Tema
Kako prezentirati kulturno naslijeđe Šokaca?
»Uloga kulturnog naslijeđa bačkih Hrvata Šokaca u ostvarivanju funkcija rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav – rezultati realiziranog projekta« bila je tema znanstvenog kolokvija koji je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirao prošloga tjedna, 7. ožujka, u Subotici, u Hrvatskom domu – Matici.
Predavač je bio dr. sc. Vladimir Stojanović, redoviti profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu, na departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo u Novom Sadu. Spomenuti projekt odobrilo je prošle godine Pokrajinsko tajništvo za visoko obrazovanje i znanstveno-istraživačku djelatnost uz suglasnost Hrvatskog nacionalnog vijeća. Istraživanja su provedena u sedam naselja: Beregu, Monoštoru, Sonti, Baču, Vajskoj, Bođanima i Plavni. S obzirom na to da je 2021. proglašen Prekogranični Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav, naslijeđe šokačkih Hrvata bi trebalo zauzeti ulogu u prezentaciji vrijednosti duž ovog, najvećeg riječnog koridora u središnjoj Europi.
Nedovoljno istraženo i interpretirano
Kako je istaknuo prof. Stojanović, bogato materijalno i nematerijalno naslijeđe Hrvata Šokaca i to što je šokačko Podunavlje smješteno u zaštićenom području potencijal je koji može unaprijediti lokalne zajednice (turizam, poljoprivreda, kulturni programi...). Kategorije naslijeđa istraživači su podijelili u nekoliko cjelina: religiozna djela sa spomeničkim i umjetničkim svojstvima, etnografska arhitektura, etno kuće, pokretno etnografsko naslijeđe (nošnja, alati, pokućstvo...) i dokumentacijsko naslijeđe (arhivske fotografije i građa). Naslijeđe Hrvata Šokaca je bogato i sadržajno, ali je nedovoljno istraženo, vidljivo i interpretirano. Po riječima prof. Stojanovića, preporuke nakon ovog projekta jesu: poticanje novih istraživanja, osnivanje suvremenog polifunkcionalnog centra za interpretaciju ovog naslijeđa te formiranje jedinstvene kulturne rute. Izvor financiranja za ove projekte može se tražiti u IPA i sličnim programima.
Također, tijekom predavanja istaknuta je i važnost zaštite ali i prezentacije ovog naslijeđa, posebice na digitalnim platformama. Postojeće šokačke kuće u Bačkoj su »pravi dragulji naslijeđa«, ali bi se u kontekstu popisa i zaštite predmeta upravitelji trebali više konzultirati s ljudima iz meritornih struka.
»U pitanju je jednogodišnji i u osnovi mali projekt koji povezuje očuvanje baštine i tradicije jedne manjinske zajednice, a s druge strane zaštitu i očuvanje rezervata biosfere. Cijela šokačka zajednica u Bačkoj živi na području ovog rezervata. Interpretacija, odnosno tumačenje tog naslijeđa ostavlja dosta prostora za daljnji rad u smislu suradnje sa strukom i prezentacije putem interneta, brošura ili kvalitetnih vodiča na terenu. Smatramo kako su ovo bitne i životne teme koje mogu nešto donijeti zajednici Hrvata Šokaca u Bačkoj«, kaže prof. Stojanović.
On je dodao i kako su aplicirali za nastavak projekta, a tema će ovog puta biti osjećaj pripadnosti (place attachment) Hrvata Šokaca tome prostoru i koliko to ima veze s očuvanjem kulturnog naslijeđa.
Zaštita, popis, stavljanje u funkciju
U potonjem razgovoru o ovoj temi sudjelovali su i ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković kao i predstavnici pojedinih udruga koje se bave očuvanjem kulturnog naslijeđa ovdašnjih Hrvata.
Ministar Žigmanov pohvalio je ovaj projekt budući da nudi cjelovitu sliku te je dobar osnov za kreiranje programa koji bi u konačnici ekonomski osnažili lokalne zajednice šokačkih Hrvata.
»Nedostaju nam slike cjeline, lokalne zajednice uglavnom poznaju samo vlastite prilike. Projekt je značajan i zbog popisa artefakata na terenu, a može nam biti dobar osnov za različite svrhe. Prva svrha je zaštita naslijeđa. Nemamo neke posebne mjere zaštite od primjerice moljaca i sličnih napasnika. Baština je manje ili više sakupljena, ali je izazov i to što nemamo njezin popis i opis, nemamo upute kako se naslijeđe opisuje, koji podaci su ključni. Treće pitanje je pitanje svrhe, da naslijeđe stavimo u funkciju života i perspektivu tih zajednica, poput stvaranja pretpostavki za turizam što onda podrazumijeva kreiranje i proizvodnju suvenira, autohtone kulinarske proizvode, zadržavanje tradicionalnih načina života, vizitorske centre, odmorišta za cikloturiste, pristaništa za manje brodice… Da to što imamo inkorporiramo u slične rute koje postoje u okolici, odnosno u Hrvatskoj i Mađarskoj. S druge strane, i da sami damo doprinos očuvanju rezervata biosfere; ne da se iseljavamo već da imamo perspektive. To iziskuje velike napore, veliku usuglašenost između nas, uključivanje i komunikaciju sa strukom, uspostavljanje standarda interpretacije naslijeđa«, kazao je Žigmanov.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić također je pohvalila ovaj projekt dodajući kako je on kompatibilan s projektom sedam »malih matica« Hrvata u Srbiji (Somboru, Monoštoru, Sonti, Rumi, Šidu, Petrovaradinu i Opovu) budući da će u sklopu novih »matica« biti prezentirano i naslijeđe tamošnjih Hrvata.
»Ovo ide jedno s drugim, pričali smo s ljudima na terenu o njihovim potrebama, ali struku ne smijemo izostaviti da naslijeđe bude atraktivno predstavljeno i da ga očuvamo na najbolji mogući način. Imamo puno gostiju iz Hrvatske, u ovome trenutku nemamo puno toga prikazati, ali sam sigurna da možemo napraviti jedan dobar koncept; da se ima gdje prespavati, nešto pojesti, kupiti suvenire, a na koncu otići punog srca«, rekla je Vojnić.
Ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković je predložila da se glede zaštite naslijeđa udruge povezuju sa strukom, ali i regionalno između sebe.
Predstavnici HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega pozitivno su ocijenili što se šokačkim naslijeđem bave znanstvene institucije. Milorad Stojnić podsjetio je kako ima puno predmeta iz prošlosti po kućama na terenu dok je Vlatko Krizmanić ukazao kako su pojedini radovi vezani za autentičnost objekata (zamjena trščanog krova, održavanje zidova blatom, brodski pod) skupi i komplicirani.
Prezentaciji u Subotici nazočila je i suradnica na projektu prof. dr. Snežana Besermenji s Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo PMF-a.
D. B. P.
