Na osnovu prijedloga Ministarstva zaštite okoliša Vlada Srbije usvojila je Uredbu o proglašenju parka prirode Mali Bosut. Vodotok Bosuta s obalnim pojasom predstavlja ekološki koridor od međunarodnog značaja, a Mali Bosut postao je prvi park prirode na teritoriju Općine Šid.
Međunarodni značaj
Park prirode Mali Bosut nalazi se u Vojvodini, u zapadnom dijelu Srijema, na teritoriju Općine Šid. Zaštićeno područje obuhvaća sjeverozapadni dio donjeg toka rijeke Bosut u dužini od 8 km (od državne granice s Hrvatskom do autoceste E-70), ušće kanalizirane Rastovačke bare/Struge (kanal Boris blato) i šume Draganovci i Kablarovac. Područje koje se predlaže za zaštitu obuhvaća ostatke nekada široko rasprostranjenih prirodnih staništa koja su utjecajem čovjeka značajno izmijenjena u proteklih 150 godina. Za razliku od većine drugih rijeka i vodotokova na teritoriju Vojvodine, na kojima su provedeni zahvati na uređenju toka, vodotok Bosut je u cjelini zadržao svoj izvorni oblik čineći prostranu cjelinu vodenih i vlažnih tipova staništa, prioritetnih za zaštitu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Uslijed suvremenog načina gospodarenja šumama, rijetkost predstavljaju i stari šumski kompleksi hrasta lužnjaka neposredno uz tok Bosuta koji obiluju mrtvim drvetom u različitim fazama raspadanja, neophodnim za razvoj larvenih oblika saproksilnih vrsta od međunarodnog i nacionalnog značaja. Navedeni ostaci prirodnih staništa u kulturnom predjelu agrarnog tipa imaju ulogu šumskog-vodenog ekološkog koridora koji osigurava očuvanje biodiverziteta i opstanak strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta na ovom području. Ukupna površina parka prirode Mali Bosut iznosi 282,34 ha. Prema strukturi površina katastarskih općina po vlasništvu (KO Adaševci, KO Vašica i KO Batrovci), površine u zaštićenom području su u državnom (99,27 %), javnom (0,53 %) i privatnom vlasništvu (0,2 %). Na području parka prirode Mali Bosut uspostavljaju se režimi zaštite drugog i trećeg stupnja. Uredbom o ekološkoj mreži vodotok rijeke Bosut proglašen je ekološkim koridorom od međunarodnog značaja, koji omogućava odvijanje sezonskih migracija vrsta i razmjenu genetskog materijala između prostorno udaljenih staništa.
Bogata flora i fauna
Vodena, močvarna, priobalna i šumska staništa ovog područja predstavljaju stanište sa 131 takson viših biljaka, 26 vrsta sisavaca, 27 vrsta beskičmenjaka, 11 vrsta vodozemaca, 9 vrsta gmazova, 118 vrsta ptica, 62 vrste planktona i 16 vrsta riba, od kojih je veliki broj strogo zaštićenih. Sve navedeno činit će park prirode jedinstvenim ne samo u Vojvodini i Srbiji, već i šire, jer će se nalaziti na europskom ekološkom koridoru što mu daje poseban značaj.
»Uspjeli smo nakon više od deset godina truda, prvenstveno zahvaljujući Pokretu za njegovanje rijeke Bosut koji je prepoznao tu ideju, u suradnji s Ministarstvom ekologije rijeku Bosut prikazati kao nacionalno bogatstvo naše općine. Na osnovu naloga Ministarstva ekologije i molbe Pokreta Bosut Općina Šid je zajedno s Ministarstvom stupila u kontakt sa Zavodom za zaštitu prirode. Oni su prošle godine proveli istraživanje rijeke Bosut i s tog znanstveno-istraživačkog aspekta izradili studiju s podacima o više od 100 vrsta ptica, velikom broju zglavkara, vodozemaca, planktonskih i neplanktonskih vrsta biljaka i svega onoga što predstavlja floru i faunu. Istraživanje je pokazalo da smo kao općina daleko bogatiji nego što smo mislili. Siguran sam da će Pokret za zaštitu rijeke Bosut primijeniti sve ono što Ministarstvo ekologije zahtijeva: urediti obalu, sačuvati riblji fond, napraviti vizitorski centar, predstaviti autohtone vrste široj javnosti i prije svega napraviti ekološku priču o prirodi i rijeci Bosut. Plan je u budućnosti ekološku priču povezati s razvojem vinogradarskog i vinskog turizma i kulturno-povijesnog turizma naše općine kako bismo obogatili našu turističku ponudu«, ističe predsjednik Općine Šid Zoran Semenović.
Udruga Pokret za zaštitu i očuvanje reke Bosut će u budućnosti poduzeti ozbiljne korake u očuvanju ove rijeke, a jedna od prvih aktivnosti bit će multimedijalna prezentacija parka prirode.
S. D.
