomski opravdane sustave i učinkovita rješenja. Projekt je krenuo 2022. godine i sada konačno pred kraj 2025. imamo komercijalnu verziju koju očekujemo da se nađe u uporabi već sljedeće godine.

► Je li projekt bio u potpunosti domaći ili postoji međunarodno partnerstvo?

Što se tiče partnerstava, postoje međunarodna partnerstva, ali u smislu komercijalizacije i distribucije. Kad je razvoj u pitanju, uglavnom se oslanjamo na domaće resurse i to je nešto do čega nam je jako stalo i cijenimo što je ovo praktično proizvod domaće pameti, ali naravno koristimo strane komponente najboljih svjetskih proizvođača. Imamo odličnu suradnju s naučno-tehnološkim parkom u Nišu, gdje smo i smješteni, s Fabrikom poljoprivrednih mašina Agromehanika iz Boljevca. Oni nam pomažu s razvojem, a i poslije u distribuciji i plasmanu samog vozila. Mi praktično proizvodimo dijelove, oni se izrađuju u Agromehanici, motore i reduktore uvozimo, odnosno prave se po našim nacrtima u Kini, opremu što se tiče LIDAR-a, industrijskih računala, senzore kupujemo u Europi i Americi od kvalitetnih proizvođača. To vozilo je spoj hardvera i softvera koje je potpuno električno, nema emisiju štetnih plinova; to je vozilo za budućnost poljoprivredne proizvodnje. AgAR je vozilo manje snage, možemo ga usporediti s traktorom srednje snage, recimo voćarskim i vinogradarskim traktorom, koji je sposoban raditi, da ne kažem baš 24 sata, ali s punjenjem baterije oko dvije smjene tijekom dana može obaviti.

► Objasnite nam osnovne funkcije AgAR-a, za što se koristi, kakve sve senzore posjeduje, koristi li AI (umjetnu inteligenciju), gdje se sve može primjenjivati?

Možemo ga promatrati kao klasičan traktor, tako je projektiran da može nositi bilo koji klasičan tradicionalni traktorski priključak u smislu kosilica, freza, mulčara, prskalica, atomizera, itd., tako da praktično može obavljati 80-90% sezonskih poslova u nekom voćnjaku ili vinogradu tijekom sezone. Ideja je da se traktoru zada posao, on kao robot je univerzalan, osim što može nositi klasične traktorske priključke, može nositi i robotske nastavke u smislu robotskih ruku, senzora, kamere visoke rezolucije koje bi radile monitoring, ranu detekciju bolesti. Naravno, u sve to uključena je umjetna inteligencija u smislu prepoznavanja tih potencijalno opasnih točaka, mogao bi se koristiti za selektivno prskanje sutra, itd. To su sve neke funkcije koje je moguće razviti. On za sada može pokriti oko 80% klasičnih poslova u voćnjaku i vinogradu i što ga budemo više dana u godini uposlili, to će praktično njegova vrijednost biti isplativija. Po sadašnjim procjenama, kad uzmemo u obzir potrošnju goriva, on ne troši klasično gorivo, troškove operatera stroja traktorista itd... tu onda dodajemo na to još smanjenje mogućnosti za ozljedu, smanjenje vremena koje čovjek provodi izložen kemikalijama tijekom prskanja. Računica kaže da bi, uz državne subvencije naravno, jer ovako inovativni strojevi nisu jeftini, povrat investicije mogao biti za tri godine, što je u principu odlično.

► Recite nam više o softverskom dijelu AgAR-a kako bi poljoprivrednicima pojasnili lakoću korištenja inovativnih tehnologija.

