U Golubiću Obrovačkom u Hrvatskoj i ove je godine održan međunarodni stručni skup koji se bavi hrvatsko-srpskim odnosima. Skup se održava od 2007. godine u organizaciji Udruge za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića Obrovačkog, „Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje” iz Novog Sada te Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba, a ima za cilj jačanje suradnje, povjerenja i održivog razvoja dviju zajednica.

Darko Gavrilović iz Instituta za istraživanje migracija izrazio je nadu da budući skupovi neće biti posvećeni istoj temi – srpsko-hrvatskim odnosima, već da će odnosi dviju država biti bolji i kvalitetniji te da će se baviti temama poput turizma, agrogospodarstva te da se ljudi neće dijeliti prema nacionalnosti, već prema tome žele li raditi i napredovati.

»Oprost je ključna stvar ako želimo poći dalje. To su razlozi naših 18 skupova u Golubiću i nažalost stalno ponavljam da mi je žao što svake godine moram pričati o pomirenju, oprostu, razumijevanju i toleranciji jer nesreća ne dolazi od običnih ljudi, već od političkih elita koje su nesposobne graditi normalan život i onda prave probleme. Najlakše je potaknuti čovjeka na mržnju.«

Janko Veselinović, predsjednik „Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje”, ocijenio je da se srpsko-hrvatski odnosi moraju i dalje pozitivno razvijati usprkos nedavnim zbivanjima koja se trenutno negativno odražavaju na srpsku i hrvatsku manjinu.
»Što je cilj našeg skupa? Da mržnju zamijenimo razgovorima, da mržnju zamijenimo razmišljanjima gdje se unaprijed neće stvarati predrasude o onome drugome samo zato što dolazi iz druge nacionalne zajednice. Cilj je da zacijelimo neke rane koje su nastale u odnosima Srba i Hrvata, a koje su ove godine dodatno produbljene, 30 godina nakon rata, što po meni nije normalno. Neki drugi narodi razmišljaju o životu na Marsu i nekim drugim planetima, a mi ovdje na Balkanu, gdje nas je sve manje, sijemo mržnju. Mi smo danas tu nakon punih 18 godina da pokušamo da se družimo, da se upoznamo«, poručio je Veselinović.

U svom izlaganju, Darko Sarić Lukendić, savjetnik za EU i manjinska pitanja pri Hrvatskom nacionalnom vijeću, ukazao je na to da su manjine prve na udaru u dubokoj krizi u kojoj se nalazi srbijansko društvo – konkretno zaustavljanjem i blokadom procesa izrade Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina te smanjenjem proračuna za manjine.

»Pravi je kuriozitet da su se obje ove okolnosti — blokada izrade Akcijskog plana za manjine i smanjenje sredstava za sve Nacionalne savjete nacionalnih manjina (NSNM), pa tako i za Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) — dogodile upravo u vrijeme mandata Tomislava Žigmanova. Tako je proračun HNV-a za 2025. godinu, koji obuhvaća sve tri razine vlasti, iznosio oko 180.000 eura«, naveo je Sarić Lukendić.

On je upozorio i na govor mržnje prema Hrvatima te na povratak retorike iz devedesetih:
»U Srbiji se na dnevnoj razini nas, Hrvate, izjednačava s ustašama! Ovo je novi oblik političkog ekstremizma. Dakako, sve ovo štetno utječe na položaj nas Hrvata u Srbiji, no istovremeno je velika nepravda prema žrtvama ustaških zločina i njihovim potomcima jer se na ovaj način njihovo stradanje i žrtva prljaju, banaliziraju i bagateliziraju.«

Anja Šimpraga iz Srpskog narodnog vijeća istaknula je da dvije institucije – Srpsko narodno vijeće i Hrvatsko nacionalno vijeće – najbolje osjećaju na svojim plećima koliko je teško biti Hrvat u Srbiji i Srbin u Hrvatskoj:

»Obje zajednice samo traže mir, da na ovim prostorima ne pričamo što je bilo prije više od 30 godina, nego na koji način revitalizirati ovaj kraj, dovesti vodu u svako selo svakom stanovniku«, rekla je Šimpraga.