Intervju

Lokalni izbori najdirektnija demokracija

Za manje od dva tjedna u Hrvatskoj će biti održani lokalni izbori. Stranke i kandidati uveliko su u kampanji, koja je praktički počela i prije službenog raspisivanja izbora. Prvi krug izbora bit će održan 18. svibnja. Bit će to deveti lokalni izbori od 1993. kada su u neovisnoj Hrvatskoj birači prvi puta glasovali za lokalnu vlast.

Birači u Hrvatskoj na lokalnim izborima biraju nositelje izvršne vlasti u lokalnim jedinicama – općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike i članove predstavničkih tijela lokalnih jedinica; članove općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba. U nekim mjestima pripadnici nacionalnih manjina birat će zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, iz redova pripadnika nacionalnih manjina te će se birati zamjenici općinskih načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda u mjestima gdje pripadnici hrvatskog naroda čine manjinsko stanovništvo.

Pripadnici nacionalnih manjina birat će iz svojih redova deset zamjenika župana, 18 zamjenika gradonačelnika i 39 zamjenika općinskih načelnika, dok će se iz reda pripadnika hrvatskog naroda birati 12 zamjenika općinskih načelnika.

Pravo glasanja na lokalnim izborima imaju svi hrvatski državljani i državljanke koji su navršili 18 godina. Glasati mogu isključivo na mjestu svog prebivališta tako da nije moguća promjena biračkog mjesta kao na parlamentarnim, europarlamentarnim i predsjedničkim izborima. Na izborima mogu sudjelovati i punoljetni državljani i državljanke drugih članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Hrvatskoj.

U finišu izborne utrke rade se ankete za veće gradove. Do zaključenja ovog broja HRT je objavio izlazne ankete za Osijek i Split. Prema HRejtingu, sadašnji gradonačelnik Osijeka novi mandat osvojit će već u 1. krugu. Ankete pokazuju da bi više od dvije trećine glasova Osječana osvojio aktualni gradonačelnik Ivan Radić, kandidat HDZ-a i partnera.

Od osam lista ponuđenih u anketi, Splićani su prolaznu ocjenu dali polovici. Najviše njihovih glasova dobila je stranka aktualnog gradonačelnika Ivice Puljka. Za Centar se odlučilo gotovo 28,7% ispitanika. Koalicija predvođena HDZ-om ima 22,1%. Treći je s 18,5 posto savez okupljen oko SDP-a. Kerumova lista sa 6,5% posljednja je iznad izbornog praga.

Koncem travnja jedna agencija uradila je anketu za Zadar. Prema toj anketi, u drugi krug za zadarskog gradonačelnika ući HDZ-ov Šime Erlić, koji je zbog kandidiranja na lokalnim izborima podnio ostavku na dužnost ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije, i SDP-ov Daniel Radeta.

O kampanji, kandidatima, povratnicima na političku scenu, procjenama rezultata; o tome hoće li u superizbornoj godini birači imati volje i četvrti puta izaći na glasovanje za Hrvatsku riječ govori komunikacijski stručnjak Maro Alavanja.

► Lokalni zbori u Hrvatskoj bit će održani 18. svibnja i ako bude potrebno 1. lipnja i njihov drugi krug. Podsjećamo da će to za 13 mjeseci biti četvrti izbori. Iza birača u Hrvatskoj su parlamentarni izbori, izbori za Europski parlament i predsjednički izbori. Kako ocjenjujete dosadašnju kampanju?

Kampanje za lokalne izbore specifične su za lokalnu sredinu i ono što se probije do nacionalnih medija nažalost ne predstavlja ono pravo stanje na terenu koje možete bolje pratiti kroz lokalne i regionalne medije. Ovisi od sredine do sredine. U velikim gradovima situacije su potpuno drugačije od manjih lokalnih općina, a s druge strane županije su potpuno nova priča.

► Možemo izdvojiti najveće hrvatske gradove. Kakva je situacija u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku?

