
Pálfi i Šušnjar – jedna nasuprot druge
Na Senćanskom groblju u Subotici nalaze se još dvije kapele. Obje se nalaze na cesti koja vodi od ulaza iz Bajnatske ulice i stoje jedna nasuprot drugoj. Ono što je zanimljivo kod njih jest da su obje izdignute od zemlje, točnije imaju postament na kojem su građene, a to ih čini da i vizualno izgledaju kao spomenici.
Bunyik, danas kapela Pálfi
Kapelu je 1911. godine dala sagraditi Teréz Vojnár, udovica Tamása Bunyika. Za ovu kapelu projekt je uradio Mátyás Salga, koji je projektirao i kapelu Balog, odnosno danas Kujundžić na Bajskom groblju. Pojedini spisi govore da ju je on i izgradio.
Kapela je obložena žutom i crvenom klinker opekom, te ima jedan središnji toranj koji predstavlja zvonik te oko njega i četiri manja tornja. Na prednjoj stari su drvena vrata, a na začelju su postavljena željezna vrata uz pomoć kojih se i ulazi u grobni dio kapelice. Ovu kapelu krase i vitražna stakla. Po podacima koje je naveo Dezső Csúszó, na oltarnoj slici u kapelici prikazana je Žalosna Gospa, kojoj je kapelica i posvećena.
U grobnici kapelice nije bilo ukopa od 1930. godine, a na originalnim pločama je pisalo: »Ovu je kapelu u slavu Božju i u spomen na svog nezaboravnog muža sagradila udovica Tamása Bunyik, Teréz rođ. Vojnár 1911. Tamás Bunyik, rođen ovdje, ovdje i počiva. Umro je 15. prosinca 1909. Svjetlost vječna neka mu svijetli! Gospođa Teréz Vojnár živjela je 74 godine i umrla je 30. prosinca 1930. Počivala u miru«.
Kapela je nacionalizirana i bila je poprilično zapuštena. Obnovio ju je Gyula Pálfi 1999. i sada je u vlasništvu njihove obitelji. Na mramornim pločama koje su postavljene s lijeve i desne strane od ulaznih vrata još nema nikakvog natpisa.
Kapela Vojnár, danas Šušnjar
Kapela Vojnár nalazi se nasuprot kapele Bunyik. Iako ne postoji točna godina gradnje, pretpostavlja se da je građena u slično vrijeme kada je izgrađena i Dulićeva kapela na Bajskom groblju (1906. godine) jer su zapravo ove dvije kapele identične. Po nekim podacima govori se da ju je mogao izgraditi István Vojnár, ali ni za to nema dostupnih podataka.
Izgrađena je u neogotskom stilu, kvadratne osnove s naglašenim vertikalama karakterističnim za gotiku, navodi se u zapisima. Ozidana je žutom klinker opekom. Krovna konstrukcija riješena je ukrštanjem dvoslivnih krovova, nad kojima se uzdiže kupola i na njoj je postavljen križ. Od Dulićeve kapele razlikuje se i po boji i jednostavnosti krova, te po postavljenom postamentu. Portal i prozorski otvori rađeni su profiliranom klinker opekom i završavaju se gotskim lukom. Nad svakim otvorom i u luneti portala postavljena je kamena rozeta. Po tome se može pretpostaviti da ju je projektirao Mátyás Salga. Kao i kapela Pálfi, i ona ima na začelju željezna vrata koja služe za ukope.
Nema podataka je li i ova kapela bila nacionalizirana, no prije današnjih vlasnika bila je u vlasništvu obitelji Stangl, koja ju je dala obnoviti. Tako je stajao natpis: »Mihály Stangl 1914. – 2000. Tuguju supruga Gizella, kći Gizella, zet Joso, unuci Kristijan i Danijel«.
No, danas na mramornoj ploči s lijeve strane od ulaznih vrata stoji natpis da su tu pokopani
Mihály Stangl 1914. – 2000 i njegova supruga Gizella Stangl, rođ. Nagy Teleki 1920. – 2007.
Prema natpisu kraj ulaznih vrata s desne strane može se vidjeti da su novi vlasnici ove kapelice obitelj Šušnjar. Tamo je i pokopan Josip Šušnjar 1943. – 2019., te je kapelica i danas u privatnom vlasništvu.
Ž. V.
Korišteni podaci: prof. dr. sc. Géza Czékus, Dezső Csúszó, Povijesni arhiv Subotica.