Istraživačko-izdavački centar i medijsko-sociološki portal Demostat iz Beograda pokrenuo je seriju razgovora posvećenih razumijevanju fenomena studentskih prosvjeda, a u tom cilju su proveli i istraživanje političkih stavova, motiva i iskustava studenata beogradskih fakulteta. Istraživanje je eksplorativnog karaktera i kombinira kvalitativne i kvantitativne metode. Izvještaj o rezultatima istraživanja napisala je psihološkinja Sara Kalember, upitnik je kreirao Srećko Mihailović, a istraživački tim činile su još i Milica Mandić i Mina Despotović.

Cilj istraživanja bio je ispitati političke stavove, motive i iskustva studenata beogradskih fakulteta u kontekstu aktualnih studentskih prosvjeda, kao i razumjeti način na koji mladi percipiraju svoju ulogu u društvenim promjenama, političkom sustavu i medijskom prostoru. Istraživači su nastojali steći uvid u obrasce studentskog političkog angažiranja kao i uvid u subjektivna značenja, vrijednosti i osjećanja koja studenti vezuju za svoj angažman i društveni kontekst u kojem djeluju. U istraživanju je sudjelovalo 123 studenta, koji su na neki način povezani s aktualnim prosvjedima – bilo kroz aktivno sudjelovanje, prisustvo na plenumima ili kroz pasivno praćenje događanja.

Nepovjerenje i u vlast i oporbu

Rezultati ukazuju na nizak nivo povjerenja i zainteresiranosti mlađih generacija za tradicionalne medije, ali i na sve veći značaj društvenih mreža kao kredibilnog izvora informacija i ključnog alata za organizaciju i mobilizaciju u okviru studentskih prosvjeda. Ispitanici su u najvećem broju nezadovoljni aktualnom vlašću, a dvije trećine ispitanika tvrdi i da se ne osjećaju sigurno u Srbiji. Skoro 95 posto ispitanika želi da Srbija bude država u kojoj su izvršna, sudska i zakonodavna vlast samostalne, a institucije snažne i nezavisne. Političke partije se općenito percipiraju kao organizacije koje djeluju u skladu s vlastitim interesima, te je nepovjerenje, kako u vlast, tako i u oporbu, zaključuje se u istraživanju, objašnjenje zašto većina ispitanika ocjenjuje odluku studenata u blokadi da se distanciraju od političkih partija kao ispravnu i promišljenu.

Veliki broj ispitanika ističe kako postoji razlika između političkog i stranačkog djelovanja, ističući da zahtjevi studenata jesu politički ali nisu stranački obojeni. Studentski prosvjedi se vide kao autonomna, građanska borba za pravdu i protiv korupcije. Ipak, iako prevladava nepovjerenje prema političkim akterima, pojedini ispitanici smatraju kako je došlo vrijeme da se studenti povežu s oporbenim strankama, vjerujući da bi zajedničko djelovanje moglo pridonijeti ostvarivanju zahtjeva studentskih prosvjeda.

»Svaka partija ima neke koristi od studentskog djelovanja, a studenti su toga svjesni i zato se pokušavaju od toga ograditi. Prosvjedi su građanski, iza njih stoje studenti koji se za to zalažu i stoje kao narod bez vođe iz neke partije«, jedno je od mišljenja, koje se navodi u izvještaju.

Oko 90 posto ispitanika glasovalo je na prethodnim parlamentarnim izborima u Srbiji, a više od 90 posto bi izišlo i na sljedeće izbore. Međutim, svi oni – sa skoro 96 posto odgovora – smatraju da izborni proces u Srbiji nije bio pošten.

Polovica studenata protiv pristupanja EU

Po pitanju pristupanja Srbije Europskoj uniji, gotovo polovica ispitanika izjasnila se protiv ulaska, dok je oko trećine podržalo članstvo. Malo više od četvrtine ispitanika nije imalo jasno opredjeljenje, navodeći da ne znaju koja bi opcija bila bolja za Srbiju. Glavni razlozi »za« ulazak u EU su jačanje demokratskih institucija, usklađivanje s europskim standardima u obrazovanju, zdravstvu i pravosuđu, prihvaćanje europskih vrijednosti, kao i ekonomski razvoj, otvaranje tržišta, poboljšanje životnog standarda i sloboda kretanja. Suprotno tome, protivnici članstva navode očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nepovjerenje u politiku država članica prema Srbiji, bojazan od političkog uvjetovanja, kao i od gubitka kulturnog identiteta i pretvaranja Srbije u zavisnu, »kolonijalnu« državu. Zanimljivo je da je pitanje Kosova, iako je često centralna tema euroskeptičkog diskursa, spomenuto u obrazloženju protivljenja ulasku u EU samo u pet slučajeva.

