Tema
Medijske navike mladih
Izloženost mladih medijima je, osim tradicionalnih formi kao što su tiskani mediji, televizija i radio posljednjih desetljeća drastično uvećana. Uvećana je količina vremena koje mladi provode uz medije, naročito digitalne, i društvene mreže. Mediji su postali sveprisutni i nezaobilazni dio života. Prema različitim istraživanjima, adolescenti iznad 12 godina u prosjeku su sedam do devet sati dnevno izloženi medijskim sadržajima. Postavlja se pitanje kakve su posljedice povećane izloženosti različitim sadržajima, iskustvima, informacijama i porukama u pogledu njihovog mentalnog zdravlja, dobrobiti i u kojoj mjeri postaju osnaženi i pripremljeni za uključivanje u društveni i politički život u društvu.
Uz povećanu izloženost medijima i povećanu brzinu kojom se informacije proizvode i šire, raste značaj i medijske pismenosti kao sposobnosti kodiranja i dekodiranja simbola koji se prenose putem medija i sposobnosti sintetiziranja, analize i proizvodnje posredovanih poruka. Razvoj informatičke tehnologije, digitalnih medija i društvenih mreža doveo je do razlikovanja između tradicionalne medijske pismenosti i digitalne medijske pismenosti. Tradicionalna medijska pismenost sastojala se od osnovnih alata potrebnih za čitanje i razumijevanje posredovanih medijskih poruka, dok digitalni mediji zahtijevaju širi i sveobuhvatniji skup vještina, uključujući društvene i kulturne sposobnosti. U prvome dijelu teksta o ovome istraživanju prikazat ćemo rezultate koji se odnose na medijske navike mladih.
Medijske navike
U istraživanju koje je proveo Centar lokalne demokracije iz Subotice, čiji su rezultati predstavljeni u Knjižnici Erzsébet Juhász u Bačkoj Topoli prošloga četvrtka, ispitivale su se medijske navike i medijska pismenost srednjoškolaca u Subotici, Kanjiži i Bačkoj Topoli. Istraživanje je provedeno putem online ankete i obuhvatilo je 320 ispitanika. Ciljevi istraživanja bili su: 1) mapirati medijske navike mladih, 2) utvrditi dimenzije medijske pismenosti i 3) utvrditi relacije između medijskih navika i medijske pismenosti.
U pogledu medijskih navika ispitivana je vrsta medija, digitalnih platformi koje mladi koriste, medijski sadržaji koje najčešće prate, količina vremena koje provode online, sredstva komunikacije koje najčešće koriste i tradicionalni mediji koje prate. Provedena je frekvencijska analiza kako bi se vidjelo koje medije manje ili više koriste i faktorska analiza kako bi se utvrdilo postoje li određeni, specifični obrasci korišćenja medija.
Vrste medija koje prate
Srednjoškolci se u najvećoj mjeri informiraju preko interneta (svakodnevno 69,1%), preko Instagrama 52,5% i TikToka 47,2%. U najmanjoj mjeri informiraju se preko blogova (nikada 63,4%), WhatsAppa 52,8% i tiskanih medija (nikada 43,1%).
Sabiranjem odgovora često i svakodnevno dobili smo uvid u to koji mediji i digitalne platforme su najzastupljeniji kod mladih. Vidimo da je to na prvom mjestu internet (78,8%), zatim Instagram (66,6%), TikTok (59,7%) i You-Tube (55,0%). Najmanje prate tiskane medije (1,9%), blogove (3,5%) i slušaju radio (5,3%). Vidimo i da televizija nije primarni medij preko kojeg se informiraju, ali ih jedna trećina (38,2%) ispitanika prati u rasponu od često do svakodnevno, ponekada ih prate 22,2%, a rijetko i vrlo rijetko 30%, dok nikada ne gleda televizijske programe 9,7% srednjoškolaca.
Faktorska analiza pokazala je da se izdvajaju kao obrasci praćenja medija: 1) društvene mreže, 2) tradicionalni mediji, 3) blogovi i podkasti i 4) Viber i WhatsApp. Djevojke u značajno većoj mjeri prate društvene mreže, dok nema značajnih razlika u uzrastu ili stupnju obrazovanja roditelja u odnosu na praćenje ovih grupa medija. Postoje značajne razlike u odnosu na vrijeme koje provode online. Oni koji su sve vrijeme online najviše prate društvene mreže.
