Širom Vojvodine
Ječam nadmašio očekivanja, pšenica na dobrom putu
Ovogodišnja žetva ječma na području Vojvodine, koja je započela sredinom lipnja, donijela je izuzetno visoke prinose. Prema prvim podacima s terena, prosječni prinosi se kreću oko šest tona po hektaru, što je za oko 20% iznad višegodišnjeg prosjeka. Posebno dobre rezultate bilježe proizvođači u srednjem Banatu, gdje se prinosi kreću čak do rekordnih osam tona po hektaru, odnosno oko 30% više nego prethodne godine. Stručnjaci ističu kako su povoljni vremenski uvjeti tijekom proljeća bili ključni faktor uspješnog rasta, pri čemu su umjerene temperature i pravovremene kiše doprinijele boljem nalijevanju zrna.
»Žetva ječma se polako privodi kraju, požnjeveno je oko 80% površina, za nekih 2-3 dana bit će gotovo. Što se tiče prinosa, bolji su nego što se predviđalo na Danima polja. Prinosi se kreću od 5,5 do 8 tona po hektaru, a najčešće je to od 6,5 do 7,5 tona po hektaru. Što se tiče kvalitete zrna, stočnim ječmovima se hektolitarska masa kreće u rasponu od 58 do 64 kilograma, što je sasvim zadovoljavajuće«, kaže direktor Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Subotica Damir Varga.
Cijena ječma trenutačno se kreće između 18,5 do 19 dinara s malim PDV-om od 8%. Ako ne bude dobar rod kukuruza, kako kaže Varga, ječam i dio pšenice će otići u proizvodnju stočne hrane što će samo podići cijenu tih žitarica. Na novosadskoj Produktnoj burzi, cijena novog roda trenutno se prošlog tjedna kretala između 17,20 i 17,40 dinara po kilogramu bez PDV-a (18,95 din/kg sa PDV-om). Stručnjaci smatraju kako je ova cijena rezultat povećane ponude tijekom same žetve, zbog čega mnogi proizvođači razmišljaju o skladištenju ječma u očekivanju povoljnijeg trenutka za prodaju.
Prodaja ili lager
Poljoprivrednici se tako suočavaju s ključnim pitanjem: je li bolje odmah prodati ječam ili ga ostaviti na lageru? Prodaja odmah nakon žetve ima jasne prednosti: proizvođači mogu ostvariti brzi priljev sredstava, izbjeći dodatne troškove skladištenja i eliminirati rizike neadekvatnog skladištenja. S druge strane, nedostatak ove strategije je prodaja po nižim cijenama, upravo zbog velikih količina na tržištu odmah nakon žetve. Oni koji odluče ostaviti rod na lageru imaju priliku pričekati povoljniji trenutak i potencijalno ostvariti višu zaradu ukoliko cijena poraste tijekom jeseni ili zime. Proteklih godina praksa je pokazala kako proizvođači koji su čekali bolje uvjete često uspijevaju ostvariti znatno više cijene tijekom zimskih mjeseci. Primjerice, u prethodnoj godini cijena ječma skladištenog od ljeta do zime rasla je čak do 24 dinara po kilogramu, što je osjetno više od trenutne tržišne cijene. Uzimajući u obzir sušu koja je nastupila u ljetnim mjesecima bez ikakve naznake kiše u narednom periodu, kukuruz je u opasnosti od ponovnih niskih prinosa, što samo može pogurati cijenu naviše.
Ostale kulture
Počela je i žetva uljane repice, a Varga nam govori kako su ovogodišnji prinosi mnogo bolji u odnosu na prošlu godinu, čak i do 40% veći.
