Intervju

I nadalje ćemo povećavati razinu financijske potpore

Tri su naša strateška cilja koja su usmjerena na zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Hrvatske i jačanje njihovih zajednica, razvijanje svekolike suradnje te poticanje povratka iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku. U razdoblju od 2016. godine do danas sveukupno je dodijeljeno oko 7,3 milijuna eura potpore za Hrvate u Srbiji. Intenzivno ćemo tražiti načine, kako pružanja snažnije potpore hrvatskim gospodarstvenicima u Srbiji, a posebno poljoprivrednicima, tako i još boljeg međusobnog povezivanja

Briga o Hrvatima izvan granica Hrvatske čini neodvojiv dio unutarnje i vanjske politike Hrvatske, a u tome Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem različitih programa i projekata ima središnju ulogu u pružanju stručne, moralne, političke i financijske potpore. Državni tajnik Zvonko Milas je na čelu ovoga Ureda posljednjih osam godina i za to vrijeme značajno se povećala financijska potpora pa su tako od 2016. do 2023. godine sredstva namijenjena pripadnicima hrvatske nacionalne manjine povećana višestruko, oko 560 %, pri čemu su povećana sredstva u svih 12 država, a najviše u Srbiji. Posebno mjesto tu zauzimaju projekti od strateškog značaja za koje je Vlada za Hrvate u Srbiji od 2018. do 2024. godine osigurala oko pet milijuna eura, a sveukupna dodijeljena sredstva od 2016. do danas iznose 7,3 milijuna eura. 
Zvonko Milas je na ovogodišnjim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru nositelj liste Hrvatske demokratske zajednice u izbornoj jedinici 11 u kojoj glasuju hrvatski državljani koji nemaju boravište u Hrvatskoj, pa tako i Hrvati u Srbiji. S njim smo razgovarali o radu Ureda i značaju zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske surađuje i skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država i Hrvatima u iseljeništvu. Na koji način pružate potporu ovim hrvatskim zajednicama?

Drago mi je što cijenjenim čitateljima Hrvatske riječi imam priliku predstaviti rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske tijekom prethodnih osam godina koje sam proveo na čelu ovoga tijela državne uprave, a koje je posvećeno očuvanju i jačanju veza s našim sunarodnjacima diljem svijeta, bez obzira na to gdje se nalaze, u Argentini ili Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji ili Australiji, Bosni i Hercegovini ili Srbiji. Bitno je istaknuti da briga o Hrvatima izvan granica Hrvatske čini neodvojiv dio unutarnje i vanjske politike naše države, a naš rad usredotočen je na očuvanje, jačanje te razvoj svih hrvatskih zajednica, kao i potporu gospodarskom i općem napretku Hrvata, kako u domovini tako i onih u dijaspori. Ukratko, tri su naša strateška cilja koja su usmjerena na zaštitu prava i interesa Hrvata izvan Hrvatske i jačanje njihovih zajednica, razvijanje svekolike suradnje te poticanje povratka iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku. Kada govorimo o načinima pružanja potpore, želim istaknuti kako je taj pristup višedimenzionalan – prije svega, drago mi je da smo ojačali odnos međusobnog povjerenja te učvrstili partnerske odnose, a sve to postigli smo pružajući stručnu, moralnu, političku i financijsku potporu hrvatskim zajednicama diljem svijeta.

Koji projekti Središnjeg državnog ureda postoje za hrvatsku manjinu u susjednim državama?