Medijski sadržaji
U pogledu sadržaja mladi najviše vole zabavne sadržaje (filmove, muzičke sadržaje i serije). Najveći broj mladih uopće ne voli pratiti rijalitije (57%), političke teme (44,1%), sponzorirane sadržaje (41,3%) i ekonomske teme (36,6%).
Međutim, iako prevladavaju zabavni sadržaji, ipak nije zanemarljiv ni postotak mladih koji vole pratiti događanja u svijetu 55%, društvene teme 42,8%, edukativne sadržaje 41,6%, aktualne vijesti 41,2%, teme iz kulture 31,6%, ekonomske 19,4% i političke teme 14,1%.
Analiza je pokazala da se mogu identificirati određeni obrasci medijskog ukusa mladih na osnovu toga koje sadržaje vole pratiti. To su četiri obrasca: 1) Društvo i kultura, koji obuhvaća praćenje tema iz kulture, edukativne sadržaje, društvene teme, priče o običnim ljudima ali i aktualne vijesti i sport; 2) Zabava, koja obuhvaća praćenje filmova, serija, muzičkih i zabavnih sadržaja, ali i kriminala i crne kronike, te događaje u svijetu; 3) Rijalitiji je treći obrazac koji obuhvaća sponzorirane sadržaje, rijalitije, komentare, privatne postove na društvenim mrežama i podkaste; i 4) Praćenje političkih i ekonomskih tema.
U većoj mjeri djevojke vole pratiti zabavne sadržaje, zatim oni koji su sve vrijeme online, dok srednjoškolci čije su majke i/ili očevi visokoobrazovani u većoj mjeri vole pratiti društvene i teme iz kulture.
Sredstva komunikacije
Što se tiče sredstava komunikacije, koji se najčešće koriste za praćenje medijskih sadržaja, tri četvrtine njih ili 75,3% svakodnevno koristi mobitel i još 14,4% često, najmanje koriste tablet 84,4%, u velikoj većini ne slušaju radio nikada i rijetko, odnosno 75,7%, a televiziju gleda često ili svakodnevno jedna trećina srednjoškolaca 34,1%.
Mobitel i laptop, te tablet češće koriste djevojke, dok mladići češće koriste desktop računalo. Tablet češće koriste srednjoškolci čije majke i/ili očevi imaju visoko obrazovanje.
Mobitele i laptopove najčešće koriste oni srednjoškolci koji su sve vrijeme ili svakodnevno više puta online, a to je 91,2 % mladih.
Mlade su pitali i koliko vremena provode online i rezultati pokazuju da je većina mladih sve vrijeme online (70,6%) ili svakodnevno više puta (70,6%). Ako se doda 4,1% onih koji su jednom dnevno online, to je 95,3% srednjoškolaca. Osim toga, povremeno su online 3,1% srednjoškolaca, a tek 1,5% srednjoškolaca su rijetko ili nikada online.
Tradicionalni mediji
Na kraju, postavljeno je i pitanje koje tradicionalne medije mladi prate. Budući da je riječ o multietničkoj i multilingvalnoj sredini, uključeni su dnevne novine, televizijski kanali na srpskom jeziku i manjinskom hrvatskom i mađarskom jeziku te bunjevačkom govoru. Rezultati pokazuju da mladi nikada ili rijetko prate tradicionalne medije, jedini medij koji se izdvaja je RTS kojeg često gleda 19,1% mladih, a povremeno 36,3%.
Dnevne listove češće prate stariji, odnosno punoljetni srednjoškolci od 18 i 19 godina.
Analiza tradicionalnih medija pokazala je da postoje četiri specifične grupe medija. Prvo su mediji na hrvatskom jeziku i bunjevačkom govoru, HRT, RTV1, Nova i N1 te Večernje novosti. Druga grupa su lokalni mediji, mediji na mađarskom jeziku, nacionalni program Mađarske televizije i RTV2 koji također ima program na mađarskom jeziku. Treća grupa povezuje tiskane dnevne novine, a četvrtu čine TV kanali s nacionalnom frekvecijom.
J. D.
