Aktualno

Žigmanov zadržao mjesto ministra za ljudska i manjinska prava

Zastupnici Narodne skupštine Srbije izabrali su nakon dvodnevne rasprave novu Vladu koju će predvoditi premijer Miloš Vučević. Za izbor nove Vlade, javnim izjašnjavanjem, glasalo je 152 od ukupno prisutnih 213 narodnih zastupnika, protiv prijedloga glasao je 61 zastupnik, uzdržanih nije bilo, a odsutno je bilo 37 zastupnika.

Premijer i članovi nove Vlade položili su prisegu, u prisustvu predsjednice Skupštine, narodnih zastupnika, kao i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Prisega glasi: »Prisežem na odanost Republici Srbiji i svojom se čašću obvezujem da ću poštovati Ustav i zakon, da ću dužnost člana Vlade vršiti savjesno, odgovorno i predano i biti posvećen očuvanju Kosova i Metohije unutar Republike Srbije«.

Vlada, koja je izabrana pred kraj isteka zakonskog roka, imat će 31 ministra, od kojih su pet bez portfelja, a među kojima su i dosadašnji ministri, neki novi ali i političari koji su donedavno bili oporba vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci.

Ekspoze: Politička neovisnost i vojna neutralnost

Premijer Vučević je za tri sata iznio ekspoze na 65 strana o planovima i ciljevima nove Vlade. Vučević je rekao da će njegova Vlada biti »vlada kontinuiteta«, podsjećajući na učinak i predsjednika Aleksandra Vučića.

»Dva ugaona kamena kojima je naše djelovanje prema vanjskom svijetu omeđio današnji predsjednik Republike, stupajući na mjesto predsjednika Vlade prije 10 godina, jesu politička neovisnost i vojna neutralnost«, rekao je Vučević.

Među ostalim je Vučević poručio kako je Europska unija i dalje strategijski cilj Srbije. Također je najavio da će strategijsko partnerstvo s Kinom biti krunisano sporazumom o slobodnoj trgovini, te je istaknuo kako se »Srbija neće odreći ni prijateljstva s Rusijom i našim bratskim ruskim narodom, kao što su i Ukrajinci«. Istaknuo je i da su za Srbiju od ključne važnosti i jedan od najvećih interesa – dobri odnosi s Amerikom. Kao najveći izazov istaknuo je »obranu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje, odnosno borba za Kosovo i Metohiju«.

Značajan dio izlaganja posvetio je novim ulaganjima u namjensku industriju i vojsku, nastavit će se izgradnja cesta, željeznice, kao i brojnih objekata kako bi se Srbija pripremila za sajam Ekspo 2027 i razvoj turizma. Poručio je i kako nitko neće biti ugnjetavan na osnovu nacionalne, vjerske ili seksualne pripadnosti.

Oporbeni zastupnici kritizirali su njegove prijedloge, ali i sastav Vlade s predloženih pet ministara bez portfelja, ocjenjujući je ili kao suviše europsku ili kao vladu povratka u devedesete godine 20. stoljeća i vrijeme vladavine režima Slobodana Miloševića i Srpske radikalne stranke.

Ministri – stari i novi

U novoj Vladi, koja će imati tri ministra više od prethodne, bit će deset žena.

Nova lica u Vladi su predsjednica pokreta Zavjetnici Milica Đurđević Stamenkovski, čiji je resor briga o porodici i demografiji; jedan od potpredsjednika SNS-a Marko Đurić, donedavno veleposlanik Srbije u Americi, koji će biti ministar vanjskih poslova.

Nadalje, povjesničar Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida, će voditi resor informiranja i telekomunikacija; Nemanja Starović resor zapošljavanja, rada, boračkih i socijalnih pitanja; Adrijana Mesarović resor za proračun, financije i investicije; Jelena Žarić Kovačević resor državne uprave, a Darko Glišić resor za javna ulaganja.

Lider Stranke pravde i pomirenja iz Sandžaka Usame Zukorlić će biti ministar bez portfelja, kao i Tatjana Macura.

Među ministrima su i neka nova-stara lica – Zlatibor Lončar, koji će ponovo biti ministar zdravlja. Dva ministra bez portfelja, Nenad Popović i Aleksandar Vulin, koji je i jedan od potpredsjednika Vlade, su pod američkim sankcijama.

Nova zaduženja dobili su Ivica Dačić, koji se vraća u Ministarstvo unutarnjih poslova, Bratislav Gašić koji iz MUP-a prelazi u Ministarstvo obrane, Nikola Selaković je u novoj Vladi nadležan za resor kulture, a Aleksandar Martinović za resor poljoprivrede.

Zadržali su svoja mjesta Siniša Mali, ministar financija koji je i prvi potpredsjednik, Irena Vujović također potpredsjednica i dalje je ministrica zaštite okoliša, Goran Vesić ostaje ministar građevinarstva, prometa i infrastrukture, a Tomislav Momirović ministar unutarnje i vanjske trgovine.