»Najbolje da se posvetimo Istoku. Kada bismo ušli u EU, potpuno bi nam uzeli kontrolu nad Savom i Dunavom«, »EU nas mrzi! Ostat ćemo kolonija, Hrvatska je izjavila kako im ništa dobro nije donijela!« »Što da tražimo u uniji sa zemljama koje su nas bombardirale i bile protiv nas u svim situacijama (Kosovo, Republika Srpska)«, neki su od odgovora na ovo pitanje.

A odgovori koji idu u prilog priključenju EU navode europske vrijednosti, investitore, društvenog napretka, razvoj ekonomije, međunarodne suradnje, tržišta, bolje uvjete za život i veće mogućnosti.

Lijevi i desni, crveni i zeleni, nacionalisti i anacionalisti

»Studentski prosvjed jeste razdrmao društvenu žabokrečinu i pokrenuo neke procese, ali kao da je pospješio vrzino kolo u kome ne valja vlast ali ne valja ni oporba, a novu ne umijemo ili nećemo da napravimo«, ocijenio je sociolog i glavni istraživač Demostata Srećko Mihailović, sudjelujući u Demostatovom razgovoru o fenomenu studentskih prosvjeda, tvrdeći kako to nije ništa novo i nije samo studentsko viđenje stvari.

»Mislim da su studenti do sada učinili mnogo toga i na djelu je drugačije razumijevanje politike i organizacije političkog rada. Studenti su pokazali kako je moguće ono što većina ljudi u ovom društvu smatra da je nemoguće, da se u jednoj koloni, na jednom polju, susretnu i lijevi i desni, crveni i zeleni, nacionalisti i patriote i anacionalisti, iz jednih i iz drugih stranaka, da su u stanju odrediti se prema jednom, dva ili tri cilja a ne da kažu nema odgovora da u toj vreći rogovi ne mogu zajedno. Znači li to oporbeno-studentski front na Vučićev front? Možda izgleda tako, plašimo se te bivarijantne situacije. Nećemo dvije strane jer je to loše, nego hoćemo deset jer je to bolje. Ne znam zašto bi podjela na dva bloka, dan i noć, bila mnogo lošija od ove situacije u kojoj ne znamo je li dan ili noć«, rekao je Mihailović, govoreći o istraživanju.

Govoreći o mogućnosti formiranja dvopartizma u Srbiji Mihailović je rekao kako postoje dvije grupacije, ali da se radi o podjeli na »eksploatirane« i na »one koji eksploatiraju«.

»U srpskom društvu postoje građani koji su eksploatirani i oni koji eksploatiraju. U ovom političkom dobu imamo ujedinjene eksploatatore s političkim vodstvom, oni su u dilu a račun plaćaju oni koji su izrabljeni. Kada gledamo društvenu strukturu, ona je jasna već mnogo godina unazad, vidljiva je podjela na niže i više društvene slojeve«, rekao je Mihailović.

Programski direktor Demostata, sociolog Zoran Panović ukazao je na ideološku nehomogenost među studentima koja se vidjela u istraživanju, jer u anketi jedan dio studenata kaže kako je zabrinut za identitet Srbije i srpstva što se može smatrati kao uvjetno desna pozicija, dok se drugi boje da će zemlja postati kolonija u globalnom kapitalizmu. Mihailović je dodao kako su iz školskih programa izbačeni predmeti koji se odnose na neka realna zbivanja u društvu, na sociologiju, na opće poznavanje društva. Objašnjava da je ovdje dosta toga usmjereno na prikrivanje stvari i da je jedan od najvećih uspjeha studenata što su to razgolitili.

»Pokazalo se tko je kakav, kolika je nemoć oporbe a kolika moć vlasti da upotrijebi silu bez obzira na pravdu i zakone«.

J. D.