Kolumne Kolumne

Gašenje svjetla

 

Što je zajedničko Aleksandru Šapiću, Anti Skeji, Bálintu Pásztoru i ostalim dodicima, kavurima, šešeljima, bujancima, bokanima i vučičevićima? U najkraćem: antiantifašizam u njegovim skrivenim ili otvorenim varijantama. Prvi, kao što znamo, osim što želi iskopati kosti Josipa Broza Tita iz Kuće cvijeća, namjerava i beogradske autobuse iz mrske crvene prefarbati u berlinsk... uuuups nemanjićko plavu boju; drugi se na svaku obljetnicu Oluje, pada Vukovara ili Škabrnje uredno odjene u crnu uniformu, ponese HOS-ov barjak pod imenom Rafaela Bobana i oduševljeno kliče ustaški pozdrav »Za dom spremni«, a treći je, eto... onako ispod radara, sramežljivo ali odlučno 15. studenoga izjavio kako je 10. listopada 1944. bio »direktan pokretač antimađarskih zvjerstava 1944./45. i strahota počinjenih ne samo nad Mađarima u Subotici i okolini«. Na taj način predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara stao je u zaštitu sadašnjeg predsjednika Skupštine grada Dániela Gyivánovitya, koji – kao ni Pásztor ranije dok je bio na istoj funkciji – nije sazvao svečanu sjednicu Skupštine u povodu Dana oslobođenja Subotice od fašizma.

»Kao što ne slavimo one koji su strijeljali nevine Srbe i stavili pod led Dunava 1941./42. godine, ne slavimo ni one koji su 1944./45. godine pogubili tisuće nevinih Mađara bez sudske presude«, objasnio je Pásztor na konferenciji u povodu 80. Obljetnice odmazde protiv Mađara i obilježavanja desete obljetnice »srpsko-mađarskog pomirenja«.

Da, bilo je odmazda, bilo je zvjerstava i pogubljenja bez presuda. O tome podjednako svjedoče i imena na spomeniku Ptica slomljenih krila na Senćanskom groblju i sve tiši odjeci priča o tim danima, a posebno noćima. O tome je, nevoljko i šturo, svjedočio i moj dida Dino, koji je imao sreću da je preživio ta vremena, ali i nesreću da mu je taj isti režim u nastajanju oduzeo salaš, »josag« i zemlju i kao »kulaka« uputio ga na robiju u Požarevac iako je od svoje osme godine bio slijep! Pa ipak, imao je sreću, jer je – za razliku od tisuće drugih naših sugrađana – preživio i kasnije, uz svesrdnu pomoć obitelji, stao na noge i živio normalno dok 1984. nije umro kao i svaki drugi čovjek.

Priča o didama, očevima, muževima, braći, sinovima... u ovim krajevima (i ne samo ovim) ima na tisuće i tisuće; neke su i mučnije, teže; neke možda i preuveličane ili zbog protoka vremena i iskrivljene, ali im je, ma koliko se u svojim individualnostima utapale u kolektivnu svijest i sjećanje, zajedničko da su nastale nakon pada nacizma i fašizma pod čijom je okupacijom bila i Subotica. Nitko normalan ne može poricati da je na tisuće nevinih ljudi, i to bez presude, stradalo neposredno nakon što su partizani ušli u mjesta u kojima su prije toga bili »nyilasi«, ustaše ili pripadnici njemačkog Wehrmachta. Ali, gledano globalno, »u širem kontekstu«, taj 10. listopada 1944. u Subotici prethodio je 8. i 9. svibnju 1945. kao datumima koji se u svijetu obilježavaju kao dani oslobođenja od fašizma i koji se – zajedno s Londonom, Washingtonom i Moskovom – obilježavaju i u Rimu i u Berlinu. Stoga je i prešućivanje simboličkog značaja 10. listopada 1944. i stavljanje toga datuma u red svih drugih dana zakopavanje »uspomena« na ono što mu je prethodilo. A to su zvjerstva počinjena u Auschwitzu, Treblinki, Jasenovcu, Banjici, masovnim pokoljima diljem Europe, pa tako i onih u Čurugu ili Novom Sadu. To je i stavljanje pod tepih sjećanja na priče pripadnika Petőfi ili VIII. vojvođanske brigade u čijim su se redovima nalazili i partizani mađarske i drugih nacionalnosti. To je, konačno, i prešućivanje perioda nakon partizanskih osveta, perioda konsolidacije, stabilizacije i napretka Federativne Naradone, a kasnije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kojoj su i Mađari bili ravnopravni građani i s pravima kakva su pripadnici nacionalnih manjina u to vrijeme rijetko gdje (posebno u istočnoj Europi) imali, od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja, preko medija na vlastitom jeziku ili službene uporabe istog tog jezika u javnom životu, pa do učenja jezika društvene sredine i onih kategorija stanovništva koji nisu Mađari, Slovaci ili Rumunji.