U Zagrebu je zanimljivo postalo tek nedavno. Jasna je i dominantna pobjeda SDP-a i Možemo, a SDP je prvi puta cementirao svoju ulogu junior partnera u najvećem hrvatskom gradu. Ulaskom Marije Selak Raspudić i okrupnjavanjem na trećoj strani iza Davora Bernadića manjih kandidata odnos snaga se mijenja i gotovo je sigurno da će biti drugog kruga, a u drugom krugu ponovno se miješaju karte. Usprkos svemu, moja procjena sada je da će Tomašević ići u drugi mandat s Možemo i SDP-ovim blokom. U Rijeci je zanimljiva situacija jer aktualni gradonačelnik ide kontra svoje zamjenice. On je istupio iz SDP-a, ide kao neovisni kandidat, a SDP je odlučio karte staviti na njegovu zamjenicu. Rijeka je uvijek bila crvena i vidjet ćemo hoće li sukob na ljevici dati priliku za nekog centrističkog ili čak desnog kandidata s obzirom na profil kandidata koji su u utrci. Tako da je Rijeka prvi puta, meni se čini, malo otvorenija nego inače za nekakvu promjenu. Osijek de facto zadržava HDZ. Imali smo svi takav dojam, ali ankete koje su rađene početkom tjedna pokazuju da aktualni gradonačelnik Ivan Radić stvarno radi dobar posao, ima podršku čak 70 posto ljudi i mislim da će izbore riješiti već u prvom krugu u korist HDZ-a. On ima jak komunikacijski tim i mislim da će i županija i grad ostati HDZ-ove utvrde. U Splitu je potpuni kaos. Tu je krv do koljena. Svi se nabacuju blatom, kaznenim prijavama. Imamo kohabitaciju SDP-a i Možemo koji idu kontra centrističkom kandidati Ivici Puljku, kojeg zapravo ta ista struja i najviše ugrožava jer kako su se ukrupnili, ulaze mu u biračko tijelo. S druge strane, imamo HDZ koji se želi vratiti na vlast u još jednom velikom gradu, koji opet drugi izborni ciklus nije, kao i u Zagrebu, stigao izgraditi neku ličnost koja može ozbiljno ugroziti Ivicu Puljka tako da ćemo vidjeti kako će se situacija odigrati u Splitu. Ali, sigurno da će Ivicu Puljku biti teže nego u prethodnom mandatu.

► Lokalni izbori u Hrvatskoj održavaju se pet-šest mjeseci nakon predsjedničkih izbora na kojima je uvjerljivu pobjedu odnio Zoran Milanović. Pet mjeseci poslije predsjedničkih izbora hoće li i koliko uvjerljiva pobjeda Zorana Milanovića, i poraz HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca, utjecati na lokalne izbore?

Definitivno je pobjeda Zorana Milanovića stvorila dobru i poželjnu atmosferu za SDP u smislu kanaliziranja nezadovoljstva treće HDZ-ove vlade i povoljniji su uvjeti za SDP. Ta stranka se definitivno šlepa, što se tiče nacionalnog rejtinga, na toj Milanovićevoj pobjedi. Ono što trenutačno još ne vidimo je to prelijevanje nacionalnog rejtinga na lokalne izbore. Lokalni izbori ovise o lokalnim temama i lokalnim liderima. Povoljnija je atmosfera, ali to ne znači nužno da će doći do velikog ne HDZ-u kao što se to dogodilo na predsjedničkim izborima.

► HDZ je na prošlim lokalnim izborima osvojio oko 150 načelnika i gradonačelnika, te 15 župana. Može li se ponoviti taj rezultat? I kako će to utjecati na unutarstranačke odnose u HDZ-u?