Naš Ured putem različitih programa i projekata pruža financijsku potporu velikom broju aktivnosti Hrvata izvan Hrvatske kako bi im se omogućilo što uspješnije očuvanje i jačanje hrvatskoga identiteta te jačanje i promicanje veza s matičnom domovinom na svim životnim područjima. Što se tiče projekata namijenjenih hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država njih je nekoliko, te ću ovdje vrlo rado podsjetiti na njih, a s kojima je, vjerujem, dobar dio pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji već upoznat. Program financijske potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu pridonosi očuvanju i njegovanju hrvatske kulture, baštine i jezika među pripadnicima hrvatskog naroda, kao i jačanju hrvatskog kulturnog zajedništva. Sredstva se raspoređuju po matičnim državama hrvatske nacionalne manjine sukladno kriterijima brojčane zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u određenoj državi, financijske potpore domicilne države te kvalitete projekata, odnosno iskazanih potreba hrvatske manjine. Također, tu je i Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske. Financijska potpora predviđena je za projekte i aktivnosti iz kulture, obrazovanja, znanosti, sporta i ostalih područja s ciljem zaštite prava i interesa Hrvata izvan Hrvatske, kao i unaprjeđenja svih oblika suradnje Hrvatske i Hrvata izvan Hrvatske, a posebnost ovog natječaja je pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Hrvatske koji se nalaze u iznimno teškim životnim okolnostima kao i pomoć ugroženim pojedincima – povratnicima/useljenicima iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore. Posebno smo ponosni što je ova hrvatska Vlada prepoznala i nastavlja prepoznavati projekte od strateškoga značaja za hrvatske zajednice u svijetu, te tako i za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji. Strateški projekti predstavljaju kontinuirano ispunjenje ciljeva zaštite interesa Hrvata izvan Hrvatske te je u skladu s tim Vlada u ožujku ove godine donijela Odluku o nastavku potpore projektima od strateškog značaja, između ostalih i za institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji. Prihvaćeni su i proglašeni novi projekti od strateškoga značaja, pa tako i projekt Hrvatskoga nacionalnog vijeća »Gradi mlin gdje je voda – 7 Matica« i projekt Srijemske biskupije »Domus Dimitrianum«. Izuzetno veseli, na određeni način, nastavak lani uspješno dovršenoga projekta »Hrvatski dom – Matica« u Subotici, koji će se izgradnjom novih i obnovom postojećih prostora proširiti na još sedam mjesta u Bačkoj, Srijemu i Banatu. Posebno veseli što ćemo zajedno sa Srijemskom biskupijom ostvariti i veliki projekt u Srijemskoj Mitrovici što će bitno poboljšati uvjete za kulturne, društvene, edukativne i duhovne aktivnosti Hrvata i svih katolika na području Srijema. Na sličan način kao i u Srbiji, tek s nešto manjim ukupnim iznosima, pruža se potpora autohtonim hrvatskim zajednicama u Mađarskoj, Crnoj Gori, Austriji, Rumunjskoj i drugim državama. Posebni i vrlo razvijeni programi potpore postoje za Hrvate koji su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, dok za pripadnike hrvatskoga iseljeništva razvijamo projekte prema njihovim specifičnim potrebama i interesima. No, kod svih je isto to da pružamo potporu aktivnostima koje doprinose očuvanju hrvatske kulture, baštine i jezika te stvaranju boljih životnih uvjeta Hrvata, gdje god živjeli. Isto tako, uvijek ističem kako Ured posebnu pažnju posvećuje mladim naraštajima Hrvata izvan Hrvatske, jer upravo su oni ono najvrjednije što imamo.

Koji projekti su najbolje prihvaćeni, za kojima postoji najveći interes?