»Očekujem da će prosječni prinos biti oko 3,2 tone po hektaru jer se trenutno kreće u rasponu između 2,7 do 3,9 tona. Kao i kod svih usjeva, svake godine imamo i parcele koje zbog neadekvatne agrotehnike postižu ekstra niske prinose koji ruše ukupan prosjek. Na nekim parcelama imamo situaciju da je zrno izuzetno suho, ali je masa zelena pa ima problema s izvršajem što stvara neke gubitke. Generalno, što se tiče ozimih usjeva možemo biti zadovoljni. Očekuje se krajem lipnja početak žetve pšenice, predviđanja su takva da će prinosi biti otprilike isti kao i za ječam, dakle oko sedam tona po hektaru. U ovom momentu dosta je teško prognozirati jer su ovakve vremenske prilike utjecale na to da se proces nalijevanja zrna ubrza. U klasovima se nalazi oko 10% zrna koja su sitnija, ona će vjerojatno propadati kroz sito kombajna. Što se tiče pokazatelja kvalitete, trebalo bi biti solidno, ali ipak se treba sačekati. Umnogome će utjecati sorta, sklopovi su jako bitni jer ako nije odgovarajući, broj klasova po metru kvadratnom može značajno utjecati na prinose. Tijekom proljeća imali smo dovoljno padalina, tako da će većina biti relativno zadovoljna«, naglašava Varga.
Što se tiče jarih kultura, situacija je potpuno drugačija: četvrtu godinu zaredom imat ćemo izrazito niske prinose. Ističe kako nam ovo desetljeće pokazuje da orijentacija proizvođača mora ići k ozimim kulturama ili alternativnim jarim kulturama.
»U prošlosti smo imali ekspanziju tritikalea kao alternativnu stočnu hranu. Tritikale daje prinose kao bolje pšenice, stoga je logičan korak uvrstiti ga u proizvodnju. Moram napomenuti, ukoliko povećamo učešće ozimih usjeva, to sa sobom nosi nove probleme. Prvo, organizacijski problemi, kratak rok obavljanja sjetve usjeva i da se pripremi zemljište; drugo, svi ozimi usjevi dospijevaju u kratko vrijeme, u roku od mjesec dana se mora obaviti žetva. Povećat će se učešće travnih korova, postoje neki herbicidi koje nismo koristili u široj primjeni i ne znamo hoće li utjecati depresivno na glavni usjev u njihovom razvoju. Tu su i problemi s glodavcima kojima su žitarice izuzetno privlačne. Kukuruz i suncokret im nisu interesantni, ali žitarice su im idealno stanište za razmnožavanje. Prije dvije godine imali smo najezdu glodavaca koji su te godine uništili bar trećinu roda, a na nekim parcelama je to bilo čak i 50% roda. To su sve činjenice koje govore o evidentnom globalnom zagrijevanju čiji smo svjedoci. U trenutnom desetljeću se po nekim pokazateljima Svjetske meteorološke organizacije ovaj dio Balkana zagrijao za skoro 3 stupnja, dakle brže se grijemo nego ostatak svijeta u kom se temperatura podigla za 1,5 stupanj. To su sve izazovi s kojima se moramo suočiti u skorijoj budućnosti«, zaključuje Damir Varga.
Galetin: Ponuđena cena pšenice ponižavajuća za ratare
Cijena pšenice je ispod svakog očekivanja poljoprivrednika, ocjenjuje agroekonomski analitičar Žarko Galetin u razgovoru za Radio Novi Sad.
»Žetva je na samom pragu i već sada s relativnom preciznošću možemo procijeniti što možemo očekivati u pogledu prinosa, a kvalitetu ćemo konkretno vidjeti kada padnu prvi otkosi. Sve ukazuje na to da bi, budući da nije bilo drastičnih vremenskih preokreta ili neprilika, kvaliteta trebala biti dobra. U ovoj žetvi možemo očekivati vjerojatno negdje između 3.000.000-3.500.000 tona ukupnog prinosa pšenice, što znači da bismo mogli očekivati prinos preko pet tona po hektaru, što je prilično dobar rezultat. Podsjećam, prošle godine smo imali 5,2 tone po hektaru, nije isključeno da ćemo premašiti taj proizvodni rezultat, tako da ćemo imati dobru godinu s aspekta prinosa. Naravno, postavlja se pitanje kako će sve to utjecati na cijenu i što se trenutno događa na tržištu. U pravilu, cijena novog uroda kako se približava žetva – pada, a ovoga puta to je zaista veliko razočaranje za naše poljoprivredne proizvođače, s obzirom na to da je cijena novog roda već do 17 dinara kao neka vrsta najniže točke, jer se traži 17 pa sve do 19, 19 i pol dinara po kilogramu. To je apsolutno ispod svake cjenovne kalkulacije, jer ne zadovoljava kriterije naših poljoprivrednika u pogledu cijene proizvodnje pšenice«, govori Galetin.
