Aktualno

Usvojena izvješća o poslovanju ZKVH-a, NIU »Hrvatska riječ« i HNV-a

Hrvatsko nacionalno vijeće održalo je 21. ožujka u Subotici u Hrvatskom domu – Matici u Subotici 24. sjednicu na kojoj su razmatrana programska i financijska izvješća te planovi rada tri profesionalne hrvatske manjinske institucije – Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i Hrvatskog nacionalnog vijeća.
Nakon usvajanja zapisnika sa šest održanih telefonskih sjednica vijećnici su razmatrali izvješća o poslovanju, završne račune i planove tri institucije i jednoglasno ih usvojili. Na sjednici je nazočilo 20 vijećnika.

ZKVH: Povećanje pokrajinskih sredstava

Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković je rekla kako je prošla godina bila zahtjevna zbog adaptacije njihovog prostora i jer su ostali u jednom razdoblju samo na dva djelatnika.

»Šest programskih područja smo realizirali i time smo vrlo zadovoljni. Bavimo se istraživačko-znanstvenim segmentom jedino mi, indikator 23 govori da smo obavili istraživanja, objavili radove u Godišnjaku, sačinili Elaborat o ponovnom osnutku Drame na hrvatskom jeziku kojeg je izradila Nevena Baštovanović«, rekla je ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković te istakla kako za sada u pogledu osnutka Drame nema nikakvog pomaka niti odgovora od osnivača Narodnog kazališta – AP Vojvodine i Grada Subotice. Dodala je kako u svezi toga HNV ili Demokratski savez Hrvata u Vojvodini trebaju odigrati mnogo jaču ulogu.

Završen je Tamburaški troplet vojvođanskih Hrvata, izrađena je virtualna šetnja kroz Etno-kuću Vajska, tiskani su časopisi Godišnjak broj 14 i Nova riječ, pet monografskih publikacija i dva kalendara s temom hrvatskih domova. Na području arhiviranja se nastavilo raditi, digitalizacija knjiga i periodike je nastavljena, internetsko arhivsko gradivo je veliko, produkcija novih i koordinacija postojećih kulturnih događaja je nastavljena, rekla je među ostalim Čeliković.

Josip Bako je iznio Završni račun ZKVH-a, strukturu prihoda i rashoda. Rekao je kako su sredstva iz Pokrajine u 2023. bila povećana za 35 %, da su »ukupni prihodi bili 21,9 milijuna dinara, a rashodi 21,6 dok je dobit iznosila 291.634 dinara. Struktura prihoda se odnosi na dotaciju Pokrajine, donacije po natječajima i drugo. Što se tiče rashoda, osobna primanja čine 9.434.920, drugi poslovni rashodi čine 6.264.889, te ostali izdaci za kulturu iznose 4 milijuna«, rekao je među ostalim Bako.

Vijećnici su jednoglasno usvojili izvješće i završni račun.

Hrvatska riječ: U planu izgradnja TV studija

Ravnateljica NIU Hrvatska riječ Mirjana Trkulja je rekla kako je najveća i najznačajnija promjena bila prelazak u vlastiti prostor nakon 20 godina rada na Otvorenom sveučilištu.

»U prethodnih pet godina je ostvarena ušteda od šest milijuna dinara na ime rezerviranih sredstava za ulaganje u cilju trajnog rješenja sjedišta ustanove. Dio sredstava je utrošen na uređenje i opremanje, a ostatak se prenosi u iduće razdoblje«, rekla je Trkulja.

»Redovita subvencija za tiskanje tjednika i podlistaka od pokrajinskog tajništva povećana je za 25 % u odnosu na 2022. što je uveliko olakšalo poslovanje u godini pojačanog ulaganja. Ove godine subvencija je ista kao i 2023. i iznosi 60,4 milijuna dinara, a očekujemo i povećanje ove godine. Po natječajima se dobijaju sredstva od pokrajinskog tajništva, Ministarstva za kulturu i informiranje, a projekti koji su provedeni su multimedijalni prikaz programa 'Hrvatska rič iz Vojvodine i razvoj modernih i masmedija' financiran od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Hrvatske u iznosu od 15.280 eura i projekt 'Razvoj znanja i digitalnih kompetencija novinara' koji je financiran od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u iznosu od 6.000 eura. Dio prihoda čine i vlastita sredstva od prodaje, prijevoda i oglašavanja. Što se tiče rashoda, najveći su troškovi tiskanja, zarade, autorski honorari i ostali osobni rashodi te troškovi proizvodnih usluga i nematerijalnih troškova. I rashodi su porasli za oko 26 % koliko i prihodi, ali ako dođe do povećanja sredstava pravit će se rebalans«, rekla je Trkulja i istakla kako je vrlo mala razlika između prihoda i rashoda u svakoj godini, jer se ustanova financira iz proračuna i sredstva se mogu koristiti samo namjenski za točno određene svrhe.