Svaki izborni ciklus, bez obzira donio gubitak ili dobitak, utječe na unutarstranačke odnose. Problem s lokalnim izborima je što vi uvijek imate neke brojke koje možete prikazati tako da vam idu u korist. Tako da je pitanje koliko će se interno pripremiti teren za evenutule gubitke i dobitke i kako će to utjecati na daljnju dinamiku odnosa. Mislim da je HDZ-u cilj ponoviti rezultat s prošlih lokalnih izbora koji nije bio loš. Sada ćemo vidjeti koliko će daleko dobaciti. Previše je lokalnih kampanja tako da je u ovom trenutku jako teško procijeniti.

► Rekli ste da lokalni izbori ovise od lokalnih tema i lokalnih lidera. Ima li dovoljno kvalitetnih kandidata na lokalu?

Općenito, i u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, je negativna selekcija u politici. Fali nam jakih lidera, i to se vidi iz dana u dan. Nekada u manjim sredinama morate nagovarati ljude da idu na listu. Onda se ne žele zamjeriti susjedima ili aktualnom gradonačelniku, tako da su to kompleksne stvari koje utječu na to kakav profil kandidata izlazi na lokalne izbore. Ono što je po meni veći problem je manja izlaznost na lokalnim izborima. Ona je uvijek negdje oko 40-45 posto. I to je najtužnije od svega jer to je de facto, po mojem sudu, najdirektnija demokracija. Vi svog načelnika možete sutra vidjeti i prigovoriti mu zašto nije zakrpao rupu na cesti. Zašto nekakva kanalizacija ne radi dobro ili zašto nije obnovljena fasada neke škole. Tako da bi tu, po meni, trebao biti najbolji oblik demokracije, a upravo je najgori.

► U politički život pokušavaju se vratiti i neki političari kojih već dugo nema na političkoj sceni Hrvatske: Branimir Glavaš, Željko Kerum, Davor Bernardić... Kako komentirate njihov povratak?

Najčešće je motiviran ili privatnim interesima ili je jednostavno nemogućnost da puste da se politika događa bez njih, dakle neka osobna motivacija. Sve su to ljudi koji su tri ili četiri puta izašli na izbore i znaju sve o njima. Spomenuli ste Keruma u Splitu koji i dalje može osvojiti mandate da uđe u vijeće. To vam doista ovisi o lokalnom mentalitetu. Nekada ljudi zaokruže nekakva imena samo zato da bi bili protiv nekog establišmenta ili klasičnih političkih stranaka. Meni se ne sviđa to jer zatvara prostor mladim ljudima koji bi se trebali boriti za svoju budućnost. Demokracija podrazumijeva sudjelovanje u njoj, inače demokracije nema. Po meni ti istrošeni likovi i istrošene priče trebaju biti pase. To je moje mišljenje, a vidjet ćemo što će reći birači.

 

 

► Kada govorimo o političkim povratnicima, Branimir Glavaš nekadašnji je član HDZ-a i osnivač HDSSB-a koji je nekada držala Slavoniju, odlučio se kandidirati  za osječko-baranjskog župana.  Ankete pokazuju da Glavaš ne može uzeti HDZ-u Osječko- baranjsku županiju.

Mislim da je  to prošlo svršeno vrijeme. Vi sada na istoku imate suvereniste, Domovinski pokret. To su sve, manje-više, ili otpadci HDZ-a ili disidenti HDZ-a ili ljudi koji su nekada bili u HDSSB-u i mijenjali političke zastave. To se sve izmiješalo i mislim da HDSSB više nije ono što je nekada bio.

► Koliko budućnost Mosta i Domovinskog pokreta ovisi o rezultatima ovih izbora?

Obje stranke koje ste spomenuli bore se za opstanak. Most u IX. i X. izbornoj jedinici, tj. u Dalmaciji, Domovinski pokret u Slavoniji i nešto sitno u Dalmaciji. Domovinski pokret zato što je pogazio sva svoja obećanja na temelju čega je dobio značajan broj mandata, a to je bila anti-HDZ kampanja. Sada moraju objasniti kako su sada partneri što na lokalnoj što na nacionalnoj razini. Most je efektno, svih ovih godina, funkcionirao na sukobu, na oporbenom djelovanju i bili su vrlo efikasni u tome. No, polako se i ta ekipa razvodnila, raspala i ostalo je samo troje-četvero istaknutih ljudi koji de facto nestaju s političke scene ako ne obrane mandate u svojim lokalnim sredinama.

► Osim »zanimljivih« političkih povratnika, u utrci na lokalnim izborima su i neki jaki kandidati. Recimo, Šime Erlić podnio je ostavku na dužnost ministra da bi ušao u utrku za gradonačelnika Zadra. Ili recimo Božo Petrov i Nikola Grmoja iz Mosta. Može li se to tumačiti time što, kako ste rekli, lokalne sredine često nemaju kvalitetne kadrove?

Upravo to je rezultat negativne selekcije. Nemate ljude od kojih možete izgraditi kvalitetne kadrove i onda nekada posegnete za jednostavnijom opcijom i uzmete nekoga kao bivšeg ministra Šimu Erlića. On je objektivno bio dobar ministar, iz Zadra je i može ostvariti značajan rezultat za stranku u svojoj lokalnoj sredini. Meni se to čini pragmatičnim i logičnim političkim potezom.

► U nekim lokalnim sredinama zainteresiranost za izbore je tako mala da neki kandidati neće ni imati protukandidate. Zašto se bježi od lokalnih problema? Već ste spomenili nedostatak kadrova, ali što još?

To vam stvarno ovisi o lokalnoj dinamici. Ljudi se nekada nemaju potrebe kandidirati jer na lokalnu postoje oni koji na svojim dužnostima stvarno rade dobar posao. Mislim da HDZ u Istri ima dva načelnika. Jedan od njih načelnik je Sv. Petra u Šumi 25 godina. Ljudi ga vole i nemaju uopće potrebu ići kontra njega, jer on radi najbolje za tu lokalnu sredinu. Tako da je nekada i to razlog, a ne samo negativna selekcija.

► Ima onih koji tvrde da DORH svojim akcijama u posljednje vrijeme pomaže vladajućem HDZ-u. Je li to pretjerana ocjena?

Kako gdje i kako što. S jedne strane, HDZ kaže ispravno oporbi: »kada hapse naše ministre onda nas optužite za korupciju, a kada hapse vas onda je to stvar tajminga«. Ta teza im stoji. Tajming ne bi trebao biti problem. Ali u ovim konkretnim slučajevima ima više problema, jer se za to znalo dulje vrijeme, pa se onda baca dodatna sumnja zašto baš pred izbore i zašto tako spektakularno za tako male iznose. A onda paralelno neki ministar godinu dana čeka da ode u istražni zatvor jer je, karikiram, ubio nekoga na cesti. Tako da i jedna i druga strana imaju svoje argumente i kontraargumente. Neki stoje više, neki manje. Hoće li to puno pomoći HDZ-u, ne mogu procijeniti. Definitivno ću na kraju odgovora na ovo pitanje staviti znak upitnika. Kod nekih birača Možemo u Zagrebu to će sigurno utjecati, jer skida im se konačno ta pozlata poštenja na kojoj stalno inzistiraju. S druge strane, možda se to prekomjerno granatiranje može odbiti kao bumerang u  glavu. Teško mi je to sada procijeniti.

► Kakvu izlaznost očekujete na ovim lokalnim izborima i jesu li moguća i neka iznenađenja? Znaju se kandidati, poruke, rezultati anketa.

Svi podaci koje do sada imamo upućuju na to da će izlaznost, nažalost, biti između 40 i 45 posto. To je ono najporaznije. Možda se nešto do izbora i promijeni, ali nemojte zaboraviti da je Hrvatska u superizbornoj godini, puno izbora je bilo, tako da mislim da će prevladati apatija.

 

Intervju vodila: Zlata Vasiljević

Podijeli

Tweet