Ono što ja pokušavam, način na koji pristupim potencijalnim korisnicima jest kako je korištenje lako i svedeno na uporabu mobitela, tj. pametnog telefona. Softver koji im Coming nudi dolazi s kompletnom tehničkom podrškom. Svatko od tih ljudi ima mobitel, komunikacija s robotom je tako i zamišljena da se obavlja preko tableta, odnosno putem mobilnog uređaja, što u današnje vrijeme ne predstavlja problem ljudima. Naravno, naš tim je tu da postavi softver, pokaže kako uopće izgleda rad, izlazi se na teren, na parcelu, postavlja se GPS stanica, potrebne su neke predradnje. Montaža kompletnog sustava traje nekih sedam dana, on nije potpuno autonoman, kao što ni Tesla automobil nije potpuno autonoman. Njemu se programiraju misije, on ima GPS korekciju i hvata točke po kojima se kreće, zato je dobar za vinograd, za neku radnju koja je repetativna. On će proći jednom s našim timom misiju i onda će je bezbroj puta ponoviti. Ono što vi morate jest da zamijenite stroj kao na klasičnom traktoru. Eto, to je suština. Što se tiče softvera, on radi na robot operating system-u, dakle open source je, tako je projektiran. Što se tiče poljoprivrednika, jednom će se morati prilagoditi kao i svi. Na žalost, to su činjenice. Znate koliko mladih ostaje na selu, ovo i jest možda jedna, donekle utopistička ideja, ali jedan način da ti tog mladog poljoprivrednika koji će radije sjediti negdje u uredu sa staklom, gledati njivu i robota nego da bude vani i da vozi traktor, zadržati na selu. Brojke su takve, tu nema mnogo filozofije. U Americi pogotovo. Amerika je malo lakša po pitanju usvajanju novina, oni su brži usvajači tehnologije jer su tako odgojeni, takav im je sustav, na njihovim poljima rade autonomni strojevi. Oni puno ulažu u smislu zaštite i sigurnosti čovjeka, klime, muzike, automatizacije... ali i dalje im čovjek sve vrijeme sjedi u kabini.

► AgAR je nagrađen na sajmu u Poljskoj. Kažite nam više o tome.

Jeste, to je sajam na koji smo išli s partnerima iz Agromehanike, njihov distributer je izlagao tamo na sajmu. Došla je komisija sajma, vidjela vozilo i prosto bili smo jedni od dobitnika te zlatne medalje za inovaciju. Nismo bili jedini, ali bilo je stvarno lijepo. Poljska je interesantno, veliko i dobro tržište. Želim se i pohvaliti: ušli smo u finale, to je novinarsko natjecanje Tractor of the year. Talijanska udruga novinara organizira to europsko natjecanje, imaju tradiciju već 20-ak godina. Ušli smo u finale pet najboljih robotskih traktora u Europi i bit će proglašenje pobjednika u Hannoveru 9. studenog. To je veliki sajam agrotehnike. Iako smo finalisti tog novinarskog natjecanja, nisam siguran da ćemo dobiti, ali dobro je društvo. Nizozemci jako dobro to rade, imaju već preko 30 strojeva u produkciji, s tim što se razlikuju od nas jer su oni bazirali pogon na hibridnim motorima. Prosto ima proizvođača i to je nešto što tržište prepoznaje. E sad, kad će poljoprivrednici to usvojiti, to je pitanje razvoja tehnologije. Mnoga su pitanja, tu su krize po Europi, svijetu itd.

► Možete li nam objasniti razlike između tih robotskih traktora u pristupu tehnologije? Vi ste se odlučili za 100% struju, drugi su za hibrid.

Jeste, mi smo se odlučili za univerzalnost. Na primjer, postoje strojevi koji rade jako dobro, ali su skupi, u smislu da ih mali i srednji poljoprivrednici ne mogu priuštiti. Postoje kombajni specijalizirani za branje, za jednu operaciju. Naš je malo drugačiji koncept, mi smo jedan mali univerzalni agilni robot koji prihvaća klasične strojeve, s njima komunicira softverski i ima električni pogon, pritom je prilagodljiv različitim kulturama i operacijama. Na primjer, košenje velikih javnih površina, to su sve operacije koje robot može obavljati neprestano, po noći i po danu na isti način. Imali smo demonstraciju rada u Vojvodina šumama u šumskom gospodarstvu i tu smo se dobro snašli. Postoje operacije koje se mogu raditi na tim gospodarstvima. Tu je recimo problem u šumarstvu, što sam vidio na terenu, izvor napajanja. Velike su to površine, a nemate struju na svakom koraku. Ali dobro, to se rješava solarnim stanicama, za to smo već razradili neki mali projekt, u smislu njemu je dovoljna solarna stanica, neko drvo ili neka solarna konstrukcija koja će tu imati bateriju i mogućnost da traktor tu dođe i da mu tu bude check point za zamjenu baterije, te da nakon zamjene nastavi dalje.

