Kolumne Kolumne

Ako kaniš pobijediti...

Svaki ozbiljniji kockar, potvrdit će vam to svaki njegov kolega, uspjeh u karijeri neizbježno je gradio na prevarama. Označene karte ili pak dogovoreni znakovi umnogome su isključivali primjenu znanja iz teorije vjerojatnosti u partiji pokera čiji je jedini cilj bio opelješiti protivnika. Istina, laka literatura ili pak filmska industrija lansirali su u ovo područje Johna Henryja Hollidaya, poznatijeg kao Doc Holliday, kao najbržeg revolveraša i nepobjedivog kockara kojemu je to uspijevalo u kombinaciji fantastičnih refleksa, britkog uma i neobjašnjive sreće. Ali, takvi likovi – kao, uostalom, i armija ranijih i kasnijih heroja i junaka – služe samo za retuširanje povijesti i obmanu javnosti na način da joj pritom to još bude i prihvatljivo i lijepo. U stvarnosti su, kao što je poznato, stvari mnogo manje plemenite i mnogo više surove.

Ali, jesu li?

Već odavno na svim meridijanima postoji jedna općedruštvena igra koja, ako se malo preciznije analizira, uvelike podsjeća na partiju pokera i u kojoj se isključivo cijeni filozofija Broja Jedan (dana Horatiu Nelsonu u bitci kod Trafalgara): »Ako kaniš pobijediti, ne smiješ izgubiti«. Takva filozofija, naravno, ne mari mnogo za poštenje i znanje iz područja teorije vjerojatnosti, pa su mnoga društva i prije početka te igre uvela veliki broj pravila s isključivim ciljem da njen tijek protekne »fer i pošteno«. Ali, kao što je poznata maksima da zakoni postoje zato da bi se kršili, poznato je i to da svaki pravi kockar smišlja nove načine da bi na koncu pobijedio. Brdoviti Balkan, da ne idemo dalje na istok i jug, pravi je primjer za to. A i na njemu se ističe jedna, odnedavno mala ali zato ponosna zemlja koja sve više prkosi razumu ne bi li udovoljila srcu.

Rezultati koje je u nedjelju na lokalnim izborima osvojila Srpska napredna stranka (SNS) za divljenje su samo pod određenim uvjetima: da je čovjek francuska sobarica, da je pao s Marsa (onda možda to i ne bi bio čovjek) ili pak da dolazi iz Rusije ili Sjeverne Koreje. Pod svim ostalim (uvjetima) kod svih (ljudi) oni u najmanju ruku izazivaju crv sumnje, u srednju podsmijeh, a u najveću prezir. Samo ako je čovjek član ili simpatizer ove najorganiziranije družine – a ima takvih na stotine tisuća, što milom, što silom – uzet će zdravo za gotovo činjenicu da je SNS pobijedila u 85 od 89 gradova i općina u Srbiji, »prepuštajući« tek tri Mađarima i jednu Bošnjacima čiji predstavnici također, manje ili više, pušu u istu tikvu s pobjednicima. Pa još ono ushićenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – koji je sam sebe svrgnuo s mjesta predsjednika SNS-a da bi u svim ključnim momentima (a takvi su svi) s govornice izgurao »stvarnog« u liku Miloša Vučevića – o 76 postotnoj izlaznosti u Pećincima i 87 postotnoj podršci SNS-u i ekstaze nakon »spoznaje« o 95 postotnoj podršci na 99 % obrađenih rezultata! Pa da si osobno Vladimir Putin ili Kim Jong Un pozelenio bi od zavisti! Koga nakon toga uopće zanima ispravnost Vučevićeve ili Vučićeve tvrdnje o »uobičajenosti call-centara«, odnosno pitanje nije li njihovo funkcioniranje na dan izbora najgrublje kršenje izborne šutnje »u svijetu«, s posebnim naglaskom na nas?

A Subotica? Pa isto. Dok se potpora od 51 % SNS-u proglašava povijesnom (što de facto i jeste), ostali sudionici na izborima, pokisli i podvijenih repova – s izuzetkom liste broj 4 – uz kiseli osmijeh i kurtoazne čestitke čekaju u redu da vide koliko će pobjednik biti milosrdan i što će im (i hoće li im uopće) udijeliti iz resora rezerviranih za obnašanje dužnosti na vlasti. Naravno, kao i prilikom slavlja u Beogradu, nesuvislo djeluje da se netko zapita – a sud i pobjednici posebno – ima li istine u podnesenim prigovorima na neregularnosti u izbornom danu? A što bi se tek moglo reći za one koji su mu prethodili!

