U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog nacionalnog vijeća u ponedjeljak, 23. rujna, održan je sastanak hrvatskih udruga kulture u prostorijama Hrvatske čitaonice Fischer u Surčinu. Nakon Sombora, Vajske i Subotice to je četvrti sastanak hrvatskih udruga, ovoga puta iz Srijema, Banata i Novog Sada.
Na sastanku je bilo riječi o stanju i izazovima udruga, očuvanju nematerijalne kulturne baštine, a predstavljen je plan i program obilježavanja značajnih godišnjica u 2025. godini. Radnom sastanku nazočili su predstavnici udruga iz Surčina (Hrvatska čitaonica Fischer), Zemuna (ZHZ Ilija Okrugić i Društvo hrvatske mladeži), Rume (HKPD Matija Gubec), Hrtkovaca (Dr. Nikola Dogan), Petrovaradina (HKPD Jelačić), Novog Sada (HKC Novi Sad i HKPD Stanislav Preprek) te predstavnici Udruge banatskih Hrvata (podružnice iz Starčeva i Opova).
Optimizam unatoč problemima
Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković ocijenila je susret u Surčinu vrlo dobrim i istaknula da je pokazao kako je udrugama potrebno više poticaja i redovitijeg financiranja kako bi se nastavili započeti projekti.
»Kroz ovakve susrete dobivamo širi informativni i kreativni uvid u ono što se događa na terenu. Mnoge udruge nemaju svoj prostor. Prisutan je i problem članstva jer pomladak ne postoji. Ali s druge strane, još uvijek postoji entuzijazam i želja da se očuva naslijeđe i želja da se široj javnosti kroz rad predstavi da Hrvati žive na ovim prostorima. Urezala mi se misao jednog od sudionika kako je jako važno međusobno podržavati jedni druge na prostoru na kojem živimo. Ako srijemske udruge budu jedne drugima dolazile na manifestacije, puno će bolje raditi i dobit će veću motivaciju za rad. Udruga iz Surčina ima dobru suradnju s udrugama i sekcijama ne samo hrvatske zajednice, nego i drugih nacionalnih zajednica«, izjavila je Čeliković.
Obljetnice, strategija, baština
Kako će iduća, 2025. godina biti u znaku velikana vezanih za Srijem, Katarina Čeliković je pozvala udruge s toga područja da u svoje programe stave sadržaje vezane za ta imena.
Predsjednik Odbora HNV-a zadužen za kulturu Denis Lipozenčić pozvao je udruge da popune upitnike koje je poslalo Vijeće, a čiji rezultati su iznimno važni za novu Strategiju kulture Hrvata u Srbiji kao i za budući model financiranja.
Etnologinja i koordinatorica ZKVH-a za nematerijalnu kulturnu baštinu Senka Davčik predstavila je projekt Zavoda – Registar nematerijlne kulturne baštine Hrvata u Srbiji te pozvala udruge da se priključe prikupljanju materijala.
Dojmovi predstavnika udruga
Kao najveće probleme predstavnici udruga istaknuli su manji broj članova, osobito mladih, nedostatak adekvatnog prostora za rad te potrebu veće vidljivosti, koordinaciju i bolju suradnju s drugim udrugama. Također, predstavili su svoje aktivnosti i planove za narednu godinu te istaknuli važnost ovakvih sastanaka.
»Ovakvi sastanci su vrlo korisni za sve udruge i trebalo bi ih češće organizirati. Vidimo se, čujemo se, živa riječ puno znači. Važno je da se čuje naš glas do Subotice te među nama u Srijemu, Bačkoj i Banatu. Udruga banatskih Hrvata, podružnica u Starčevu i u Opovu, osnovana je 2016. godine. Za proteklih sedam godina uradili smo dosta toga u skladu s mogućnostima. S obzirom na članstvo, njihovu starosnu dob i još uvijek zatvorenost pripadnika hrvatske zajednice u Starčevu, zadovoljan sam. Prepoznati smo u široj zajednici, kao i u hrvatskoj zajednici u Vojvodini i Srbiji. Radimo razmjerno mogućnostima i težimo biti živa zajednica«, rekao je predsjednik Udruge banatskih Hrvata – podružnica u Starčevu i Opovu Nikola Pavlić.
Tajnik HKPD-a Matija Gubec iz Rume Nikola Jurca također je istaknuo važnost održavanja sastanaka udruga kulture kao i potrebu veće podrške i povezivanja među udrugama.
»Sastanci predstavnika hrvatskih udruga su jako važni prvenstveno zbog međusobnog upoznavanja i povezivanja rada udruga. Svjedoci smo da se brojne udruge osnivaju, a da široj javnosti nije poznato da postoje. Budući da smo svi na istom zadatku – očuvanju kulture i tradicije Hrvata na ovim prostorima, važno je da se udruge međusobno podupiru u svom radu, da posjećujemo manifestacije, organiziramo zajedničke programe i nastupe. Taj duh zajedništva bi pridonio da se više članova zajednice aktivira u radu udruga jer svi imamo isti problem, manjak članova, realno, manji broj pripadnika zajednice a puno udruga nema ni adekvatne uvjete za rad. Sada smo u situaciji kada financije nisu najveći problem, nego nedostatak ljudi i stručnog kadra koji bi vodio sekcije udruge. Sve bismo to možda mogli riješiti međusobnim povezivanjem i dopunjavanjem rada. Primjerice, HKPD Matija Gubec u suradnji sa surčinskom udrugom uspjelo je izraditi određeni broj narodnih nošnji. U Rumi nismo mogli pronaći nekoga tko bi to mogao raditi, a u Surčinu su nam izašli u susret. To je jedan primjer dobre suradnje u praksi«, izjavio je Jurca.
Na sastanku je dogovoreno da će ovogodišnja manifestacija Srijemci Srijemu biti održana u Kulturnom centru u Rumi u studenome.
S. D.
