Kultura
»Činiti svijet boljim mjestom«
U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu nedavno je otvorena retrospektivna izložba Činiti svijet boljim mjestom vizualne umjetnice Andreje Kulunčić (podrijetlom iz Subotice). Izložba donosi pregled njezinog tridesetogodišnjeg umjetničkog rada, a moći će se pogledati idućih pet mjeseci, do 12. listopada.
U pitanju je prva sveobuhvatna retrospektivna izložba jedne od najznačajnijih hrvatskih vizualnih umjetnica društveno angažirane prakse. Predstavljeni su radovi na teme koje su u umjetničinom fokusu od 90-ih do danas, poput radničkih prava, rodne ravnopravnosti, integracije, depresije, ksenofobije i kulturne raznolikosti, no istodobno se propituje kako suvremene umjetničke prakse i kulturne institucije mogu utjecati na društvene promjene.
Pet tematskih cjelina
Izložba je podijeljena u pet tematskih cjelina: feminizam, trauma, migracija, samoorganizacija i strukturalna analiza umjetničine metodologije. Publika može vidjeti radove: Činiti svijet boljim mjestom, Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete, Učimo napraviti mjesta svima, 1 FRANAK = 1 GLAS, Sight.seeing, Samo za Austrijance, Bosanci van! (radnici bez granica), O stanju nacije, Kreativne strategije. Tu su i: Žao mi je … nije mi žao, NAMA: 1908 zaposlenika, 15 radnih mjesta, Maloljetnička trudnoća a tijekom trajanja izložbe bit će realizirana i tri nova rada: Muzejski vrt / jestivi muzej, Mikrosituacije zajedništva: stvaranje iskustva bivanja skupa i Susret društvenog JA.
»Drago mi je da se retrospektiva održava sada, a ne za dvadeset godina jer ono što sam napravila dosad mogu ostaviti iza sebe, vidjeti što je bilo dobro, a što nije te nastaviti dalje. Neke sam radove koje izlažem vani uspjela osmisliti na novi način i potpuno drugačije predstaviti«, rekla je Kulunčić u najavi izložbe a prenosi Hina.
Kako dodaje, naslov izložbe je isprva bio samo radni, to je njezin credo i ono što želi, a ostao je jer smatra da bi se svi mogli u njemu pronaći, činiti svijet boljim mjestom i razmisliti što zajedno možemo napraviti u svijetu koji danas i nije baš najbolje mjesto.
Traganje za odgovorima
Martina Munivrana, kustosica izložbe i uz Kulunčić suautorica koncepta izložbe, napomenula je kako se radi o nespecifičnoj likovnoj praksi sumiranoj u pet tematskih cjelina koje najbolje mogu označiti ono što je za pojedine projekte bilo važno iako se te teme međusobno prožimaju i možemo ih pronaći u svakom njenom projektu, objavila je Hina.
Otvorivši izložbu u ime Ministarstva kulture i medija Nevena Tudor Perković rekla je kako Kulunčić neumorno traga za uzrocima tražeći odgovore koji nisu uvijek jednoznačni.
»Retrospektive su obično mjesto rekapitulacije nečijeg rada i prilika za novo vrednovanje, no to ovdje nije slučaj, ona otvara prostor za daljnja istraživanja«, dodala je.
Ravnateljica MSU-a Vesna Meštrić smatra da će izložba Andreje Kulunčić potaknuti interes publike, osobito zato što njezino umjetničko djelovanje govori i o različitim društvenim, marginalnim zajednicama, traumama, ali i o samoj edukaciji i samoorganizaciji, osobito danas iznimno važnim temama.
»Ta izložba sasvim sigurno mijenja i donosi novi način rada Muzeja, otvara pitanje pozicija institucije i odnosa institucija prema važnim društvenim zbivanjima, kako oni utječu na naše živote i koja je uloga nas i drugih kulturnih institucija«, ustvrdila je.
Prateći programi
Kako je službeno najavljeno, izložba u MSU nije samo prikaz autoričina stvaralaštva, već je osmišljena i kao »alat« za promjenu: u pet mjeseci trajanja izložbe organizira se više od 60 programa koji potiču publiku na kritičko razmišljanje i aktivno uključivanje. Izložba uključuje i rezultate istraživanja nastalih kroz suradnju umjetnice s kustosicama s kojima je radila – Irena Bekić (Hrvatska), Amanda de la Garza Mata (Meksiko), Anca Verona Mihulet (Rumunjska / Južna Koreja) i Katharina Schlieben (Njemačka). Među ostalim, bit će predstavljen i rad index.žene koji poziva posjetiteljice da ostave poruku osjećaju li se zadovoljne, diskriminirane ili zlostavljane, te Vi ste Partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete, gdje posjetiteljice mogu sudjelovati u akciji izrade zajedničkog antispomenika posvećenog svakoj od 850 kažnjenica političkog logora Goli otok i Sveti Grgur.
Bit će organizirani sadržaji za raznoliku publiku – stručni, obiteljski i programi za odrasle, te susreti s psihoterapeutima, povjesničarima i antropolozima. Diskurzivni dio izložbe obuhvatit će rasprave koje se referiraju na teme usko povezane s radom umjetnice i projektima koje je ostvarila (feminizam, rodna ravnopravnost, trauma, migracija).
Dio programa fokusiran na kulturnu raznolikost razvijat će se kroz promišljanje dosadašnjeg suživota i zajedničke vizije budućnosti. Umjetnica se pritom oslanja na dva ključna aspekta: preispitivanje pravednih radnih i životnih odnosa stranih radnika/ica i te proširivanje prostora suvremene umjetnosti kroz stvaranje platforme za kulturnu razmjenu s Filipincima i Filipinkama, te Indonežanima i Indonežankama koji žive i rade u Hrvatskoj. Cilj je upoznati širu publiku s bogatom tradicijom ovih kultura, potičući bolje razumijevanje i uvažavanje kulturnih raznolikosti.
O umjetnici
Andreja Kulunčić (rođena 1968. u Subotici) u svojim radovima propituje različite aspekte društvenih odnosa i društvene prakse, zanimajući se za društveno angažirane teme, interakciju s različitim publikama i suradnju na kolektivnim projektima. Diplomirala je 1992. kiparstvo na Fakultetu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Beogradu. Od 1992. do 1994. nastavlja studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Budimpešti na kiparskom odsjeku. Njezin rad je, među ostalim, izlagan i na prestižnim međunarodnim manifestacijama kao što su Documenta 11, Manifesta 4, Istanbul Biennale, Liverpool Biennale, te u renomiranim institucijama poput Whitney Museum, Palais de Tokyo, MUAC i Garage Museum.
Članica je HDLU-a od 1996. Od 2009. predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na smjeru novi mediji. Suosnivačica je udruge Multidisciplinarni autorski projekti i akcije (MAPA) za umjetnost, znanost i tehnologiju osnovane 2001. u Zagrebu. Više informacija o njezinom radu možete pronaći na: www.andreja.info.
D. B. P. / Foto: Vanja Babić (MSU Zagreb)
