Župom svetih Ćirila i Metoda u Beogradu više ne upravljaju lazaristi (katolički crkveni red poznat po misionarstvu i obrazovanju). Koncem prošlog mjeseca otišla su preostala dva redovnika, poglavar i župnik misijske družbe svetog Vinka Paulskog lazarist Lojze Letonja i lazarist Petar Tašev. Njihovim odlaskom ugasio se i samostan lazarista u Beogradu. U Beogradskoj nadbiskupiji donesena su nova razrješenja i imenovanja župnika, župnih vikara te dekana, koja su stupila na snagu 1. kolovoza. Između ostalih, o. Lojze Letonja, CM razriješen je službe župnika župe sv. Ćirila i Metoda u Beogradu, a na temelju zamolbe vizitatora Slovenske provincije Misijske družbe – bit će premješten u Zagreb. Župnikom župe sv. Ćirila i Metoda u Beogradu imenovan je vlč. Robert Pastyik, za župnog vikara imenovan je vlč. Andrej Đuriček, dok vlč. Lambert Kwashie Adzah nastalja svoju pastoralnu službu u ovoj župi.
Beogradska nadbiskupija na osobit je način izrazila duboku zahvalnost Misijskoj družbi lazarista (Kongregaciji misijske družbe svetog Vinka Paulskog) za 96 godina neumornog i vjernog služenja u Beogradu i čitavoj Nadbiskupiji. Njihovo pastoralno djelovanje, misionarska gorljivost, odgoj svećeničkih zvanja, briga za siromašne i ustrajna prisutnost u izazovnim vremenima ostavili su dubok trag u povijesti i duhovnom životu Crkve u Srbiji.
Početkom XX. stoljeća na periferiji Beograda pojavila se potreba za novim duhovnim centrom za katolike koji su se naselili na tom području nakon Prvog svjetskog rata. Tadašnji apostolski nuncij Hermengildo Pellegrinettii i beogradski nadbiskup mons. Rafael Rodić pozvali su lazariste, misionare sv. Vinka Paulskog iz Slovenije da preuzmu jednu župu na periferiji grada. Ponuđena im je Čukarica ili Karaburma, a provincijal lazarista Leopold Šmid i njegov suradnik Alojz Plantarič 5. srpnja 1929. godine odlučili su se za Čukaricu. Lazaristi su kupili kuću koja se zvala Šumadijska vila u Požeškoj ulici, gdje su otvorili kapelicu, a prva misa služena je 5. kolovoza 1929. godine. U kuću su tada stigli Alojz Plantarič, postavljen za superiora, i Andrej Tumpej, prvi župnik. Kasnije su im se pridružila još dva laika. Ubrzo su započeli gradnju crkve, nakon što su kupili zemljište pored kuće. Arhitekt Blaž Katušič izradio je nacrt, a kamen temeljac blagoslovio je 18. kolovoza župnik Krista Kralja Alojzije Wagner. Radovi su započeli 13. kolovoza 1929. godine, a već u studenome crkva je bila završena. Na svečanosti posvete crkve 17. studenoga 1929. godine nadbiskup Rodić posvetio ju je u čast svetoj braći Ćirilu i Metodu. Tada je iz crkve sv. Jožefa u Celju donesen kip Svete braće, koji je 1851. godine blagoslovio biskup blaženi Antun Martin Slomšek. Župa je službeno ustanovljena 1. siječnja 1930. godine, a Andrej Tumpej imenovan je župnikom 30. prosinca prethodne godine, što je potvrdilo i Ministarstvo vjere 17. siječnja 1930. godine.
Teritorij župe obuhvaća općine Čukarica, dio Savskog venca (Senjak, Dedinje), Rakovicu, Mladenovac, Sopot, Barajevo, Lazarevac i Obrenovac. Tijekom godina u župi je služilo osam župnika, svi predani službi Bogu i spasenju duša. Svećenici s Čukarice upravljali su u određenim razdobljima, područjima kao što su Valjevo, Kraljevo, Kragujevac, Čačak, Užice i Smederevo, posebno tijekom rata. U župi djeluju i rade časne sestre, Kćeri kršćanske ljubavi – sv. Vinka, koje pomažu u pastoralu župe, brinući se za siromahe i bolesnike još od 1929. godine.
U župi danas ima oko 1.000 vjernika. O sudbini samostana i budućem upravljanju župom sv. Ćirila i Metoda razgovarali smo s beogradskim nadbiskupom kardinalom mons. Ladislavom Németom koji je rekao:
»Beogradska nadbiskupija je od 1. kolovoza ove godine preuzela župu sv. Ćirila i Metoda u Beogradu i svu imovinu od Kongregacije misionara (lazarista), budući da je ovaj red odlučio napustiti samostan i župu vezanu uz nju. Kao svaka župa u sklopu Katoličke crkve, ova organizaciona jedinica Nadbiskupije izvršava poslove i zadatke koji joj pripadaju. Budući da Nadbiskupija ima pet župa u gradu, zajednica ispunjava istu takvu ulogu, kao i druge četiri, pa se mora reći da je ova župa od izuzetnog značaja za glavni grad. Župa je jako dobro djelovala kroz povijest. Služila je ne samo kao centar jedne zajednice, nego i kao mjesto redovničkog života. Kroz povijest, ova zajednica je bila i mjesto novcijata lazarista, pa i provincijalata«.
Misijska družba lazarista ove godine obilježava 400. obljetnicu nazočnosti i djelovanja u Crkvi.
S. D.