Istaknuo bih da, sada kada imamo svoju državu u kojoj je pitanje Hrvata izvan Lijepe naše normativno i institucionalno uređeno, imamo, i koristimo priliku biti puno usmjereniji i učinkovitiji u provođenju aktivnosti koje su od vitalnog značaja za očuvanje hrvatskoga kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta. Naš Ured, zajedno s drugim nadležnim tijelima državne uprave snažno podržava razne inicijative koje naglašavaju samu bit projekata, a to je razvijanje svijesti Hrvata izvan Lijepe naše, kao i nas u domovini, da su oni integralni dio hrvatskog naroda i nezamjenjivi dio hrvatske kulture. Ovdje je važno napomenuti da hrvatska nacionalna manjina u dvanaest europskih država ima različit status i položaj. Dok neke domicilne države pružaju visoku razinu manjinskih prava, druge ne priznaju status nacionalne manjine, također, neke su zajednice manje brojne ili manje integrirane u društvo u kojem žive. Različiti položaji i potrebe zahtijevaju prilagođene pristupe, a mi nastojimo biti podrška u ispunjavanju tih potreba, i to, želio bih naglasiti, uvijek u suradnji s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine. Međutim, ako izuzmemo prethodno navedene projekte od strateškoga značaja, broj projekata s područja kulture je najveći, što me i ne čudi, s obzirom na to da je provođenjem kulturnih programa najjednostavnije i najbrže doći do željenih ciljeva. A i nije uzalud izreka kako je kultura nekoga naroda njegova najbolja veleposlanica. No, svakako i obrazovni i znanstveni programi zauzimaju važno mjesto. Izuzetno su važni i dobro prihvaćeni projekti međusobnog upoznavanja i povezivanja Hrvata koji žive širom svijeta, takvih je projekata sve više, što nas u Uredu posebno raduje, a Hrvati u Srbiji su i ovdje među najaktivnijima u svijetu.

Posljednjih osam godina kontinuirano se povećavaju sredstva za financiranje projekata Hrvatskog nacionalnog vijeća kojima bi se trebao poboljšati položaj Hrvata u Srbiji. Kako je došlo do ovog značajnog povećanja?

Do ovako značajnog povećanja došlo je zbog realnih potreba usmjerenih na poboljšanje položaja Hrvata u Srbiji te iskrene želje da se to i ostvari. Ono pokazuje predanost i spremnost ove hrvatske Vlade da pomogne i podupre posebice razvoj Hrvatskog nacionalnog vijeća, kao središnje institucije Hrvata u Srbiji, ali i ostalih hrvatskih ustanova i udruga u ovoj državi. Želim istaknuti kako predsjednik Vlade Andrej Plenković ima veliko razumijevanje i interes za pitanja Hrvata izvan Hrvatske, pri čemu su Hrvati u Srbiji itekako važni. Upravo zahvaljujući njemu područje odnosa s Hrvatima izvan Lijepe naše jedno je od rijetkih područja u kojima proračunska sredstva tijekom godina, koje je obilježila svjetska pandemija koronavirusa i potresi koji su pogodili Hrvatsku, nisu smanjivana nego su i tada blago rasla. Važno je istaknuti kako je spremnost Hrvata u Srbiji, a posebice HNV-a, za provođenje sve kompleksnijih i sve većih projekata, isto tako bila važan čimbenik pri planiranju povećanja potpore. Jer, zbilja je za ostvarenje ovako velikoga opsega potpore i različitih aktivnosti bilo potrebno osigurati i značajna financijska sredstva, pa valja istaknuti kako su od 2016. do 2023. godine sredstva namijenjena pripadnicima hrvatske nacionalne manjine povećana višestruko, oko 560 %, pri čemu su povećana sredstva u svih 12 država, a najviše u Srbiji, gdje su sredstva u 2023. godini bila šesnaest puta veća od onih u 2016. godini. Posebno mjesto u svezi financijske potpore zauzimaju projekti od strateškog značaja za koje je Vlada za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji od 2018. do 2024. godine osigurala oko pet milijuna eura. Slijedom svega navedenoga, kada zbrojimo sve potpore za Hrvate u Srbiji u razdoblju od 2016. godine do danas sveukupno je dodijeljeno oko 7,3 milijuna eura.

Planira li se nastaviti s takvom razinom financiranja i dalje?

Kao što sam i rekao, podrška potrebama hrvatskih manjinskih zajednicama je neupitna, a slijedom toga neupitna je i financijska potpora koju ćemo i nadalje povećavati u skladu s mogućnostima našega proračuna i potrebama hrvatske zajednice. Posebno mi je drago što Vlada u kontinuitetu podupire projekte od strateškoga značaja, a također podržava i nove koji se u partnerskoj suradnji provode s HNV-om i koji će dodatno osnažiti njegove aktivnosti i omogućiti ostvarivanje ambicioznih ciljeva. Podrška se nastavlja i putem našeg Programa za hrvatsku nacionalnu manjinu koji je upravo u tijeku i gdje su sredstva povećana 15 % u odnosu na prošlu godinu, kao i putem programa financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Hrvatske, koji se provodi dvaput godišnje. Otvoreni smo za razvoj različitih aktivnosti, namjeravamo i nadalje osnaživati našu svekoliku suradnju, a to znači da ćemo i nadalje povećavati financijsku razinu potpore.