Kao najveći planirani projekt u ovoj godini je navela uređenje i opremanje TV studija Matica i nabavu opreme kako bi se za početak snimale emisije za Plavu vinkovačku TV, a kasnije i informativne emisije u suradnji s HNV-om. Ove godine planira se i tiskanje Kuhara tradicijskih jela s receptima objavljivanim u tjedniku Hrvatska riječ, zatim knjiga Nele Skenderović, Ruže Silađev i Mirka Kopunovića te u sunakladništvu zbirke priče inspirirane Matošem i časopis Nova riječ. Planira se i izrada nove internetske stranice, te će više pažnje biti posvećeno dnevnom informiranju, rekla je Trkulja.

Vijećnici su jednoglasno dali suglasnost na Izvješće o radu i poslovanju za 2023. te na Plan rada i poslovanja NIU Hrvatska riječ za 2024. godinu.

HNV: Nastavljaju se kapitalni projekti

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je rekla kako je 2023. najznačajniji bio završetak izgradnje, opremanje i otvaranje Hrvatskog doma – Matice i započinjanje novog kapitalnog projekta »Rasti gdje si posijan« izgradnje, renoviranja, rekonstrukcije i opremanja tri vrtića (jaslica).

Istakla je značajnim sustavno financiranje HNV-a od strane Hrvatske zajednice županija gdje svaka od 20 županija plus Grad Zagreb daje 15.000 eura, nadalje osiguranih 150 stipendija za studente koji studiraju u Srbiji, izradu zbirke portreta hrvatskih velikana, projekt za TV studio, osiguranih 450.000 eura za prekogranične projekte, obnavljanje unutarnje fasade ZKVH-a, uvrštavanje novih objekata u mrežu vrtića, i osigurano financiranje učitelja u Vajskoj, Plavni i Baču od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske.

Vojnić je ukazala i na slabosti koje su registrirali, a što će biti dio godišnjeg plana i buduće strategije.To su: »odnos s institucijama i predstavnicima vlasti Srbije, nedostatni kadrovski kapaciteti za rad van Subotice, osnivanje Hrvatskog školskog centra koje se četiri godine nije pomaklo s mjesta, problemi u koordinaciji i rukovođenju Spomen-domom ban Josip Jelačić u Petrovaradinu i fondacijom Antun Gustav Matoš u Beogradu, te nedostatno finaciranje od lokalnih zajednica i vlasti u Srbiji«.

Dodala je i kako je nedovoljno izgrađeno regionalno i međusektorsko jedinstvo – na primjer antagonizmi između Srijemaca, Bunjevaca, Šokaca, nedovoljno izgrađeno jedinstvo između Crkve i hrvatske zajednice.

Iznijela je kako je HNV donio 106 odluka, bilo je 4 žive i 13 telefonskih sjednica, organizirano je 29 manifestacija/događaja, a 142 su posjetili.

Što se tiče financija, ono što HNV dobija od Srbije je nedovoljno za redovito funkcioniranje HNV-a, ali se sredstvima iz županija premošćuje ovaj problem.

»Osnovni troškovi HNV-a za redovito fukcioniranje su 370.676 eura i HNV će biti rasterećen jer će dobiti sredstva od županija u iznosu od 300.000 eura i 183.000 eura od Srbije«, objasnila je.

S druge strane, iz Hrvatske je 2023. bilo 1.588.101 eura donacije i 1.452.203 eura u 2022. što uključuje i kapitalne projekte, kao što je projekt »Rasti gdje si posijan« (tri vrtića) za koji je dobijeno 960.000 eura. Vojnić je iznijela podatke o donacijama koje su dobijene za različite projekte uglavnom iz Hrvatske te rashode HNV-a.

Prema financijskom planu za 2024. godinu za Program unaprjeđenja položaja hrvatske nacionalne manjine planirani prihodi za rad HNV-a iznose 383, 8 milijuna dinara i osigurat će se iz proračuna Srbije, Pokrajine i gradova, a najvećim dijelom iz donatorskih sredstava iz Hrvatske.

Vijećnici su jednoglasno usvojili Godišnje izvješće rada HNV-a za 2023. godinu, Završni račun za 2023. godinu, Izvješće o popisu imovine i inventara i Financijski plan HNV-a za 2024. godinu.

Pod točkom razno Jasna Vojnić je predstavila projekt »Sagradi mlin gdje je voda« za koji je Vlada Hrvatske izdvojila ukupno preko tri milijuna eura koje će sukcesivno kroz tri godine donirati HNV-u.
J. D.