Ako ovih ljetnih mjeseci odmarate na Hrvatskom primorju, velika je vjerojatnoća da će vas uslužiti konobar iz Srbije, ako u Zagrebu poručite hranu putem dostave, velika je vjerojatnoća da će vam je donijeti radnik iz Nepala. Ako u Beogradu sjednete u gradski autobus, nije nemoguće da će za volanom biti radnik iz Šri Lanke ili ako prođete pored kakvog gradilišta nemojte se iznenaditi ako na njemu vidite samo radnike iz Kine ili kakve afričke zemlje. I tako je godinama. Tamo gdje nedostaje domaća radna snaga, radna mjesta popunjavaju radnici iz trećih zemalja. U Srbiji ih je prošle godine bilo 80.000. U Hrvatskoj znatno više. Izdano je oko 260.000 radnih dozvola, a procjene su da je stranih radnika u Hrvatskoj bilo oko 135.000.

Jeftina radna snaga ili stvarna potreba?

U Srbiji je ovih dana prašinu podigla izjava da će do kraja godine biti izdano oko 100.000 radnih dozvola za strane radnike iz Gane. To je nakon posjeta šefa diplomacije Srbije Marka Đurića Gani javnost čula od ministra vanjskih poslova Gane Samuela Okudzet Ablakva na konferenciji za medije nakon razgovora s Đurićem. Iz Ministarstva vanjskih poslova stiglo je odmah pojašnjenje da je 100.000 limit za ukupan broj radnih dozvola za strance za ovu godinu. »Nikakav sporazum o kvotama za izdavanje radnih dozvola za radnu snagu iz Gane nije ni parafiran, ni potpisan. Razgovaralo se, između ostalog, o mogućnostima da u narednom periodu, ako se ukaže potreba i steknu uvjeti, jedan kontingent radnika na domaćem tržištu rada bude angažiran iz Gane. Kao što je već slučaj s nekoliko drugih država, s kojima Srbija ima takve sporazume«, objavio je na društvenoj mreži X generalni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Srbije Dušan Kozarev.

Od početka godine Nacionalna služba za zapošljavanje izdala je 52.000 radnih dozvola za strance. U Srbiji je trenutačno najviše stranih radnika iz Kine, Rusije i Turske.

Kako je za RSE izjavila Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije, Srbija ima veliku potrebu za stranim radnicima.

»Najkritičniji su sektori graditeljstva, turizma, ugostiteljstva, prometa, mada ih ima i u ostalima, ali ne u tolikoj mjeri. Prema statistikama Nacionalne službe za zapošljavanje, najveći broj stranih radnika dolazi iz Kine, Rusije i Turske, s tim da ruski i kineski radnici uglavnom rade u ruskim i kineskim firmama. Kod domaćih poslodavaca uglavnom rade državljani Turske, Kube, Indije, Nepala i Bangladeša«, kazala je Jevtović.

Iako strani radnici popunjavaju značajan broj radnih mjesta u Srbiji, iako se viđaju na gradilištima, u javnom prijevozu i na drugim mjestima, do točnih podataka koliko ih ima, na koji način i na kojim poslovima su angažirani, dolaze li samostalno ili preko agencija, teško je doći. Strani radnici u Srbiji bili su vijest nekoliko puta, ali su razlog bili uvjeti u kojima ti radnici rade. Najdrastičniji primjer bio je s kraja 2021. godine kada su se i međunarodne institucije zainteresirale za sumnje na eksploataciju više stotina radnika iz Vijetnama, koje je jedan od podizvođača tada angažirao na izgradnji tvornice.

U Srbiji su u veljači 2024. godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca i Zakona o strancima, kojima su pojednostavljene procedure za dobivanje radnih dozvola. Jedinstvena dozvola za strance je dokument koji strancima omogućava legalan boravak i rad u Srbiji. Radna dozvola potrebna je bez obzira dolazi li strani državljanin u Srbiju radi zapošljavanja, samozapošljavanja ili specijalizacije. Zahtjev za dozvolu podnosi se samo elektronički putem zvaničnog državnog portala. Dozvola za boravak i rad može biti izdana na tri godine i na isto to razdoblje može se i produžiti. Dobivanje dozvole omogućava stranom državljaninu rad u Srbiji, ali i otvaranje vlastitog poduzeća.

Azijci – nova radna snaga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je u 2024. godini izdano više od 200.000 dozvola za boravak i rad stranaca. Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdan državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije ( 28 000), Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000), Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7.000) i Egipta (nešto manje od 7.000).

Najviše stranih radnika, više od 75.000, bilo je angažirano u graditeljstvu, slijedi turizam i ugostiteljstvo s nešto više od 56.000 stranih radnika, industrija 28.500, promet i veze 16.000 i trgovina skoro 8.000.

U ovoj godini, a prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, do kraja lipnja (što su posljednji objavljeni podaci) izdano je više od 99.000 dozvola za boravak i rad. Za razliku od prošle godine kada je najviše stranaca radilo u građevinarstvu, ove godine prednjači turizam i ugostiteljstvo s 35.500 stranih radnika. Više od 31.500 je produljenih radnih dozvola, a na novo zapošljavanje odnosi se 12.500 radnih dozvola. Najbrojniji stranci koji rade u Hrvatskoj i dalje su Nepalci, koji su dobili više od 19.000 radnih dozvola, slijedi Bosna i Hercegovina s 18.000 i Srbija s više od 15.000 izdatih radnih dozvola. Značajan broj je Indijaca, Filipinaca, radnica iz Sjeverne Makedonije, Kosova, Egipta, Uzbekistana i Bangladeša. Više od polovine stranih radnika dolazi iz azijskih zemalja.

Kako pokazuju rezultati prvog velikog istraživanja o stranim radnicima u Hrvatskoj koje su proveli Hrvatska udruga poslodavaca i Institut za migracije, kao glavni razlog dolaska u Hrvatsku radnici iz Filipina, Nepala i Indije navode ekonomske razloge, a gotovo 90% sudionika istraživanja izjavilo je da financijski pomaže svojoj obitelji u državama porijekla. Vezano uz planove, 32% namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina, 23% između 6 i 10 godina, 20% planira ostati do mirovine, a 19% želi ostati u Hrvatskoj do kraja života. Istraživanje je pokazalo kako 55% sudionika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku.

Od travnja 2025. godine Hrvatska je uvela značajne izmjene u Zakon o strancima. Između ostalog postroženi su uvjeti koje poslodavci moraju ispuniti ako žele zaposliti stranog radnika. Moraju imati hrvatskog državljanina zaposlenog s punim radnim s vremenom u neprekidnom periodu od 12 mjeseci, moraju obavljati ekonomsku djelatnost, imati promet, i ne smiju biti na takozvanoj crnoj listi poslodavaca s neprijavljenim radom.

Z. V. / Foto: Beta/Saša Đorđević