Osamdeseta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncetracijskog logora obilježena je 22. travnja u Jasenovcu komemoracijom u prisutnosti državnog vrha, predstavnika nacionalnih manjina te preživjelih zatočenika koji su odali počast žrtvama.
Komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u nazočnosti predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 80. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici prevoženi u logor. Nakon što su se uzvanici okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja, kolonu sjećanja do spomenika Cvijet predvodili su premijer Plenković i predsjednik Milanović, nakon čega je uslijedio prigodni program uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća.
U izaslanstvu Vlade bili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek, Damir Habijan, Marin Piletić, posebni savjetnici predsjednika Vlade Sara Lustig, Mate Granić i akademik Zvonko Kusić te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga.
Na komemoraciji su bili predstavnici manjina koje su bile žrtve ustaškog logora – Boris Milošević u ime Srpskog narodnog vijeća, Ognjen Kraus u ime židovske zajednice, te Veljko Kajtazi u ime romske manjine. Franjo Habulin predstavljao je Savez antifašističkih boraca i antifašista. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova.
U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstava preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika. Program na komemoraciji vodili su studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti koji su istaknuli da se okreće novo poglavlje u komemorativnoj praksi utemeljeno na obrazovanju, istaknuvši porast broja školskih grupa iz Hrvatske koje posjećuju Spomen-područje Jasenovac. Do kraja kolovoza ove godine Jasenovac će posjetiti učenici 81 škole.
»S posebnim pijetetom prisjećamo se svih koji su ovdje stradali od ustaških vlasti, doživjeli užasne progone, ne samo u ovom, već i u svim drugim logorima u Hrvatskoj i široj regiji«, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Predsjednik Sabora Jandroković i premijer Plenković položili su vijence i ispred spomen-ploče na romskom groblju Uštica.
Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 od 1.073 preostalih jasenovačkih logoraša krenulo je u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
U 1.337 dana postojanja logora ubijeno je, po do sada utvrđenim podacima, više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.
Predsjednik Milanović i premijer Plenković u Jasenovcu prvi su se puta našli na istom mjestu nakon Knina i obljetnice vojnoredarstvene akcije Oluja prošle godine, kada su se ignorirali, te prvi put uoči najavljenog sastanka Vijeća za obranu, koji bi trebao biti održan u svibnju. Prilikom dolaska u Jasenovac, a uoči početka komemoracije, premijer i predsjednik rukovali su se te zajedno predvodili kolonu sjećanja.
U Srbiji se 22. travnja obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svjetskom ratu.
H. R.