Kakve su Vaše ocjene kako će ova financijska sredstva pridonijeti boljem položaju Hrvata u Srbiji?

Uvijek možemo bolje, a tome i težimo, to i radimo. U ovih osam godina koje su iza nas, jasno je vidljivo kako smo u čvrstom partnerstvu, zajedničkim naporima ostvarili i ostvarujemo niz projekata koji imaju za cilj unaprjeđenje položaja Hrvata u Srbiji. Ova suradnja doprinosi poboljšanju životnih uvjeta i pruža snažnu podršku hrvatskoj zajednici na različitim područjima, radimo zajedno kako bismo osigurali bolju budućnost za Hrvate u Srbiji i unaprijedili njihovu ulogu, vidljivost i uključenost u društvu države u kojem žive. Pravi primjer te suradnje je Hrvatski dom – Matica u Subotici, koji je sjedište Hrvatskoga nacionalnog vijeća, vaše Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Projekt je to koji je na inicijativu HNV-a u potpunosti financirala hrvatska Vlada, čijem je otvorenju prisustvovao i sam predsjednik Andrej Plenković te predstavlja središnje mjesto okupljanja i djelovanja hrvatske zajednice u Subotici, u Bačkoj i šire, s ciljem promicanja njezinih interesa i jačeg položaja u društvu. Spomenut ću i našu kontinuiranu potporu Udruzi bunjevačkih Hrvata Dužijanca, koji vrlo uspješno čuvaju i promoviraju ovu možda i najprepoznatljiviju tradicijsku kulturnu praksu Hrvata u Srbiji.

Kakvi su kriteriji za dodjelu sredstava za konkretne projekte? Tko o tome odlučuje?

Izuzetno nam je važno da dodjela sredstava bude krajnje transparentna te smo osnovali Povjerenstvo, u kojemu su uz predstavnike našeg Ureda i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva kulture i medija. Što se tiče kriterija za dodjelu sredstava oni su propisani Pravilima koje donosi čelnik tijela koje provodi natječaj, a kojima se jasno definira utjecaj programa/projekta na očuvanje hrvatskoga identiteta i specifične tradicijske kulture hrvatske nacionalne manjine u domicilnoj državi, utjecaj na jačanje povezanosti hrvatske manjinske zajednice unutar domicilne države s manjinskim zajednicama u drugim državama te s Republikom  Hrvatskom, utjecaj na povećanje razine prava i poboljšanja položaja hrvatske manjinske zajednice u matičnoj državi, utjecaj na razvijanje obrazovnih i kulturnih sadržaja te poboljšanje uvjeta života pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica, kao i institucionalna i organizacijska razvijenost, stručnost i kapaciteti prijavitelja za provedbu programa/projekta. Na kraju, na temelju prijedloga Povjerenstva čelnik tijela donosi Odluku o raspodjeli financijske potpore programima i projektima.

Koji su učinci, po Vašim ocjenama, dosadašnjih ostvarenih projekata?

Evo, odgovor na ovo pitanje je upravo povezan s prethodnim pitanjem, odnosno kriterijima za dodjelu sredstava konkretnim projektima. Od posebne važnosti nam je jačanje hrvatskih manjinskih zajednica u domicilnim državama s naglaskom na razvijanje suradnje s matičnom domovinom Hrvatskom. A to se ostvaruje upravo kroz realizaciju projekata/programa kojima je cilj očuvanje hrvatskoga identiteta, tradicijske kulture, međusobna suradnja hrvatskih manjinskih zajednica, razvijanje obrazovnih i kulturnih sadržaja, institucionalno osnaživanje i jačanje kapaciteta zajednice, a sve to da bi došlo do poboljšanja uvjeta života pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica i njihove afirmacije u sredinama u kojima žive. Upravo hrvatska nacionalna manjina u Srbiji, čiji pripadnici najvećim dijelom žive u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, primjer je uspješnosti u osmišljavanju i ostvarivanju mnogobrojnih projekata različitog profila, a što je sve više uočljivo u sredinama u kojima žive. U ovome trenutku, kao kruna dugogodišnjeg mukotrpnog rada, je upravo realizacija projekta Hrvatskog doma – Matica, za čije institucije koje u njemu djeluju iskreno vjerujemo da će biti rasadnik intelektualnog, kulturnog i najšire gledano društvenog, pa i političkog prosperiteta Hrvata u Srbiji. 

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je ove godine i natječaj i za stipendiranje studenata koji studiraju u Srbiji. Nova je to potpora Hrvatima u Srbiji. 

Prethodno sam istaknuo kako su nama u Središnjem državnom uredu u fokusu djeca i mladi, jer oni su trajni zalog prosperitetnije budućnosti koju im osiguravamo projektnom suradnjom, ali i potporama u obrazovanju. To su načini kojima omogućujemo da sačuvaju svoj hrvatski identitet, kao i pripadnost jedinstvenom i cjelovitom hrvatskom narodu. Jedan takav je Program stipendiranja putem kojeg i mladi pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji mogu ostvariti pravo na dobivanje naših studentskih stipendija. Drago mi je da smo ove godine i po tom pitanju napravili dodatan iskorak, kojim pravo na stipendiju mogu ostvariti i oni studenti koji studiraju u Srbiji, a za njih je osigurano 150 stipendija, što će im, vjerujemo, biti dodatan poticaj da ostanu živjeti u državi u kojoj njihovi pretci žive naraštajima i da svojim radom unaprijede kvalitetu života autohtone hrvatske zajednice. Također, tu je i naš Program posebne upisne kvote, pa koristim priliku podsjetiti sve mlade Hrvatice i Hrvate, buduće studente te ih pozvati da ozbiljno razmotre mogućnost upisa na hrvatska visoka učilišta, koja im to omogućavaju od 2018. godine, a do danas je na ovaj način najviše upisanih studenata upravo pripadnika hrvatske nacionalne manjine iz Srbije. Za njih je ovo jedna od prilika da se povežu s domovinom i to njihovim osobnim dolaskom u Hrvatsku radi stjecanja kvalitetnog obrazovanja. Svim studentima osigurava se smještaj u studentske domove te stipendija Središnjeg državnog ureda. I ono što svakako zanima potencijalne stipendiste, studirali oni u Hrvatskoj ili Srbiji, je da se stipendije dodjeljuju studentima za jednu akademsku godinu jednokratno, odnosno za razdoblje od 10 mjeseci u mjesečnom iznosu od 150 eura, što sveukupno iznosi 1.500 eura. Ulaganjem u djecu i mlade grade se čvrsti temelji i sije sjeme svih budućih uspjeha.

Za hrvatske gospodarstvenike u Bosni i Hercegovini postoji zaseban program potpore. Može li se očekivati uvođenje takve potpore i za hrvatske gospodarstvenike u Srbiji?

Na dobrom primjeru pružanja potpore hrvatskim poduzetnicima u Bosni i Hercegovini, na sličan način željeli bismo i poduzetnicima, pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, pružiti potporu i gospodarski ih osnažiti u godinama koje dolaze. Možemo se složiti kako je materijalna dobrobit pripadnika hrvatske nacionalne manjine jednako važna kao i njihova identitetska, odnosno kulturna osobitost u državama u kojima žive. Stoga ćemo u tom pogledu pokušati nastojati osigurati sustavniju programsku gospodarsku podršku. Činjenica je kako smo i dosad davali potpore određenim gospodarskim aktivnostima, a to namjeravamo značajno povećati u predstojećem razdoblju. No, rekao bih kako je uz pružanje financijske potpore vrlo važno poboljšanje komunikacije i suradnje te međusobno povezivanje, što itekako vrijedi u području gospodarstva. Stoga ćemo intenzivno tražiti načine, kako pružanja snažnije potpore hrvatskim gospodarstvenicima u Srbiji, a posebno poljoprivrednicima, tako i još boljeg međusobnog povezivanja te nam tako svima zajedno povećavati šanse za uspjeh.