Kaže kako stječe dojam da nikada jaču kampanju otkupljivača nismo imali koji su se vrlo dobro usuglasili o spuštanju cijena na tu razinu. Smatra kako je ta cijena neodrživa i savjetuje poljoprivrednike da sačekaju s prodajom pšenice.
»Klimatske promjene su nešto što je dovelo do ozbiljnih problema u pogledu zdravstvene ispravnosti poljoprivrednih proizvoda. Prošle godine svjedočili smo upravo tome, ne samo da je prošla godina dovela do toga da smo imali izuzetno niske prinose, prije svega soje, zatim kukuruza, nešto malo manje suncokreta. Izuzetno loši uvjeti u smislu visokih temperatura i nedostatka vlage doveli su do toga da smo ponovno imali prisutnost aflatoksina u kukuruzu, što je izuzetno loša stvar. Pšenica je i prošle godine ‘pobjegla’ od jake suše i nedostatka vlage, jer je požnjevena krajem lipnja, početkom srpnja, a to će se dogoditi i ove godine. U ovom trenutku izvješća s terena ne govore da je zaražena nekim patogenima poput fusariuma i tako dalje. Ne znamo što nas čeka u srpnju i kolovozu, a to su kritični mjeseci za usjeve – kukuruz, soju, suncokret, šećernu repu. Ako ne bude većih problema i izrazito visokih temperatura, što trenutno ne znamo, možemo očekivati zdrav kukuruz, zdravu soju, zdrav suncokret, te šećernu repu, što prošle godine nismo imali«, objašnjava Galetin.
Kaže da ukoliko se dogode takve okolnosti, možemo opet imati gore spomenute probleme i umanjene prinose. To stvara problem u stočarstvu i mliječnom govedarstvu, a kaže kako se razmišlja o vraćanju standarda nivoa aflatoksina u mlijeku na razinu od 1. prosinca prošle godine, tj. 0,05 μg u litri mlijeka, što predstavlja razinu standarda Europske unije.
Interventni otkup pšenice: 23.000 dinara po toni
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije priopćilo je u nedjelju da će preko republičke Direkcije za robne rezerve ponuditi interventni otkup pšenice po cijeni od 23.000 dinara po toni bez PDV-a. Ova mjera donesena je nakon sastanka s udruženjima poljoprivrednika iz više okruga, održanog u Požarevcu na inicijativu udruženja Stig.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je kako je riječ o maksimalnoj cijeni koju država u ovom trenutku može ponuditi.
»Na taj način želimo poslati jasnu poruku da država stoji iza svojih poljoprivrednika. Svjesni smo izazova, ali radimo korak po korak. Ministarstvo nije i neće biti nijemi promatrač problema – mi smo na strani poljoprivrednika«, poručio je Glamočić.
Predstavnici udruženja pozdravili su odluku, ocijenivši je kao važan signal za tržište i proizvođače, posebno u uvjetima smanjene potražnje i nestabilnosti. Naglasili su i potrebu nastavka dijaloga te uvažavanja prijedloga s terena. Ministar Glamočić najavio je da će već u rujnu biti objavljeni kriteriji za subvencioniranje proizvodnje, kako bi poljoprivrednici mogli pravovremeno planirati. Također, subvencionirani krediti bit će dostupni od početka naredne godine, a sve mjere podrške – od investicija do osiguranja i mehanizacije – bit će najavljene unaprijed i javno dostupne. Javni poziv za prijavu količina pšenice za otkup očekuje se u narednim danima.
Ivan Ušumović
Objavljen javni poziv za regresiranje certificiranog sjemena za 2025. godinu
Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja objavilo je javni poziv za ostvarivanje prava na regres za certificirano sjeme u 2025. godini. Poziv traje od 16. lipnja do 15. srpnja, a pravo mogu ostvariti pravne osobe, poduzetnici i nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Registar poljoprivrednih gospodarstava. Regres se odobrava za kupljeno i zasijano certificirano sjeme za površine do najviše 100 hektara, isključivo za parcele koje poljoprivrednici obrađuju u svoje ime. Maksimalne količine po hektaru definirane su pravilnikom, primjerice za pšenicu do 250 kg/ha, ječam 200 kg/ha, kukuruz 75.000 sjemenskih jedinica, te soju 110 kg/ha. Detalji poziva dostupni su na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja.