Resore su zadržali i Maja Popović, ministrica pravde; Dubravka Đedović, ministrica rudarstva i energetike; Zoran Gajić, ministar sporta; Tanja Miščević, ministrica za eurointegracije; Slavica Đukić Dejanović, ministrica prosvjete; Jelena Begović, ministrica znanosti; Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu; Husein Memić, ministar za turizam i omladinu, a Novica Tončev i Đorđe Milićević ostaju ministri bez portfelja.

Žigmanov: Ima pomaka

Među onima koji su zadržali funkciju je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, koji će i dalje biti ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. U kratkom razgovoru Žigmanov je za Hrvatsku riječ komentirao svoj reizbor na ovu funkciju.

Na pitanje koji su pomaci na planu manjinskih prava u prethodnom razdoblju učinjeni i što planiraju činiti u idućem razdoblju, Žigmanov kaže:

»Nakon više od 10 godina uvećana su financijska sredstava za rad tijela manjinske samouprave – nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Riječ je o povećanju od oko 17 %, iza čega se krije jasna poruka s političkom konotacijom – Vladi Republike Srbije je stalo do unaprjeđenja uvjeta njihova rada. Također, osnažena je komunikacija s nacionalnim manjinama – sjednice Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Srbije počinju s iznošenjem stajališta predstavnika nacionalnih vijeća o izazovima s kojima se suočavaju. Isto tako, povećana je pozitivna vidljivost u području javnosti tema o nacionalnim manjinama, a učestaliji su i susreti s vodećim ljudima Ministarstva na skupovima i priredbama koje nacionalne manjine priređuju. Uključeni su aktivno i u sve relevantne procese, koji se tiču prava pripadnika nacionalnih manjina – od izrade metodologije za praćenje njihove zastupljenosti u javnoj upravi, preko razgovora o uređivanju stanja u području praznika nacionalnih manjina do priprema za izradu Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Posljednje što je spomenuto nije, kao što je poznato, ostvareno zbog kratkog mandata prošle Vlade, i rad na tome bit će ključna zadaća u ovom području rada Ministarstva. Ostale spomenute aktivnosti bit će nastavljene i unaprjeđivane«.

U svom ekspozeu premijer Vučević je rekao kako je »Hrvatska država s kojom imamo kompleksno historijsko naslijeđe« i da brojni izazovi »stoje na putu oporavka naših međusobnih odnosa«. Poručio je i kako »nitko ne treba očekivati da ćemo zarad popravljanja relacija sa Zagrebom odustati od svog prava na istinu, tugu i pravdu. Ukoliko to druga strana iskreno želi, neka zna, mi razgovarati uvijek hoćemo. Mi popravljati odnose želimo, a ukoliko bude obostrane volje, vjerujem da to i možemo«. 

Na pitanje očekuje li bolje odnose između Srbije i Hrvatske u idućem razdoblju, Žigmanov je odgovorio:

»Naravno! Oni su u brojnim područjima visoko uznapredovali. Pogledajte, recimo, gospodarstvo. Ili područje kulture. U sportu postoje četiri regionalne lige. Svakodnevni život građana i putovanja također se odvijaju gotovo bez ikakvih smetnji. I suradnja nacionalnih manjina – Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj – je razvijena. Istina je da u međudržavnoj suradnji u užem smislu izostaju važniji pomaci, no vjerujem da će nakon formiranja Vlade i u Republici Hrvatskoj postojati i druga ‘volja’ te da će se otvorena pitanja koja opterećuju odnose između dviju država početi i rješavati«.

Po njegovoj ocjeni bolji odnosi ovise prije svega od političke volje i platformi dviju vlada:

»Vidjeli smo da su prve najave ohrabrujuće. Kao politički prvak hrvatske zajednice i ministar u Vladi Republike Srbije i dalje ću davati svoje pozitivne prinose razvoju odnosa između dvije države, jer čvrsto vjerujem da svestrana suradnja ne smije imati alternativu!«, poručio je Žigmanov.

Pa iako DSHV ima ministra u Vladi Srbije ovoga puta nije uspio osvojiti zastupničko mjesto u Narodnoj skupštini. Na pitanje kako će sada stranka funkcionirati bez stalnih financijskih sredstava, Žigmanov je odgovorio kako je DSHV »uvijek racionalno upravljao financijskim sredstvima, a tako će biti i dalje. Imamo dovoljno ušteđenog novca da stranka može institucionalno funkcionirati jedno dogledno vrijeme«.

Žigmanov često ističe kako Srbija nije osigurala zastupljenost manjina u tijelima odlučivanja na svim razinama, što međutim u Srbiji nitko ne podržava, ni stručnjaci niti političari. Na pitanje očekuje li ipak da će se zakoni o zastupanju manjina mijenjati u idućem razdoblju, Žigmanov je odgovorio:

»Ne mislite valjda da je pitanje primjene međudržavnog sporazuma između Srbije i Hrvatske, koji uključuje i zajamčene mandate, tema kojom se ima baviti samo DSHV? Mi samo ističemo kako se ono ne primjenjuje, uz naravno stalno zalaganje, bez velike moći i posljedičnih utjecaja, da se situacija promijeni. Na žalost, vrlo rijetko, javnost, pa i mediji na hrvatskom, ovo pitanje uopće ne postavljaju ni stručnoj javnosti kao ni drugim takmacima u strukturi vlasti«.

J. D. / Foto: Beta