Nositelj ste liste Hrvatske demokratske zajednice u 11. izbornoj jedinici koja je posebna izborna jedinica za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Tko još čini listu? Tko su kandidati?

Kandidati su osobe koje su svojim radom dokazale da žele i znaju jačati suradnju između Hrvata izvan Lijepe naše i hrvatske države. Kada sam došao na čelo Ureda, zatekao sam vrlo slabe odnose s hrvatskim iseljeništvom, neartikuliranu državnu politiku prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini i hrvatskoj nacionalnoj manjini u Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji… Ovi ljudi koji su na listi zaslužni su za veliku promjenu koja se dogodila i s kojima želimo graditi budućnost državnih odnosa prema Hrvatima izvan Hrvatske. Među njima su i čelnici institucija Hrvata u Srbiji i Mađarskoj, Jasna Vojnić i Ivan Gugan, koje poznajem niz godina i s kojima izvrsno surađujem. Oboje su u svome dosadašnjem radu pokazali da su spremni učiniti velike i važne stvari za svoju zajednicu i cijeli naš narod. Jako sam ponosan što su zajedno sa mnom na listi stranke koja je stvorila samostalnu i demokratsku hrvatsku državu i koja brine jednako o svim Hrvatima gdje god živjeli. Zajedno smo spremni na sve izazove!

Što zastupnici u Hrvatskom saboru koje bira dijaspora, odnosno hrvatska manjina, mogu doprinijeti poboljšanju položaja Hrvata izvan Hrvatske?

Hrvatski sabor je institucija koja ima posebnu važnost za sve nas, u kojoj su se donosile mnoge ključne odluke u našoj povijesti, a koja je i danas središnje mjesto zakonodavne vlasti u Hrvatskoj. Izuzetno je važno da u radu Sabora sudjeluju predstavnici svih segmenata hrvatskoga društva i hrvatske nacije, pa tako i predstavnici Hrvata izvan Hrvatske. U prošlome je mandatu Hrvatskoga sabora učinjen, isto tako, veliki pomak prema boljem razumijevanju ključnih pitanja i snažnijem zagovaranju potreba i interesa Hrvata izvan Hrvatske. Bio je osnovan poseban Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je vrlo aktivno radio, u čijem radu su posebno aktivni bili zastupnici izabrani u 11. izbornoj jedinici, ali i mnogi drugi, a na tematske sjednice koje su bile organizirane, pa i s temom statusa i položaja Hrvata u Srbiji i hrvatske nacionalne manjine općenito, uz predstavnike hrvatske Vlade, bili su pozivani i predstavnici Hrvata iz tih država, poput Adrijana Vuksanovića iz Crne Gore, Đanina Kutnjaka iz Slovenije ili ranije spomenutih Ivana Gugana iz Mađarske i Jasne Vojnić iz Srbije. Zastupnici itekako mogu puno toga učiniti i puno su toga učinili, a jamčim da ćemo ubuduće činiti još više. Na koncu, dozvolite mi istaknuti kako sam proveo osam godina na čelu Središnjeg državnog ureda u kojemu smo, uvažavajući potrebe i inicijative Hrvata koji žive izvan Lijepe naše, s puno volje i entuzijazma radili zajedno s njima na dobrobit svih nas te sam uvjeren da ćemo, nastavljajući predano raditi i dalje, uz Božju pomoć, imati i sljedećih, ne četiri, nego još osam godina zajedničkog rasta i razvoja.

Intervju vodila: Jasminka Dulić