Stoga je i obrazloženje Bálinta Pásztora zašto se u Subotici ne održava svečana sjednica Skupština grada za njegov Dan oslobođenja od fašizma gašenje jednog simbola koji cijeli civilizirani svijet obilježava na način kako to i zaslužuje. Uostalom, tom 10. listopadu 1944. prethodio je i 29. studeni 1943., koji je nakon oslobođenja od fašizma u Jugoslaviji proglašen Danom Republike. Sa svim dobrim i lošim stvarima koje su uslijedile. Do pakla 1991.

Z. R.

 

Najava događaja

04.12.2024 - Godišnji koncert HGU Festival bunjevački pisama

Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama priređuje Godišnji koncert u srijedu 4. prosinca, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, s početkom u 19 sati. Ulaznice po cijeni od 350 dinara se mogu kupiti prije početka koncerta, ili u pretprodaji na broj telefona 063/8087-836.

06.12.2024 - Izložba božićnjaka u Subotici

Etnološki odjel Blaško Rajić, pri Katoličkom društvu Ivan Antunović organizira XXVIII. izložbu božićnjaka u Subotici, koja će biti otvorena u petak, 6. prosinca, u predvorju Gradske kuće s početkom u 18 sati. Izložba će se moći pogledati do petka 13. prosinca. Moći će se pogledati i dvije prodajne izložbe: Likovnog odjela HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice i Likovno-slamarskog odjela HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta. Izložba se priređuje uz potporu Grada Subotice.

08.12.2024 - Godišnji koncert izvođačkog folklornog ansambla HKC-a Bunjevačko kolo

Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo iz Subotice priređuje godišnji koncert izvođačkog folklornog ansambla u nedjelju 8. prosinca, s početkom u 20 sati u svečanoj dvorani Centra.

Cijena ulaznice je 500 dinara i mogu se kupiti u pretprodaji u uredu Centra od 8-14 sati i u folklornoj dvorani od 18-21 sat.

16.12.2024 - Godišnja izložba HLU Croart

Hrvatska likovna udruga Croart organizira godišnju izložbu slika svojih članova i gostiju nastalih na Umjetničkoj koloniji Panon 2024. Izložba se priređuje u Galeriji Otvorenog sveučilišta Subotica a bit će otvorena u ponedjeljak, 16. prosinca, u 18 sati.

Izložbu će otvoriti predsjednica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Karolina Bašić. U programu otvorenja sudjeluju Zoltan Sič (poezija) te Dječji orkestar HGU-a Festival bunjevačkih pisama.

Izložba će se moći pogledati do 30. prosinca.

17.12.2024 - Književni salon u Subotici: Pjesnici s muzikom

Nemanja Nešić, skladatelj i kantautor iz Novog Sada, rodom iz Subotice, bit će gost Književnog salona u utorak, 17. prosinca, u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici.

Književni salon u prosincu nosi naziv Pjesnici s muzikom, a publika će čuti uglazbljene stihove Dobriše Cesarića, Enesa Kiševića, A. B. Šimića, A. G. Matoša i drugih hrvatskih pjesnika te autorsku poeziju Nemanje Nešića.

Organizatori su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika