Ovogodišnja sezona suncokreta polako se privodi kraju, a poljoprivrednici već zbrajaju prve rezultate. Ovogodišnja žetva suncokreta u Vojvodini odvija se u znaku skromnih prinosa i brojnih izazova. Poljoprivrednici se već mjesecima bore s posljedicama klimatskih promjena, ekstremnih temperatura i neravnomjernih padalina, što se jasno odrazilo i na konačne rezultate na njivama. Dok jedni bilježe nešto bolje prinose, drugi upozoravaju da je rod na pojedinim parcelama podbacio i do 50 posto u odnosu na očekivano. Kako ističu poljoprivrednici, razlike u prinosima unutar istog kraja često su drastične, što je još jedan pokazatelj sve izraženijih klimatskih ekstrema. Na udaljenosti od svega nekoliko kilometara mogu se vidjeti potpuno različiti rezultati – dok su jedni imali relativno zadovoljavajući rod, drugima je prinos bio na razini polovine uobičajenog. Statistički podaci ukazuju na zabrinjavajući trend – dok je prosječni prinos suncokreta u Srbiji u normalnim godinama iznosio između 2,5 i 3,3 tone po hektaru, podaci za sezonu 2024./25. pokazuju pad na oko 2,5 t/ha. To je znatno iznad prosjeka prinos u nekim poljoprivrednim gospodarstvima, gdje je rod padao i ispod tone po jutru, što dodatno produbljuje financijsku neizvjesnost. O tome kako je protekla sezona, koji su bili najveći izazovi i kakva su očekivanja za naredno razdoblje, razgovarali smo sa stručnjacima, ali i nekoliko poljoprivrednih proizvođača diljem Vojvodine kako bismo stekli što širu sliku o aktualnoj žetvi. Kako kažu, akontne cijene se kreću oko 50 dinara po kilogramu, međutim, mnogi ratari s prinosom ispod dvije tone po hektaru neće moći pokriti troškove ni ako cijena poraste iznad 70 dinara. Iz razgovora možemo vidjeti kako su imali različite rezultate ovisno o geografskoj lokaciji, količini padalina, kvaliteti zemljišta, a naravno i primijenjenim agrotehničkim mjerama. Zajednički zaključak je da su prinosi skromni, a kvaliteta zrna slabija nego ranije.

Suncokret u Bačkoj

Poljoprivrednik Ivan Paštrović iz okolice Sombora kaže kako su mu rezultati bili neujednačeni.
»Na nekim parcelama rod je bio bolji, na drugima slabiji, pa je prosjek oko dvije tone po katastarskom jutru. No, kvaliteta je još lošija nego prethodnih godina, a treba uzeti u obzir kako su posljednje četiri godine bile teške za poljoprivredu. Suše, nestabilno tržište i veliki troškovi ostavili su trag. Srećom, mi imamo stoku, pa na njive bacamo i stajsko gnojivo, imamo humusa u zemlji, što je nažalost rijedak slučaj u modernoj poljoprivredi. Vidio sam ove godine kako mnogi navodnjavaju tifonima, nema to baš mnogo smisla kad je vani visoka temperatura. Čovjek uloži i novac i trud, a onda se na kraju pita isplati li se uopće raditi. Akontna cijena otkupa ove godine je između 45 i 50 dinara, u neku ruku, da imamo jasne i pravedne otkupne cijene, mogle bi i subvencije biti manje«, rekao je Ivan Paštrović.

Da je situacija na terenu vrlo različita potvrđuje i poljoprivrednik Nikola Gabrić iz Subotice, koji ističe da je ove godine imao nešto više sreće.

»Kod mene na Verušiću prinos suncokreta se kretao oko 1.750 kilograma po katastarskom jutru, dok je, recimo, u selu Bikovo rod bio znatno lošiji – između 600 i 1.300 kilograma. Hektolitar zrna je oko 42, ali uljnost ne znam kolika je. Akontna cijena sada je 50 dinara, a tek ćemo vidjeti kakva će biti konačna. Posljednje četiri godine za nas su bile izuzetno teške. Klimatske promjene sve su vidljivije – nekad se moglo računati na određeni prinos, sada svaka sezona donosi neku novu neizvjesnost. Ljeta su preduga i suha, a kad padne kiša, često pada onda kad ne treba, a i ne pokriva cijelu Suboticu, nego pada gdje koliko zahvati. Postoje apsurdi kako na razdaljini od kilometar na jednom kraju padne 40 litara kiše po metru kvadratnom, a na drugom kraju 3 litre. Zbog toga sam, recimo, primoran smanjivati površine pod kukuruzom i tražiti alternativne kulture koje su otpornije i koje mogu donijeti sigurniji prihod. Ako se ovako nastavi, ljudi će sve teže ostajati na zemlji, a mladih je u poljoprivredi ionako već sve manje«, rekao je Nikola Gabrić.

Žetva suncokreta u Srijemu

Žetva suncokreta na srijemskim poljima je u punom jeku. Rane sorte pokazale su slabije prinose, a na pojedinim parcelama suša je dodatno umanjila rod. Željko Vidaković iz Gibarca suncokret je zasijao na nekoliko manjih površina. Kako nam je rekao, unatoč suši, zadovoljan je prinosom.

»Posijao sam suncokret na zemljištu na visoravni na manjim parcelama. Završio sam žetvu i, iako to nisam očekivao, imao sam solidne prinose. Oni su se kretali od 15 do 18 metara po hektaru, što je dobro s obzirom da suncokretu nisu pogodovali ovogodišnji vremenski uvjeti. Što se tiče uroda suncokreta, dio ću ostaviti za stočnu hranu, a dio ću predati uljari. Imam informaciju da će cijena biti nešto više od 50 dinara, a mislim da to nije realna cijena, da bi trebala biti barem 20 dinara viša«, kaže poljoprivrednik iz Gibarca.

Prema informacijama iz poljoprivredne stručne službe Općine Ruma, žetva suncokreta je završena na 30 posto površine zemljišta u toj općini.

»Očekuje se da će žetva suncokreta biti završena za sedam do osam dana. Prosječni prinos suncokreta je 2,5 tona po hektaru što je nešto niži prinos u odnosu na prošlu godinu. Ali s obzirom na vremenske uvjete i sušu, prinos je solidan. Što se tiče cijene, ona je još uvijek nepoznata. Prema nekim prvim najavama, cijena bi se mogla kretati od 52 do 53 dinara po kilogramu«, kaže Goran Drobnjak iz PSS Ruma.

I. U. / S. D.

Statistika i usporedbe:\r\n- Prošlogodišnji prosjek 2,5 t/ha\r\n- Ove godine očekivan nešto niži prosjek\r\n- Površina pod suncokretom: 242.000 ha (prošle godine 248.000 ha)\r\n- Proizvodnja ulja 2023: 246.000 tona (od toga 180.000 tona izvezeno)