Oštricu prosvjeda u Srbiji nisu otupjeli ni praznici, ni zima, ni nenadani raspust u školama, ni propušteni ispitni rokovi. I tko zna, možda bi se priča malo i razvodnila da nije onih koji se potrude da svojim izjavama, postupcima, pritiscima, prijetnjama pa i grubim napadima iziritiraju novi revolt i bunt i na ulice izvedu i nove prosvjednike. Odoljeli su prosvjednici prerušeni u studente, profesore, poljoprivrednike, građane i vjerojatnim pritiscima oporbe koja bi rado uskočila u taj vlak i malo se i ona (politički) okoristila.
Ako tko još vjeruje da se i dalje (nekažnjeno) može sjediti na dva stolca, računicu mu je pomutila odlazeća američka administracija koja je Srbiji ostavila rok od 45 dana, koji već teče, da se riješi ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije i tako izbjegne sankcije na rusku naftu kompaniju. Jeste, službeno sankcije su usmjerene ka Rusiji, ali neki analitičari skloni su taj potez Amerike tumačiti i kao upozorenje Srbiji da se (konačno) mora odlučiti za jedan od dva stolca.
Govoreći o usklađivanju država kandidata s politikom sankcija Europske unije, europska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da se nijedna zemlja koja nije sto posto usklađena s europskom zajedničkom i sigurnosnom politikom neće moći pridružiti Europskoj uniji. Dok izvjestitelj Europske unije za Srbiju Tonino Picula izgleda već oštri pero, jer je svoje prvo izvješće o Srbiji najavio za idući mjesec.
Hrvatska je dobila predsjednika za predsjednika. Zoran Milanović nadmoćno je pobijedio protukandidata (HDZ-ovog) Zorana Primorca i tako će i narednih pet godina ostati na Pantovčaku, i to s kapitalom od preko milijun i lijevih i desnih i HDZ-ovih glasova. Milanovićeva pružena ruka ostala je u zraku, pa će na relaciji premijer-predsjednik sve izgleda ostati isto.
Nešto malo drugačiji tonovi čuli su se na relaciji Zagreb – Beograd. Prvo je hrvatski premijer Andrej Plenković, a u kontekstu sankcija NIS-a koje će osjetiti i Janaf, rekao da je Hrvatskoj važan »ekonomski i energetski stabilan susjed«. Otpozdravio je ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić koji je kazao da Srbija i Hrvatska »imaju vitalne ekonomske, sigurnosne i druge interese koji zahtijevaju bolje odnose«, a »kvalitetna komunikacija« već postoji.
Z. V.
