Kultura
Matoš kao nadahnuće
Kao i prijašnjih godina, dio manifestacije Dani Antuna Gustava Matoša održan je u Srbiji, u mjestima koja imaju dodirnih točaka sa životopisom i obiteljskim naslijeđem tog slavnog hrvatskog književnika. U pitanju su Plavna i Beograd.
»Sve nas veže Matoš«
Svečana akademija prigodom 110. obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.) održana je u petak, 5. lipnja, u Plavni, mjestu u koje je Matoš rado svraćao jer je u njemu rođen njegov otac, a djed je bio crkveni kantor i učitelj.
Domaćin svečane akademije bilo je HKPD Matoš iz Plavne, koje ove godine proslavlja 15 godina od osnutka.
Predsjednik HKPD-a Matoš Igor Probojčević obratio se na početku akademije.
»Možemo reći da danas obilježavamo i 15 godine rada udruge. Udrugu smo pokrenuli srcem i dušom, a onda su oni koji su se puno zalagali za očuvanje naše kulture prebrzo otišli. Sada je na nama nastaviti započeto, prije svega na mlade prenijeti naše običaje i kulturu i sve što nas spaja i čini Plavancima i Matoševcima«, kazao je Probojčević.
Na svečanoj akademiji obratio se i načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac.
»Sve nas veže Matoš. Povezuje naš Srijem i Bačku, Slavoniju, jednim dijelom i Mađarsku i naravno Beograd i Zagreb. U ovim našim malim mjestima moramo njegovati ono što nas veže, a to je kultura, to je jezik i nadam se da ćemo na tome i dalje raditi, stvarati nove generacije koje će čuvati zajedništvo ovih krajeva«, kazao je Dobročinac.
Predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika – Slavonsko-baranjsko-srijemskog Mirko Ćurić predstavio je knjigu AGM kao nadahnuće. Kako je kazao, u knjizi je odabranih 37 priča nadahnutih Matoševom biografijom i Matoševim djelom, kao kruna obilježavanja 150 godina od rođenja Antuna Gustava Matoša.
»Priroda, domoljublje, čovjekoljublje, to je Matoš. A zamislite veliki Matoš napisao je samo 100 pjesama. Nemojte misliti da je Matošu život bio lagan. On je živio samo 40 godina. I stvoriti 22 knjige za 40 godina, to je genijalnost«, kazala je ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković.
Na svečanoj akademiji bile su izložene Matoševe fotografije iz kolekcije Ljudevita Vujkovića Lamića. U programu je sudjelovala dječja skupina Matoša koju vodi Kristina Filipović.
Akademija u Beogradu
Svečana akademija prigodom 110. obljetnice Matoševe smrti održana je u nedjelju, 9. lipnja, i u Beogradu, u Fondaciji Antun Gustav Matoš. Na svečanoj akademiji govorila je upraviteljica Fondacije Katica Naglić, predsjednik Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković i pater Marijan Steiner. Matoševe stihove govorio je Marko Ivanković, student iz Niša, dok ga je na gitari pratio Ivan Sokač.
»Drago mi je što uspijevamo Matoša približiti i današnjim generacijama. On je autor koji je zastupljen i u čitankama i možemo reći kako je Matoš autor koga treba i posebice otkrivati. Drago nam je što našom manifestacijom, koja je skromno počela prije desetak godina i koja je imala određene uspone i padove, obilježavamo sva ona mjesta u kojima je Matoš boravio«, rekao je Mirko Ćurić.
Naglasio je još i kako je Beograd nezaobilazna točka u Matoševom životu i stvaralaštvu jer je upravo u tom gradu proživio svoje formativne godine:
»On dolazi u Beograd kao mladić koji je tek služio vojsku i svoju prvu zrelost je doživio ovdje. Kasnije se još dva puta vraćao i boravio u Beogradu. Mi nismo manifestacija koja je toliko politički i društveno važna, ali koja pokazuje kako Hrvatska i Srbija imaju dodirnih točaka. Matoš je bio neprikriveni Hrvat, čak i hrvatski nacionalist i europejac, ali je itekako poštivao Srbiju i Beograd, imao je jedan zdrav međunacionalni odnos koji nam svima može poslužiti kao uzor«.
Religiozni elementi
Pater Marijan Steiner je ovom prigodom održao kratko predavanje o religioznim elementima u djelima Matoša.
»Matoš se zapravo i nije posebno bavio religioznim temama, ali je religiozno ozračje uočljivo u njegovu spisateljskom djelu. Vjeri i vjerskim stvarima, poglavito dogmatskim postavkama i tradicionalnim vrednotama, pristupa subjektivno i kritički. Taj mu je subjektivistički kriticizam veoma uočljiv, uporno ga je pratio, često inspirirao, te ga je u duhu vremena na svoj način liberalno i modernistički obilježio«, kazao je Steiner.
Posebno je istakao i Matoševu zaokupljenost teološkim promišljanjem o književnoj etici i moralnoj estetici.
»On je na strani humanog sadržaja i kulturnog izričaja u književnosti, u duhu tradicionalne etike i religiozno formirane savjesti. Etika i estetika moraju u književnosti ići zajedno. Njega su u književnosti zanimala moralno-analitička pitanja – stoga je govorio o potrebi da pisac kroz pisanje moralno djeluje, pa makar osobno ne živi moralno«, rekao je Steiner.
»AGM kao nadahnuće« moto je 8. Dana Antuna Gustava Matoša. Završnica ove manifestacije bila je jučer, 13. lipnja, u Zagrebu, kada su, među ostalim, i položeni vijenci na grob ovog velikana u glavnom gradu Hrvatske. Pokrovitelji Dana su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Tovarnik.
Z. V. / I. B.
