Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje zaštićeno je područje, dio je Rezervata biosfere Bačko Podunavlje od 2017. godine, dio Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav od 2021. godine, a od 2007. godine ima i status vlažnog područja Ramsarske konvencije. SPR Gornje Podunavlje jedina je certificirana destinacija održivog turizma u Srbiji. Europska povelja održivog turizma je projekt federacije EUROPARC, pokrenut još devedesetih godina 20. stoljeća na temelju činjenice da zaštićena područja mogu potaknuti održivi razvoj na lokalnom i regionalnom nivou. Cilj je pomoći turističkim destinacijama zaštićenih područja.

»Kako bi se bolje razumjela koncepcija ovakvih akcija, ne treba promatrati turizam u užem smislu kao aktivnost usmjerenu na provođenje slobodnog vremena izvan mjesta boravka, već i kroz inicijative za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Bez baštine ne možemo zamisliti ni turizam kao fenomen. Prije desetak godina Svjetski fond za prirodu (WWF), u sklopu jednog projekta, dao je inicijativu za pokretanje certifikacije prvih zaštićenih područja u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Od dva certificirana područja u Srbiji – Gornjeg Podunavlja i Fruške gore, samo Gornje Podunavlje je zadržalo status do danas, a sada smo i u postupku obnavljanja certifikata za naredni petogodišnji period«, kaže jedan od članova tima u postupku obnove certifikata prof. dr. sc. Vladimir Stojanović.

Šansa za osnaživanje lokalne zajednice

Kako kaže Stojanović, osnovni cilj povelje je unaprjeđenje svijesti o značaju podrške zaštićenim područjima Europe, kao fundamentalnom djelu baštine koju treba sačuvati i za buduće generacije, a zatim se kao cilj ističe i poboljšanje održivog turizma koji uzima u obzir stanje okoliša, stavove posjetitelja i potrebe lokalnog stanovništva. Konkretno, Gornjem Podunavlju pruža se šansa za dodatnu zaštitu prirode, unaprjeđenje turističke ponude i osnaživanje zajednica lokalnog stanovništva.

»Bez udruženja i pojedinaca koji su aktivni na polju zaštite prirode, očuvanja kulturnog naslijeđa i pružanja turističkih usluga nema ni povelje održivog turizma. Osim izrade strategije održivog turizma i akcijskog plana, ovaj projekt iziskuje i sastavljanje Foruma zainteresiranih strana, tijela koje obuhvaća više vladinih i nevladinih institucija čije aktivnosti su iz područja zaštite prirode, kulture i turizma. U slučaju Gornjeg Podunavlja to su upravljač zaštićenog područja – JP Vojvodinašume, turističke organizacije Sombora, Apatina i Odžaka, Muzej grada Sombora, udruženja građana poput Podunava iz Monoštora, kao i svih onih drugih na polju njegovanja kulturnog naslijeđa. Sve te organizacije daju određeni identitet Gornjem Podunavlju i svaka od njih je zato važna za regiju«, kaže Stojanović.

Sa suradnicom na projektu dr. sc. Majom Mijatov Ladičorbić Stojanović je s predstavnicima JP-a Vojvodinašume, koji su i inicijatori cijelog ovog projekta, dva puta obišao Gornje Podunavlje.

»Zanimljivo je da baš svaki put kada dođete ovdje možete otkriti nešto novo i drugačije. Prethodni put detaljno smo se upoznavali s tradicijom pčelarstva obitelji Periškić po kojoj je Monoštor već prilično poznat. Oni uspješno uz podršku njihove suradnice Zdenke Mitić razvijaju tzv. pčelarski turizam, važan dio ponude ruralnog turizma tamo gdje za to ima uvjeta. Prilikom ovog drugog obilaska uspjeli smo obići Muzej Batinske bitke, Etno-muzej u Kupusini, Muzej podunavskih Nijemaca u Apatinu i oba kulturno-umjetnička društva u Sonti. To je ta posebnost ovog kraja – sadržajna i slojevita kulturna baština različitih naroda iz različitih vremena, na tako malom prostoru. Sve te kulture nacionalnih zajednica suočavaju se s brojnim problemima, ali su i dalje žive i vitalne. Na primjer u Kupusini, gdje je od 1977. godine, skoro pol stoljeća, aktivna etnografska sekcija. U njoj, na inicijativu profesora u mirovini Istvána Sillinga, prikupljaju razne etnografske predmete kao svojevrsne podsjetnike na život u ovom selu u prošlim vremenima«, kaže Stojanović.

Šokadija dio identiteta regije

Važan segment ukupnog kulturnog naslijeđa Gornjeg Podunavlja je i Šokadija, a suradnici na ovom projektu obišli su Sontu.

»Povijest, kultura i tradicija zajednice lokalnog stanovništva u Sonti veoma je povezana s prirodom Gornjeg Podunavlja. Isto tako, baština sonćanskih Šokaca dio je identiteta regije, pa smo odatle pozvali udruženje da bude akter u Forumu zainteresiranih strana. Naš stav je da folklor, materijalna i nematerijalna baština može biti i više od onoga što vidimo na lokalnim manifestacijama, odnosno da postane razlog zbog koga će turisti dolaziti u Sontu«, kaže Stojanović i dodaje da je etno kuća KPZH-a Šokadija već sada riznica šokačkog pokretnog naslijeđa – pokućstva i nošnje.

»Udruženje je sposobno čak i obnavljati dio tog naslijeđa, što se ispostavilo u slučaju ambara u njihovom dvorištu koji je dobio novi i prikladan pokrivač u vidu crijepa. To je značajan objekt etnografske baštine, a u cijeloj Sonti možda ih je ostalo tek nekoliko. Najzad, Šokadija ima određenu ekonomsku pozadinu koja omogućava da oni aktivno sudjeluju u akcijskom planu, koji trenutačno sastavljamo, i to u dijelu očuvanja materijalne i nematerijalne etnografske baštine Gornjeg Podunavlja. Drugim riječima, oni su aktivan član Foruma zainteresiranih strana u svakom smislu«, kaže Stojanović.

»Naša uloga bila bi na polju očuvanja materijalne i nematerijalne baštine sonćanskih Šokaca. Naše materijalno naslijeđe koje posjedujemo u Šokačkoj kući bilo bi vidljivije. Lakše bismo mogli prezentirati sve ovo čime raspolažemo, imali bismo više posjetitelja, a to bi sve pridonijelo razvoju turizma i naše zajednice i Općine i uopće Gornjeg Podunavlja«, kaže dopredsjednica KPZH-a Šokadija Biljana Ribić.

Istraživanja i sastavljanje strategije i akcijskog plana je u tijeku. Kako kaže Stojanović, ta neophodna dokumentacija, s popunjenim aplikacijskim formularom, mora biti predana federaciji EUROPARC do kraja ove godine.

»Poslije toga će uslijediti period evaluacije i očekujemo da će evaluator u prvoj polovini godine posjetiti Gornje Podunavlje i upoznati se s postignutim rezultatima u prethodnom periodu«, kaže Stojanović.

Najvažnija aktivnost u narednom periodu bit će usmjerena na otvaranje vizitorskog centra na Harčašu kod Apatina. Time će Gornje Podunavlje dobiti veoma važan segment turističko-informativne infrastructure, što jeste važno za ukupnu ponudu rezervata i njegove okoline. Na tom zadatku angažirana je Općina Apatin s Turističkom organizacijom Apatina.

Z. V.