Betlemaši u Surčinu jedan su od specifičnih običaja Hrvata u ovom mjestu. Nalazi se u katalogu nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, a održava se i danas. Upravo zbog svoje posebnosti i povijesne i tradicijske vrijednosti, predsjednica Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina Katica Naglić podnijela je prijedlog za upis običaja Betlemaša u Nacionalni registar Etnografskom muzeju u Beogradu u čijem sastavu je Centar za nematerijalno kulturno naslijeđe i koordinator osobe preporučene iz ovog centra.

Običaj koji živi i dalje

Katalog nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji nastao je kao plod višegodišnjeg istraživanja koje je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata provodio u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjekom za kulturnu antropologiju i etnologiju, drugim institucijama i pojedincima. Suradnica na ovom istraživanju bila je predsjednica surčinske udruge Katica Naglić

»Običaj Betlemaša mi je jedan od omiljenih običaja jer nas okuplja u zajedništvo na Badnjak. Svi žive s radošću ovaj običaj, od mladih sudionika u igrokazu do domaćina koji ih s nestrpljenjem očekuju u svojim domovima. Betlemaši su skupina od četiri do šest mladića obučenih u narodnu nošnju, koji od 17 sati do mise polnoćke idu u ophod kuća, izvode predstavu koja je biblijski tekst i čestitaju Badnjak. Naša udruga nastoji povećati vidljivost ovog običaja u zajednici organiziranjem godišnjih susreta Betlemaša posljednje četiri godine. Kroz ove susrete ispitivali smo povijest održavanja običaja u Surčinu te okupljali grupe Betlemaša iz raznih mjesta kako bi svi zajedno radili na povećanju održivosti običaja«, ističe Naglić.

Betlemaše je osim u Surčinu, Katica Naglić istraživala i u Novom Slankamenu i Novim Banovcima.

»Običaj Betlemaša je u ova tri sela u osnovi isti. Razlike su minimalne. Obilaze se katoličke kuće u selu i završetak obilaska je u crkvi na misi polnoćki. Likovi u igrokazu su kralj Herod (Irod) i tri mudraca: kralj Gašpar, Melhior i Baltazar, uz eventualno sudjelovanje dva dedaka. Tekst igrokaza koji je u osnovi biblijski, skraćena je verzija teksta iz opisa običaja Betlemaša u knjizi Božićni darak s badnjačkom i trikraljskom koledom i sedam novih pjesama Božića autora Ilije Okrugića iz 1885. godine. Razlike su minimalne i ukazuju na specifičnost govora u ovim selima u prošlosti. Materijalni elementi običaja su odjeća, narodna nošnja. Surčinci i Banovčani oko pojasa nose kožni remen, Slankamenci trobojnu traku – crveno, bijelo, plavu, a Banovčani su specifični jer nose suknje umjesto hlača. Svi nose visoke papirnate kape na glavi, ali s drugačijim ukrasima na njima. Svi nose sablje oko pojasa, drvenu crkvicu – Betlem. Nematerijalni elementi običaja su božićne pjesme koje pjevaju pri ulasku u kuću (crkvu) 'O Betleme' Banovčani i Slankamenci, a Surčinci 'Oj slavna betlemska'. Na izlasku Surčinci pjevaju 'O Betleme', a Banovčani i Slankamenci 'Domaćin sjedi u bijelom dvoru'. Čestitanje Badnjaka u kućama odnosno Božića u crkvi na misi polnoćki isto je u sva tri sela. Možda smo mi u Surčinu posljednjih godina više radili na ovom običaju obnovom nošnji, sablji, kućice Betlema uz pomoć udruge i donatora. Više smo i dublje ispitivali običaj. Popisali smo preko stotinu sudionika u Betlemašima kroz vrijeme, publiciranjem u sredstvima javnog informiranja i samom prijavom Betlemaša u Registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa«, kaže Katica Naglić.

Mjesto u registru baštine

Zbog specifičnosti ovog običaja i povijesne vrijednosti, u surčinskoj udruzi odlučili su ući u proceduru za upis u Nacionalni registar nematerijalne kulturne baštine u Republici Srbiji.

»U proceduri prijave nekog elementa za nematerijalno kulturno naslijeđe u Republici Srbiji mora se poštovati pravilnik o upisu. Popunjava se obrazac za prijavu, prikupljaju se suglasnosti trenutačnih nositelja običaja, stručno mišljenje odgovarajućih institucija, slike i video materijal u posljednjih pet godina i postojeća literatura o Betlemašima. Prijavili smo ovaj običaj kao nematerijalnu kulturnu baštinu Hrvata u Srijemu i obuhvatili smo Surčin, Novi Slankamen i Nove Banovce za sada, s mogućnošću dopune još nekih mjesta iz Srijema. Godinama ispitujem ovaj običaj i prikupljam dokumentaciju te sam dosta toga imala. Kontinuitet prakse koja se prenosi s generacije na generaciju u zajednici je veoma važan element za prijavu u registar. Znamo da se u prijavljenim mjestima običaj bez prekida održao od davnina do danas ali je bilo značajno prikupiti dokaze o održavanju običaja posljednjih pet godina, u skladu s procedurom kroz suglasnosti trenutačnih nositelja iz ova tri sela, slike i video materijale. Dobili smo suglasnosti institucija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, župe Presvetog Trojstva u Surčinu i župe Rođenje Blažene Djevice Marije u Novim Banovcima te udruge Stjepan Radić iz Novog Slankamena«, istaknula je Naglić zahvaljujući se na suradnji u prikupljanju neophodne dokumentacije svim aktivnim Betlemašima – predsjedniku udruge Stjepan Radić iz Novog Slankamena Darku Peki, upravitelju župe u Novim Banovcima vlč. Dušanu Milekiću, ZKVH-u, te Ani Naglić na video snimkama igrokaza Betlemaša u svakom mjestu.

Rok za predaju prijedloga za upis elementa na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Republici Srbiji bio je 30. lipnja. Dokumentacija je dostavljena u roku. Ono što slijedi je proučavanje dokumentacije od strane koordinatora i komisija uz eventualna pojašnjenja podnositelja. Ovaj proces je u početnoj fazi zbog trenutačnih godišnjih odmora.

»Običaj Betlemaša je izuzetno važan u zajednici Hrvata u Surčinu, Novom Slankamenu, Novim Banovcima, Golubincima, Hrtkovcima i Srijemskoj Mitrovici. To dokazuje činjenica da se običaj kontinuirano održava sve vrijeme od davnina, čak i u vrijeme komunizma i u vrijeme Domovinskog rata 1990-ih. S obzirom na tako pažljivo očuvanje ovog našeg običaja i nastojanje da naši mladi ne samo upoznaju, već budu njegovi nositelji kroz vrijeme, važno nam je da Betlemaši budu upisani u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa kao nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srijemu. Žao mi je što nismo ranije podnijeli prijedlog za Betlemaše za upis u nematerijalne kulturne baštine Republike Srbije jer su u međuvremenu pravoslavci već uvrstili svoj običaj Vertepa u Registar. Nadamo se da će nadležni u Centru za nematerijalnu kulturnu baštinu prepoznati značaj i važnost za zajednicu Hrvata u Srijemu i da će prihvatiti Betlemaše u registar nematerijalne kulturne baštine Republike Srbije«, kaže na kraju razgovora naša sugovornica.

Na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Republike Srbije do sada su upisana 64 elementa. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata podnio je nominaciju za upis u nacionalni registar stvaralaštva u tehnici slame i dvoglasnog pjevanja šokačkih Hrvatica iz Monoštora. Nominacije su prihaveće i slijedi dalja procedura.

S. D.