Aktualno
Plenković: Hrvati izvan domovine ostaju prioritet Vlade
Počela je četvrta sjednica Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koja se ove godine održava na Plitvicama i trajat će dva dana.
Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, ističući suradnju s tri skupine Hrvata izvan Hrvatske – s Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnim narodom, s manjinama i s dijasporom: »Izdašnim povećanjima sredstava proteklih godina pokazali smo da ste nam prioritet, i po proračunu se to najbolje vidi te se to osjeća kroz projekte koje financiramo,« rekao je Plenković.
Govoreći o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, naveo je da su oni u fokusu Vlade, kako zbog brojnosti, tako i zbog kompleksnosti političke situacije, posebice kada je u pitanju politička zastupljenost u najvišim institucijama.
Kada je riječ o predstavnicima manjina, istaknuo je primjer odnosa hrvatske države prema nacionalnim manjinama: »Mislim da smo tu potpora i u bilateralnim komisijama, i u vašim projektima, kroz zagovaranja vlada u zemljama gdje živite, a najbolji primjer dali smo mi u Hrvatskoj. Rekao bih da smo, po mom sudu, razvili jedan sjajan okvir kroz programe za nacionalne manjine, kroz financijska sredstva koja su kanalizirana za programe. Mi želimo da se svi sugrađani u Hrvatskoj osjećaju dobro, bez obzira jesu li Hrvati ili pripadnici manjina, i podržavamo ih u svim aspektima,« poručio je premijer i dodao da, kada su u pitanju iseljenici, tu bi trebalo dodatno ojačati financije.
Premijer Plenković osvrnuo se i na hrvatsku zajednicu u Srbiji te pohvalio njihove projekte i saborsku zastupnicu i predsjednicu Hrvatskog nacionalnog vijeća, Jasnu Vojnić.
»Projekti 'Rasti gdje si posijan' za vrtiće i 'Sagradi mlin gdje je voda' nisu samo kreativni, nego su i vrlo konkretni. Nakon sjajnog uspjeha našeg doma u Subotici, hrvatska država će financirati naše matice u Somboru, Monoštoru, Petrovaradinu, Sonti, Šidu, Opovu i Rumi. Dakle, pokrivamo sva mjesta gdje Hrvati žive u većem broju i na taj način šaljemo jednu snažnu poruku okupljanja, opstanka i ostanka te neasimilacije ili drugog deklariranja,« rekao je premijer.
Uz premijera nazočili su i ministri u Vladi: Gordan Grlić Radman, Radovan Fuchs i Ivan Šipić.
Pozdravljajući okupljene, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, istaknuo je kako kao zajednica iz više od 40 država izvrsno obavljaju svoju ulogu te da na najbolji mogući način povezuju domovinu s Hrvatima diljem svijeta.
»Mislim da smo na najbolji način okrenuti rezultatima – tu su izmjene i dopune zakona koje donose novine za koje vjerujem da će unaprijediti naše odnose. Izazovi su veliki, ali i prilike, i trebamo ih iskoristiti jer Hrvatska računa na vas. Želim da bude otvorena i poticajna u interesu našeg zajedničkog puta prema budućnosti koju stvaramo,« poručio je Milas.
Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, istaknuo je kako je Vlada spremna olakšati povratak svima koji se žele vratiti u domovinu: »Mi želimo biti dodatna vrata i prozor potencijalnog povratka. Naravno, respektirajući i itekako uvažavajući jako bitnu činjenicu da ste vi nama potrebni i ovdje gdje jeste – u očuvanju naše kulture, tradicije, povijesti i svega onoga za što se borimo. Ali postoji i dio ljudi koji se želi vratiti i vraća se upravo sada. Njima želimo poslati poruku: Hrvatska Vlada je spremna!«
Jasna Vojnić je u svom obraćanju i ovom prilikom ukazala na zagarantiranu političku zastupljenost manjina u Republici Hrvatskoj te prikazala kako bi to izgledalo kada bi se isti princip preslikao na Srbiju: »Da je Srbija teritorijalno podijeljena jednako kao Hrvatska – na županije i lokalne samouprave – i da vrijede jednaki zakoni kao u Republici Hrvatskoj, Hrvati u Srbiji tada bi imali dva dožupana, četiri dogradonačelnika, 20 zamjenika načelnika općina i oko 200 vijećnika u skupštinama općina i gradova. I vi znate da je trenutačna situacija takva da mi garantiranih mjesta u izvršnoj vlasti imamo – nula. To je samo potvrda koliko Hrvatska skrbi o svojim nacionalnim manjinama, i drugo – na što se trebamo usmjeriti u našim državama kroz bilateralne odnose.«
Na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske sudjeluju i članice iz Srbije: Karolina Bašić i Renata Kuruc.
Foto: X mreža Vlada Republike Hrvatske