► Interesantno što ste spomenuli i šumarstvo. Kakve poslove može obavljati na šumarskim gospodarstvima?

Mi smo se u stvari tu koncentrirali na održavanje protupožarnih traka, velike su površine i onda se one praktično mulčaju i frezuju kako se požar ne bi mogao mnogo proširiti. To je na primjer put širok šest metara, on tu postoji i ne pošumljava se. AgAR može sa sobom nositi sadnice, može ponijeti 600 kilograma na sebi, sam robot težak je oko 1.000 kilograma, prilagođava se terenu, svaki mu kotač radi neovisno. Ne planiramo neku veliku serijsku proizvodnju ove godine, ali mislimo kako će jednog trenutka doći do toga da imamo veliku potražnju, spremamo se za takve stvari, ali tražimo tri do pet korisnika sljedeće godine da bi nam nekako usvojili tehnologiju. Potreban nam je feedback od korisnika, to je nešto što je jako važno.

► Postoji li interes kupaca na međunarodnom tržištu?

Nemamo još uvijek, to očekujemo od sajma Agritehnika u Hannoveru ove godine. Imamo kontakt s Talijanima i Švicarcima koji se bave tim stvarima, dali smo im ponudu, očekujemo da se jave. Jako nam je tu važna suradnja s Agromehanikom, s obzirom na to da su etablirani već, posjećuju sajmove, s njima smo na štandu, tako da očekujemo i njihove kontakte. Bili smo 2023. godine kada smo još uvijek bili na razini prototipa, a sada je već gotova komercijalna verzija AgAR-a.

► Kada bi mogao biti komercijalno dostupan?

Mi smo dali ponudu još u siječnju ove godine, proizvođači i prerađivači voća iz Leskovca tražili su robota da ga uključe u svoj projekt, što smo im i dali tada. To je išlo kroz IPARD program Ministarstva poljoprivrede, čeka se od siječnja, još uvijek nije izašla bodovna lista. Ukoliko ta lista prođe, naši rokovi isporuke su tri mjeseca. Još u siječnju smo započeli tu prvu prodaju, a sada eto imamo još pregovore s domaćim poljoprivrednicima, ali opet čekamo IPARD. Kod domaćih je važna subvencija od oko 50%, a ono najbitnije još nismo rekli, cijena nekog osnovnog modela iznosi oko 60 tisuća eura, dok najjača verzija iznosi oko 100 tisuća eura. Nije to neka strašna cijena kada se uzme u obzir koliko koštaju novi traktori, koji zahtijevaju angažman operatera i goriva naravno. To nije mala stavka. Mi smo se odlučili za elektrifikaciju ovako manjeg stroja baš iz razloga što on može imati pristojnu autonomiju, a pritom i baterija da mu bude ne prevelika i preteška. Ali je dobro što su ovdje električni motori, imaju veliki obrtni moment, tako da sve svoje funkcije obavlja izuzetno dobro. Njegova snaga je recimo pandan traktoru od 40 do 50 konjskih snaga.

► Da se malo vratimo na sajmove. Planirate li sudjelovanje na nekim drugim poljoprivrednim sajmovima kao što je na primjer Agribex u Belgiji?

Naravno, ima u Francuskoj dobrih sajmova, u Belgiji, u Italiji, mi smo se odlučili za Agritehniku. Vidjet ćemo kako bude, ono što nam je sada negdje fokus jest prodaja i angažiranje možda i nekih domaćih kupaca, eventualno Ministarstva poljoprivrede. Treba nam ta neka pomoć u smislu usvajanja tehnologije, bar kroz IPARD, da subvencije prolaze malo pitkije i brže, to nam je fokus najprije na nekoj prodaji do kraja godine i feedback od korisnika. Želimo ga zaista vidjeti na terenu i da mu na kraju krajeva vidimo i potencijalne mane u primjeni. To je negdje prioritet. Sajmovi da, naravno, uvijek su dobra prilika i za kontakte i za distribuciju.

► Planirate li neke nove modele i funkcionalnosti za ovaj traktor ili za neke druge strojeve?

Da, ovo je jedan stroj koji pravi Coming. Coming je prije svega softverska kompanija, mi smo IT praktično full stack partneri, cloud infrastruktura, aplikativni softveri itd. Robotika nam je nešto što je novo, u što se razmjerno skoro ušlo, kao i u AI (umjetnu inteligenciju). Planiramo prilagođavanja, dalji razvoj i integraciju sustava. Počeo sam maloprije pričati o robot operating system-u i sistemima po kojima on radi. To je praktično open source operativni sistem koji je kompatibilan sa svime što se razvija u svijetu kada je u pitanju neka robotika. Tako da je on kompatibilan s nekim dodatnim nastavcima u smislu za preciznu poljoprivredu, za precizno prskanje, za takve stvari. Jednostavno, hoćemo li ih sami razvijati ili ćemo naći partnerstvo s nekim od sistemskih integratora koji će ga razvijati dalje ili će on kupiti stroj kako bi na njemu dalje radio, sasvim je svejedno. Tu se još otvaraju raznorazne mogućnosti. Mi smo najprije orijentirani ka voćarskoj proizvodnji, vinogradima i komunalnim djelatnostima. To je nešto što nam je u fokusu. Šumarstvo također. Postoje zasad dva modela. Jedan osnovni koji služi za monitoring. Znači, on nije klasičan traktor, on služi za dalji razvoj i integraciju modernih i tehnoloških dodataka u smislu kamera, robotskih ruku, senzora itd. Drugi model koji je kompletan traktor, s drugim baterijskim sklopom, priključkom za tradicionalne strojeve itd.

► Postoje li planovi za razvoj nekih jačih robota koji bi teoretski bili upotrebljivi u stočarstvu i ratarstvu?

Spremni smo uhvatiti se u koštac s takvim stvarima, ali to bi iziskivalo malo duže vrijeme za razvoj i angažiranje, u smislu da bismo postigli jaču snagu vjerojatno bi se trebalo ići u smjeru hibrida. Ali nije nemoguće. To bi onda bio malo drugačiji koncept, za veći traktor za ratarstvo ili stočarstvo ne bi bio dovoljan pogon samo na struju. Dok ne prodamo ovih pet komada i vidimo kako će se ponašati, nećemo razvijati ništa novo.

► Kojoj ciljnoj skupini se obraćate?

Više nam je cilj voćarstvo, povrtlarstvo, vinogradi. Tu je Smederevo, centralna Srbija i Šumadija, Vojvodina, a ciljna grupa su nam usvajači tehnologije. Mi imamo jako lijepu suradnju s jednim vinarom iz Knjaževca, kod njega obavljamo testiranja. Demonstraciju smo radili kod njega. Mislim da ćemo na Fruškoj gori kada prođe berba također raditi neku demonstraciju.

► Može li Srbija s ovim vašim projektom postati lider u pametnoj poljoprivredi u regiji?

Iskreno, volio bih da to bude tako. Nismo mi jedini. Ima tu ekipa prvo iz BioSensa iz Novog Sada, postoji kompanija koja radi platformu za vinograde i za polja, što je jako dobro. Taj ekosistem treba živjeti, raditi... Ima i momke iz Novog Sada koji rade selektivno prskanje sirka. Koriste sustav s umjetnom inteligencijom, prepoznaju sirak i prskaju ga selektivno. Coming je uvijek prvi u digitalizaciji, u razvoju tehnologije u Srbiji, tako da voljeli bismo biti lideri u tom polju.