Nakon pet godina od pilot-projekta čiji je cilj bio izrada internog akta koji regulira odnos između medija na jezicima manjina i njihovih osnivača – nacionalnih vijeća, održana je konferencija »Samoregulacija i informiranje na jezicima nacionalnih manjina« u Petrovaradinu, u organizaciji Misije OEBS-a za Srbiju, Nezavisnog društva novinara Vojvodine i NIU »Ruske slovo«.
Rusinska i ukrajinska manjina imale su priliku prve isprobati kako funkcioniraju interni etički kodeksi koji su uredili odnos između redakcija i nacionalnih vijeća.
Kako je naglašeno na konferenciji, interni kodeksi ne predstavljaju samo etička pravila novinarske profesije, već i mehanizam zaštite uređivačke i kadrovske politike redakcija od utjecaja nacionalnih vijeća. Oni su postali i dio novog Zakona o informiranju iz 2023. godine te bi ih svi manjinski mediji trebali imati, što zasad još uvijek nije slučaj.
Prvi medij koji je izradio takav kodeks bio je NIU »Ruske slovo« još 2019. godine.
»Posljednjih mjeseci, dok smo pripremali konferenciju, toliko se toga dogodilo u državi i svijetu da bi za takvu dinamiku inače bile potrebne godine. Upravo zbog složene situacije više smo puta postavljali pitanje – treba li se sada time baviti? Pitanje je bilo: ako ne sada, kada? I ako ne mi, tko onda?«, poručio je ravnatelj ustanove Boris Varga.
»Ono što je bilo važno kada smo izradili taj kodeks jest da smo ga ponudili i drugim zajednicama – usvojila ga je ukrajinska zajednica, kao i crnogorska, dok je još nekoliko njih izrazilo interes. Ovo je jedan mali mehanizam koji funkcionira. Moja poruka je: usvojite kodeks kako ne biste imali probleme kakve, primjerice, sada ima slovačka zajednica. Mislim da bi kodeks zasigurno ublažio te probleme. Optimističan sam da se može dalje širiti po zajednicama i dodatno nadograđivati. On je postao i zakonska obveza – i to je najveći uspjeh. Kada napravite jedan mali mehanizam koji funkcionira – to je najveći uspjeh«, kazao je Varga.
Ipak, izrazio je i zabrinutost da, ako dođe do većih društvenih promjena, kodeks možda neće pružiti dovoljnu zaštitu. Također je ukazao na to da upravni odbori, koji imenuju ravnatelje i glavne urednike u manjinskim medijima, trebaju biti tripartitni – tri člana iz nacionalnog vijeća, tri iz kolektiva i tri iz šire zajednice – te da je to tema za daljnji dijalog.
Svoje je iskustvo podijelila i Nataša Petrović, ravnateljica NIU »Ridne slovo«, koja je tamo zaposlena od 2011. godine. U prvim godinama, kako kaže, vodila se »velika borba s Nacionalnim vijećem ukrajinske nacionalne manjine, koje je pokušavalo utjecati na uređivačku politiku, od čega su se pokušavali obraniti.« Boris Varga je 2021. godine došao s prijedlogom da se izradi interni kodeks, što je za nju kao ravnateljicu bio velik izazov – izraditi tako opsežan dokument, a zatim ga i predstaviti nacionalnom vijeću. »Nakon toga više nismo imali upliva članova vijeća u uređivačku politiku i rad ustanove. Vrlo smo zahvalni i svima bih savjetovala da izrade interni akt.«
Gordana Novaković, glavna tajnica Savjeta za tisak, predstavila je novi Kodeks novinara Srbije, koji je objavljen početkom godine. Kako je poručila, kodeks vrijedi za sve novinare i urednike, bez obzira na to rade li u većinskim medijima ili u medijima na jezicima nacionalnih manjina.
Na konferenciji je govorio i odvjetnik Veljko Milić o novom Zakonu o informiranju, nakon čega su uslijedila i pitanja sudionika.
