U okviru izrade novog Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, održana je obuka za članove radne skupine na kojoj su predstavljeni planirani mehanizmi praćenja i izvještavanja u okviru Akcijskog plana.

U ime Hrvatskog nacionalnog vijeća, ali i Koordinacije nacionalnih vijeća kojom Vijeće trenutačno predsjeda, u obuci i raspravi koja je uslijedila sudjelovao je Darko Sarić Lukendić. On je ocijenio kako prijelaz s opisnih i narativnih na kvantitativne pokazatelje u okviru novog Akcijskog plana za nacionalne manjine predstavlja značajan napredak u procesu unapređenja manjinskih prava u Srbiji. Prema njegovim riječima, riječ je o »ozbiljnom iskoraku prema rezultatima koji su vidljivi u praksi i koji imaju stvarni učinak na ostvarivanje prava manjina«.

Međutim, Sarić Lukendić upozorava kako fokus na metodologiji ne smije isključiti suštinsku raspravu o kvaliteti zakonodavnog okvira.

»Amerikanci kažu 'elephant in the room' – slon u prostoriji – i to je upravo ono na što želim ukazati. Ako stalno ponavljamo da je pravni okvir dobar, a da ‘malo škripi primjena’, time a priori isključujemo mogućnost da razgovaramo o samoj kvaliteti zakona i mehanizmima koje on predviđa«, poručio je.

Ilustrirajući problem, naveo je primjer neujednačenih kaznenih odredbi u Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina. Kako je objasnio, dok zakon jasno sankcionira nepravilno isticanje zastave od strane nacionalnih vijeća, ne predviđa kazne za institucije lokalne samouprave koje bi trebale isticati te zastave na Dan zajednice – što u praksi dovodi do situacije u kojoj je »lakše nikada ne istaknuti nijednu zastavu, nego riskirati prekršaj«.

»Zakon nije zakon ako nema kaznene odredbe – to sam prvi put čuo od Roberta Sepija i ta me misao usmjerila u razumijevanju problema s kojima se susreću nacionalna vijeća«, rekao je Sarić Lukendić.

Dodao je i da slične praznine postoje i u Zakonu o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, poput rigidnog tumačenja takozvanih općih troškova rada, što je dovelo do višegodišnje blokade Grčkog nacionalnog vijeća zbog sudskih troškova koji nisu bili izričito navedeni u zakonu.

»Dakle, imamo paradoksalne situacije, samo ukazujem na primjere koji potvrđuju moju tezu da ne možemo unaprijed odbaciti razmatranje kvalitete zakonodavnog okvira koji se odnosi na zaštitu prava nacionalnih manjina, i mislim da je potrebno da u okviru ovog Akcijskog plana predvidimo određeni broj aktivnosti koje bi se bavile tim pitanjem.«

Na kraju, Sarić Lukendić je naglasio da je Koordinacija nacionalnih vijeća poslala konkretne mjere i prijedloge Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i radnoj skupini, uključujući prijedloge izmjena zakona.

»Na taj način pokazujemo svoju privrženost procesu i želju da doprinesemo kvaliteti ovog dokumenta«, zaključio je.