Treća sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske održava se od 27. do 29. studenoga u Zagrebu. Službenom otvorenju nazočio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs i drugi visoki uzvanici.
Tijekom održavanja sjednice izabrat će se novi potpredsjednik/ca Savjeta iz reda hrvatske nacionalne manjine te će se raspravljati o brojnim aktualnim temama vezanim za odnose Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan RH. Između ostalog, razgovarat će se o institucionalnim odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan RH te očuvanju identiteta hrvatskih iseljenika i povratka u domovinu. Osim toga, raspravljat će se o pravima, statusima i položajima hrvatske nacionalne manjine te Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao predvodnicima europskog puta BiH.
Hrvatska manjina prisutna je u 12 država a Savjet artikulira sve potrebe hrvatske manjine i usmjerava ih prema mjerodavnim tijelima.
Dan prije održavanja sjednice državni tajnik Savjeta za Hrvate izvan RH Zvonko Milas je govoreći za HTV kazao kako su različiti položaji hrvatske zajednice u pojedinim državama.
»Hrvati su u BiH konstitutivan narod. Jednakopravan kao druga dva naroda. U 12 europskih država žive kao autohtone manjinske zajednice. U iseljeništvu nisu definirani ničim osim time da, ovisno o demokratskim dosezima, o standardu država, odnosno okruženja u kojem žive, mogu inaugurirati, odnosno njegovati svoje vrijednosti po kojima su oni prepoznati, ali je tu važna matična domovina. Dakle, mi smo tu da im to omogućimo i da to bude što jače, što bolje«, pojasnio je Milas.
Istaknuo je kako je Vlada premijera Andreja Plenkovića u posljednjih osam godina uložila izuzetni napor kako bi status i položaj Hrvata u svih 12 zemalja, gdje živimo kao nacionalna manjina, bio što bolji.
»Poseban fokus je uvijek na Srbiji i Crnoj Gori gdje postoje formalni zakonski akti prema kojima Hrvati imaju određena prava, ali u praksi to ne postoji. U praksi je diskriminacija, strah i sve ono što nije dobro za život ljudi koji žive tamo stoljećima. Država čini sve kako bi im sve što im je zakonom propisano i ostvarili«, rekao je Milas dodajući da su svugdje ostvareni vidljivi pomaci.
»Neke od tih zajedničkih potreba tiču se očuvanja identiteta, kulture i jezika. S tim u vezi su i potrebe – što se tiče obrazovanja potrebe za nastavnicima hrvatskog jezika i udžbenicima, što se tiče kulture očuvanje, zaštita i promocija kulturne baštine i po pitanju informiranja vidljivost nas kao manjine u 12 država. Što se tiče specifičnih potreba, nema svaka zajednica status hrvatske manjine, kao npr. Hrvati u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu ili Bugarskoj, u nekim državama nedostaje hrvatskih svećenika, a u nekim državama još uvijek se odvija politički pritisak i nasilna asimilacija, prioritetno u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji«, rekla je zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Hrvatske, imenuje Vlada na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unaprjeđenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
