Aktualno

Ekonomski pokazatelji poboljšani, problemi u vladavini prava

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u utorak navečer o izvještaju o Srbiji koji je predstavio izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula, a koji je Odbor za vanjske poslove EP usvojio u travnju.

Picula je napisao da je iznio svoju analizu aktualne političke realnosti u Srbiji, »a ta politička realnost je izuzetno složena već duže vrijeme, pogotovo u posljednjih šest mjeseci«.

»Pad nadstrešnice u Novom Sadu, kada je živote izgubilo 16 građana, postao je tragični simbol sustavne korupcije, nepotizma i neadekvatnih kontrolnih mehanizama koji bi morali štititi građane«, rekao je Picula.

Napredak i nedostaci

Među nedostacima naveo je izborno zakonodavstvo, neslobodu i nedostupnost pojedinih medija, nefunkcioniranje regulatornog tijela za medije i pravosuđe koje selektivno dijeli pravdu. Također je iznio kao problem što se osobni podaci onih koji prosvjeduju objavljuju javno.
»Građani Europske unije se privode i protjeruju iz zemlje zbog statusa na društvenim mrežama, a zemlje članice Europske unije i njihove predstavnike optužuje da stoje iza takozvane obojene revolucije«, rekao je Picula.
Osim toga, Srbija uporno odbija usklađivanje s geopolitičkim opredjeljenjem Europske unije i uvođenje sankcija Rusiji, dodao je.

»Usprkos određenom napretku, prije svega u području klastera konkurentnosti i inkluzivnog rasta, Srbija se još uvijek suočava s velikim preprekama koje mora svladati: poboljšanje unutarnjeg političkog dijaloga, vladavina prava i borba protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji s Kosovom, te potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom Europske unije. Nedostaje osiguranje neovisnosti ključnih institucija, uključujući REM, te potpuno provođenje svih preporuka OSCE-a i Vijeća Europe o izbornoj reformi u transparentnom i uključivom procesu. Svakako, prije novih izbora, što bi bilo od ključne važnosti, sve to naglašava i Komisija u svom reformskom planu«, rekao je on.
Ekonomski podaci, iako poboljšani, ne mogu biti jedino mjerilo uspjeha, jer ni Europska unija nije samo zajedničko tržište, rekao je Picula.

»U posljednjem desetljeću EU je u Srbiji uložila milijarde eura, ali i javna percepcija, pa i komunikacija lidera Srbije, uglavnom, to ne reflektira. Često se ekonomski rast temelji i na netransparentnim ugovorima, koji se izuzimaju iz primjene zakona o javnoj nabavi. Takvi ugovori, osim ekonomskog, imaju i direktan politički utjecaj«, dodao je.
Za ovakvu situaciju i Europska unija mora preuzeti i svoj, svakako manji dio odgovornosti, rekao je Picula.

Štir: Uravnotežena slika

Zastupnik u Europskom parlamentu (EP) i portparol Europske pučke partije (EPP) za Srbiju Davor Ivo Štir ocijenio je da izvještaj EP o Srbiji za 2023. i 2024. godinu predstavlja uravnoteženu i točnu sliku postignuća i nedostataka na putu zemlje k članstvu u EU, što će EPP grupa podržati, prenio je RTV. On je u priopćenju napisao da BDP u Srbije raste, da zemlja privlači strane investicije, uglavnom iz Europske unije, kao i da je Srbija prvi put postigla investicijski kreditni rejting, uz održavanje fiskalne discipline i makroekonomske stabilnosti.

Naglasio je da je, pored ostalih dostignuća, Srbija potpisala sporazum s Fronteksom o upravljanju granicama, čime je pridonijela europskim naporima za sprječavanje ilegalnih prelazaka, uz poštovanje međunarodnog prava.

Međutim, rekao je, ključni problemi ostaju u područjima vladavine prava, neriješenih pitanja s Kosovom, tenzija sa susjednim zemljama i neizvjesnosti u pogledu smjera vanjske politike. Masovni studentski prosvjedi poslali su snažnu poruku o potrebi borbe protiv korupcije. Očekuje se i da će Srbija ispuniti obveze koje je prihvatila u Briselskom i Ohridskim sporazumom o normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija bi se trebala uzdržati od politika koje potkopavaju suverenitet susjednih zemalja.

Dodao je da EPP grupa također ohrabruje srpske vlasti da se u potpunosti usklade sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.

H. R.

 

Podijeli

Tweet