Sastanak Koordinacije nacionalno-manjinskih vijeća
Danas je započeo dvodnevni sastanak Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina Srbije koji se održava u Hrvatskom domu – Matici u Subotici, a domaćin je Hrvatsko nacionalno vijeće. Sudjeluju predstavnici 19 do 23 nacionalne manjine.
Na sastanku će biti analizirano trenutačno stanje glede ostvarivanja prava za svaku manjinu pojedinačno, identificirani ključni izazovi te sačinjen plan za daljnje djelovanje na unapređenju manjinskih prava. Izravnu podršku sastanku Koordinacije uz sudjelovanje svoji predstavnika daje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Predsjedavajuća Koordinacijom nacionalnih vijeća i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić u izjavi za medije rekla je kako je današnji sastanak nastavak onoga što je Koordinacija nacionalnih vijeća, koja postoji više od 15 godina, radila do sada.
»Mnoga vijeća su već predsjedavala Koordinacijom vrlo uspješno i evo sada je Hrvatsko nacionalno vijeće preuzelo predsjedanje i zbog toga smo mi danas domaćini. Danas su ovdje s nama predstavnici vlaške, grčke, slovenske, crnogorske, egipatske, mađarske, slovačke, makedonske, poljske, ukrajinske, rumunjske, bunjevačke, romske, češke, rusinske, njemačke nacionalne manjine, Goranci i Aškalije. S ovakvim kvorumom sjednicu Koordinacije možemo održati na kvalitetan način«, rekla je Vojnić.
Govoreći o sadržaju sastanka, Vojnić je navela: »Najprije ćemo imati analizu trenutnog stanja, da vidimo koja nacionalna vijeća imaju neke zajedničke potrebe ili probleme, a i koje su to specifičnosti svakog pojedinog nacionalnog vijeća. Nikako se ne mogu sve potrebe svrstati pod isti nazivnik jer su neka nacionalna vijeća veća, a neka manja, kao što su i nacionalne manjine neke stare a neke nove, ali važno je da predsjedavajući zastupa sve nacionalne manjine.
Napravit ćemo analizu stanja, a sutra ćemo napraviti neku vrstu akcijskog plana da vidimo kako ćemo djelovati prema pojedinim ministarstvima, pojedinim institucijama Srbije jer da bi nam oni mogli pomoći, moramo znati što želimo, moramo jasno artikulirati naše potrebe«.
Vojnić je istaknula i dobru suradnju s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
»U suradnji s njima imali smo već nekih pozitivnih ishoda poput povećanja proračuna za nacionalna vijeća, iako je to još uvijek jedna otvorena tema, ali ima još puno tema o kojima ćemo u ova dva dana razgovarati i po pitanju baštine, obrazovanja, medijskog prostora, informiranja na jezicima nacionalnih manjina, tako da ćemo se nakon ova dva dana usuglasiti po nekim pitanjima i onda ćemo djelovati prema institucijama Srbije. Važno je reći da su sva nacionalna vijeća nacionalnih manjina izuzetno konstruktivna i želimo jasno iskazati naše potrebe da bi na neki način pomogli i Srbiji na europskom putu jer nju čine i nacionalne manjine čija se prava mogu i trebaju unaprjeđivati«, rekla je ona.
Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Ljiljana Bekčić podsjetila je kako su nacionalna vijeća ključna tijela za ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina u različitim oblastima društvenog života. U tom smislu, veliki je značaj i Koordinacije nacionalnih vijeća.
»Na ovom sastanku predstavnici nacionalnih vijeća iznijet će zajedničke stavove i zahtjeve prema nadležnim državnim tijelima a onda uz podršku i konzultativni proces s Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog mogu izaći pred nadležna državna tijela. S tim u vezi, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog daje punu podršku Koordinaciji nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u njenom radu i djelovanju. Danas sam ovdje da uime Ministarstva da prenesem tu poruku i da pomognemo Koordinaciji u njenom funkcioniranju, u identificiranju svih problema s kojima se suočavaju nacionalne manjine u Srbiji, kako bismo imali jedan zajednički stav kada se budemo obraćali drugim nadležnim tijelima u čijim su resorima pitanja od značaja za ostvarivanje prava nacionalnih manjina«, rekla je Bekčić.
Predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Árpád Fremond istaknuo je kako nacionalne manjine svoje probleme mogu bolje delegirati prema državnim tijelima ukoliko imaju zajednički stav.
»Na početku ove školske godine bilo je problema s tiskanjem udžbenika na jeziku nacionalnih manjina. To nam je zajednički problem i moramo naći rješenje za njega. To je samo jedan primjer«, kazao je Fremond.
H. R.