Činjenica da je u ovom gradu 7.720 građana, odnosno tek nešto više od 15 % posto izašlih na izbore, glasalo za oporbu može se također različito promatrati i tumačiti na više načina, od činjenice da su mnogi sugrađani u posljednjih petnaestak godina otišli iz Subotice do one da je odavno rascijepljena oporba grad na pladnju predala onima protivu kojih se borila dvadesetak godina. Pa i pored toga tri se (načina gledanja) posebno izdvajaju, a zapravo su po smislu samo jedan. Prvi jedan je: ovih 15 % pokazuje koliko je još sugrađana spremno svoju slobodnu svijest koristiti u kritičke i analitičke svrhe. Drugi jedan je: jadan je grad s tolikim postotkom tako opredijeljenih građana. I treći jedan je: tako (nam) i treba.

Gleda li, pak, neki Subotičanin sve ovo iz Beča, Kopenhagena ili Reykjavika možda se sjeti riječi Đoletova Panonskog mornara: »ovo je priča i za suze i za smijeh«. Ovdje ostalim preostaje tek – ogledalo.

Z. R.

Najava događaja

01.03.2025 - Veliko bunjevačko-šokačko prelo u Somboru

HKUD Vladimir Nazor iz Sombora organizira 91. Veliko bunjevačko-šokačko prelo koje će biti održano u subotu, 1. ožujka, u Hrvatskom domu u Somboru. Okupljanje je od 19 sati a početak programa je u 20 sati. Goste će zabavljati tamburaški sastavi Biseri iz Subotice i Fijaker iz Osijeka.

Cijena ulaznice, u koju je uračunata bogata tombola i večera je 3.200 dinara. Informacije i prodaja karata u prostorijama HKUD-a Vladimir Nazor od 18 do 20 sati, i putem telefona 025/416-019, 060/758-9002 i 064/659-0715.

02.03.2025 - Golubinačke mačkare 2025.

HKPD Tomislav iz Golubinaca organizira Golubinačke mačkare 2025. koje počinju u subotu, 1. veljače, pokladnim jahanjem u 12 sati. Program se nastavlja u nedjelju, 2. veljače, karnevalom na ulicama Golubinaca s početkom u 14 sati.

Golubinačke mačkare uvrštene su u katalog nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji koji je izradio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.

15.02.2025 - Šokačko prelo u Beregu

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega organizira Šokačko prelo koje će biti održano u subotu, 15. veljače, u mjesnom Domu kulture, s početkom u 19 sati. Ulaznice se prodaju po cijeni od 2.300 dinara u što su uračunati jelo i piće za cijelu večer. Goste će zabavljati tamburaški sastav Đuvegije. Za informacije, rezervaciju i kupovinu karata javiti se u inbox preko Facebook stranice udruge.

15.02.2025 - Znanstveni kolokvij ZKVH-a u Zemunu o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizira 72. znanstveni kolokvij na temu Materijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji u subotu, 15. veljače, u prostorijama župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu (Zmaj Jovina 24) s početkom u 18 sati. Kolokvij je organiziran u suradnji sa Zajednicom Hrvata Zemuna Ilija Okrugić uz potporu Hrvatskoga nacionalnog vijeća.

Predavač je stručni suradnik u Zavodu Branimir Kopilović, diplomirani povjesničar umjetnosti.

O višestoljetnoj nazočnosti Hrvata unutar panonskog kulturnog prostora jasno svjedoči bogato nasljeđe (graditeljstvo, likovna umjetnost, jezična baština, tradicijske vještine, običaji i dr.). Znanstveni kolokvij dio je aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čime započinje rad na izradi registra materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. Predavanjem će biti prezentirana cjelina kulturnog nasljeđa Hrvata u Srbiji, a dodatna pozornost bit će posvećena spomeničkoj baštini koja je uvrštena i na zajednički kalendar hrvatskih institucija za 2025. godinu.

 

 

22.02.2025 - Pokladna večer u Plavni

HKUPD Matoš iz Plavne organizira manifestaciju Pokladnu večer u subotu, 22. veljače, u restranu Bački dvor s početkom u 18 sati. Za dobru zabavu bit će zadužen Tamburaški sastav Ruže. Ulaznice se prodaju po cijeni od 2.000 dinara u što su uračunati jelo i piće za cijelu večer. Informacije i rezervacije na brojeve telefona: Igor Probojčević (060/069-3407), Lacika Sabo (063/8250-420), Krunoslav Pakledinac (065/877-8210).

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika