Aktualno

Izbor za koji smo danas zahvalni

U rujnu ove godine u školske klupe sjest će 23. generacija učenika koja nastavu pohađa na hrvatskom jeziku. Generacije učenika izašle su iz sustava obrazovanja i sve eventualne nedoumice ili pitanja već su razriješile. Sada je odluka na »nekim novim klincima«, a još prije na njihovim roditeljima.

Upis djece u vrtiće traje još svega tjedan dana, točnije do 26. travnja, a kada je u pitanju upis za prvi razred osnovne škole, onda roditelji imaju nešto više od mjesec dana, točnije do 31. svibnja. Ono što čeka osmaše jeste polaganje završnih ispita, odnosno »male mature«, i to 17.,18. i 19. lipnja, a nakon toga i lista želja, te upis u željenu srednju školu.

Iskustvo iz osnovne i/ili srednje škole

Kada je u pitanju srednja škola, valja naglasiti da je u sustav obrazovanja na hrvatskom jeziku uključeno tri srednje škole, a naredne školske godine one nude sljedeće smjerove: Gimnazija Svetozar Marković – opći smjer, Politehnička škola Subotica – tehničar multimedija i Srednja medicinska škola – medicinska sestra – odgojitelj.

Jedno od pitanja koje se provlačilo kroz brojne roditeljske sastanke jeste: mogu li djeca iz osnovne škole na hrvatskom jeziku upisati srednju školu na srpskom i obrnuto? Odgovor je već davno dan – mogu, i to bez ikakvih problema. Djeca u hrvatskim odjelima rade po planu i programu Republike Srbije, te su po završetku osnovne, odnosno srednje škole stručna na oba jezika. Tome svjedoče i ovogodišnji maturanti, a isto pravilo važi i za dalje školovanje, odnosno studiranje bez obzira je li željeni fakultet u Hrvatskoj ili Srbiji.

»U nastavi na hrvatskom jeziku sam od prvog razreda osnovne škole i na tome sam vrlo zahvalna roditeljima koji su mi to omogućili. Za mene je ovaj tip nastave zaista vrlo bitan, jer na ovaj način njegujem svoj materinji jezik kao i naše običaje«, priča maturantica Gimnazije Doris Buljovčić i dodaje: »Prednosti su brojne, a neke od njih su razne ekskurzije na koje nas je vodilo Hrvatsko nacionalno vijeće tijekom kojih smo mnoga prijateljstva stekli. Bila su tu i ljetovanja s našim vršnjacima. Ono što mi osobito sada znači jeste velika pomoć pri upisu na daljnji studij u Hrvatskoj. Mlađim generacijama bih poručila da ako bar malo žele, upišu opći smjer u Gimnaziji, koja će ih pripremiti za bilo koji fakultet. Mene uz moje odrastanje i školovanje vežu lijepe uspomene, brojna poznanstva, kao i nastava na našem materinjem jeziku, hrvatskom«.

Doris svoje dalje školovanje planira nastaviti u Osijeku i studirati psihologiju. To je, kako je rekla, nešto što voli i što je ispunjava.

Ellena Sekulić, maturantica Gimnazije, svoje obrazovanje na hrvatskom jeziku započela je u srednjoj školi.

»Zapravo, moram priznati – to je bila mamina odluka da pohađam srednju školu na hrvatskom jeziku i uopće mi nije žao, naprotiv, jako mi je drago što je tako. Planiram upisati privatni fakultet u Zagrebu za fizioterapeuta. Kod hrvatskih odjela bih istaknula i podatak da su odjeli manji, što vidim kao prednost, jer profesori imaju više vremena, pa i strpljenja posvetiti se nama. Ono što ne smijem izostaviti jesu brojna putovanja, druženja, brojne manifestacija, te prilika za boljim upoznavanjem. Sa svakog od tih putovanja imam neku uspomenu, za koju vjerujem da će me pratiti cijeloga života.«

Prvo je izbor na roditeljima, a poslije na nama

Kroz generacije smjenjivale su se i brojke, od onih često spominjanih malih odjela do odjela u kojem je bilo i 27, pa i 30 učenika. Tako je bilo i u osnovnim i srednjim školama. Jednu od brojnijih generacija čine i ovogodišnji maturanti srednjih škola, kojih je samo u Osnovnoj školi Matko Vuković u odjelu bilo 20.

Među njima su i Matej Kiš i Luka Ješić, koji su sada maturanti Srednje medicinske škole – smjer fizioterapeut.

»U obrazovanju na hrvatskom sam još od osnovne škole, kada su za mene moji roditelji donijeli odluku, a izbor za srednju školu je bio moj. Zadovoljan sam što sam bio u nastavi na hrvatskom jeziku i nikada se nisam susreo s nekim problemima. Često smo putovali, družili se, pa i sada smo bili na maturalcu, koji je bio odličan«, priča Matej koji kao i Luka dalje planira nastaviti studij za višeg fizioterapeuta u Vukovaru.

»Nisam bio u nastavi na hrvatskom baš od prvog razreda osnovne škole nego od četvrtog, ali sam se uklopio i nije bilo nikakvih problema. Danas kad gledam iz ovog ugla, to je bio odličan izbor i toplo preporučujem svim mlađim generacijama. Bilo je kroz ovaj period osnovne i srednje škole puno ekskurzija, putovanja, druženja, a moram naglasiti i da smo imali sjajne nastavnike/profesore«, priča Ješić.

Najduže iskustvo od ovotjednih sugovornika, u obrazovanju na hrvatskom jeziku ima Marija Milodanović iz Đurđina, sada maturantica Gimnazije.

»Mislim da se moji roditelji oko toga nisu niti razmišljali, jer su i starije sestre i brat već pratili nastavu na hrvatskom jeziku ili su bar pohađali izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Smatram da je to bila ispravna odluka mojih roditelja i da je dosta olakšala i njima i meni moje školovanje. Oduvijek sam imala želju ići u Gimnaziju, pa je odluka da i nakon osnovne nastavim školovanje na hrvatskom jeziku bila olakšavajuća okolnost oko odabira smjera. U samom školovanju, osim obimnog znanja, dobili smo pregršt mogućnosti za putovanje i raznih aktivnosti izvan škole. Od razmjene učenika, profesionalne orijentacije, pa do maturalne ekskurzije i projekata u kojima smo sudjelovali kao škola i u sklopu HNV-a. Prednosti koje mi je donijelo obrazovanje na hrvatskom jeziku, osim učenja svog jezika, jeste i mogućnost upoznavanja novih ljudi, vršnjaka i raznih mjesta i znamenitosti upravo zbog brojnih putovanja. Manji odjeli omogućili su nam bolju atmosferu u razredu i lakše svladavanje gradiva, jer su nam se profesori mogli u potpunosti posvetiti. Svakome tko želi ili se predomišlja upisati hrvatski odjel, iz osobnog i iskustva mnogih prijatelja toplo preporučujem. Opći smjer je odličan izbor i vjerujem da se kao ni ja neće razočarati. Ima mnogo više prednosti negoli mana«, priča Marija i kaže kako joj je jedna od želja bila i studij u Osijeku, no ipak je odlučila ostati u Subotici i upisati Ekonomski fakultet.

Ž. V.