Kultura

Tiha melodija stihova i nota

Tiha melodija stihova i nota

 

Skladatelj i kantautor iz Novog Sada Nemanja Nešić bio je gost prosinačkog Književnog salona koji je održan u utorak, 17. prosinca, u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Naslovljen Pjesnici s muzikom, salon je u prvom dijelu publici ponudio uglazbljene stihove poznatih hrvatskih pjesnika (Dobriše Cesarića, Enesa Kiševića, A. B. Šimića, Tina Ujevića, A. G. Matoša…) dok smo u drugom imali prilike čuti Nešićeve autorske pjesme.

Kompozitor, kantautor, pjesnik

Nemanja Nešić (Subotica, 1976.) diplomirani je kompozitor i kantautor koji živi i radi u Novom Sadu. Završio je Akademiju umjetnosti, smjer kompozicija i dirigiranje. Kao autor, tijekom devedesetih i dvijetisućitih godina vodio je bendove Revir i Mali princ s kojima potpisuje ukupno pet muzičkih izdanja. Od 2016. godine nastupa kao kantautor, ali i komponira muziku na stihove pjesnika koje voli. Snimio je više glazbenih albuma, od toga dva kantautorska. Potpisuje više albuma i singlova kao aranžer, producent i instrumentalist, a piše i glazbu za kazalište, televiziju i za djecu. Bavi se i poezijom.

Osim već spomenutih, Nešić sklada i na stihove Miloša Crnjanskog, Vladislava Petkovića Disa, Miroslava Antića, Pere Zupca, Jovana Dučića, Vjekoslava Majera, Miroslava Krleže, Tomislava Domovića, Ivana Gorana Kovačića, Vitomira Vita Nikolića, Branka Ćopića i mnogih drugih. Surađuje sa zagrebačkim Croatia recordsom a rezultat toga su i dva albuma: Sve što slutnja šapne (pjesme sa stihovima Dobriše Cesarića) i Valovi (pjesme na stihove Enesa Kiševića).

Vanvremenska šansona

Nešić se najuspjelije snalazi u žanru šansone koju smatra vanvremenskom glazbom, poput klasike.

»Na prostoru bivše države šansonom su se s uspjehom bavili Arsen Dedić i Hrvoje Hegedušić, koji je i danas ‘na ovoj obali’ unatoč pozamašnim godinama. Uz francuske šansonjere, oni su mi od ranih dana bili zvijezda vodilja. Mene je poezija, kao grana umjetnosti, uvijek privlačila i smatrao sam je srodnom muzici, ali opet s nekom namjerom da način na koji pišem muziku nikako ne ugrozi stihove. Odnosno, da joj služi, bude podloga koja će joj donijeti vrijednost više. Mislim da je šansona jedan od najboljih žanrova gdje pjevanu poeziju možete iznijeti«, kaže Nešić ističući kako je, baveći se glazbom, neke od svojih uzora uspio i upoznati.

Nešić sudjeluje na brojnim glazbenim i književnim festivalima u regiji. Među ostalim, redoviti je sudionik zagrebačkog Chansonfesta a 2022. nastupio je na Marko Polo festu na Korčuli i osvojio treću nagradu stručnog žirija.

Prijateljujući s pjesnicima

Književni salon otvorila je pjesnikinja Nevena Mlinko najavljujući susret riječi i glazbe »poput dva dobra stara znanca, prepoznajući jedno drugo po tihoj melodiji duše«.

»Nemanja Nešić – pjesnik, skladatelj i kantautor – dolazi nam upravo s lakoćom kojom se susreću prijatelji: kao što se stih i nota prirodno nadopunjuju, kao što poezija traži glazbu da bi prodisala, a glazba stihove da bi progovorila«, rekla je Mlinko.

Podsjetila je i kako Nešić ove godine obilježava trideset godina rada:

»Njegova djela – petnaest diskografskih izdanja, četiri knjige poezije, nebrojeni aranžmani i pjesme – svjedoče o tome kako se umjetnost živi, ne kao zanat, nego kao zov srca. I premda je njegov unutarnji rockerski plamen još uvijek živ, najduže se zadržao u šansoni: slojevitoj, toploj, iskrenoj poput prijateljskog razgovora (…) Večeras smo se okupili jer biramo isto društvo koje godinama unazad bira i naš gost Nemanja Nešić, a to su pjesnici! Prijateljujući s pjesnicima, postao im je nalik – postao je čuđenje u svijetu, kako veli Antun Branko Šimić, i iznjedrio svoje lirske svjetove u prožimanju književnosti i glazbe, pjevajući o najvažnijim i najsnažnijim emocijama i temama, poput ljubavi i smrti, tako prirodno, nepatvoreno, jasno i lijepo«.

Organizatori Književnog salona su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

H. R.

 

Tags:

  • #Nemanja Nešić
  • #Knji\evni salon
  • #Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • #NIU Hrvatska riječ
Najave

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.