Aktualno

Puno posla na očuvanju i zakonskom korištenju hrvatskog jezika

U povodu Međunarodnog dana materinskog jezika, 21. veljače, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ističe kako u današnjem složenom i interakcijama premreženom svijetu izrazitije se snaži značaj i učestalost uporabe materinskog jezika – te ključne identitetske sastavnice u ljudi, što za posljedicu ima stalno isticanje potrebe dosljednog poštivanja prava da se govornici njime služe i njegove adekvatne institucionalne zaštite.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvati u Srbiji imaju, slijedom ustavnih garancija i pozitivnih zakonskih propisa, zajamčena prava na korištenje materinskoga jezika u obrazovanju, po nastavnim programima domicilne države, u posljednje 22 godine. Ono se ostvaruje u odgojnom procesu u vrtićima u Subotici, putem cjelovite nastave na hrvatskom jeziku u pet osnovnih škola na teritoriju Subotice i Sombora. Ove je školske godine ukupno 35 učenika prvašića upisano u nastavu na hrvatskome i 60 učenika prvih razreda u tri srednje škole na području Grada Subotice. Ostvaruje se i putem izbornog predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, koji se izvodi za 477 učenika u 13 osnovnih i srednjih škola te na dva mjesta izvan školskog sustava, na području lokalnih samouprava Apatin, Šid, Srijemska Mitrovica, Sombor, Bač i Subotica. Zahvaljujući desetljetnom ustrajnom djelovanju DSHV-a i Hrvatskog nacionalnog vijeća na ostvarivanju jezičnih prava u sektoru obrazovanja, 2018. godine utemeljen je Lektorat hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu. Svoju temeljnu misiju ostvaruje na planu stalnog stjecanja i usavršavanja jezičnih kompetencija odgajatelja, učitelja i nastavnika, u čije stručne kapacitete se ulažu i napori u okviru stručnih pedagoških službi matične države. Također, u okviru resornog pokrajinskog tajništva od prije dvije godine djeluje pokrajinska prosvjetna inspektorica za nastavu na hrvatskome.

Izostanak proaktivnoga odnosa

»I dok broj prvašića koji upisuju nastavu na hrvatskome ima trend rasta, a zahvaljujući djelovanju redovnica Katoličke Crkve i HNV-a, gradi se nova odgojna infrastruktura u Subotici i Tavankutu, moramo istaknuti kako se još uvijek, kao posljedica straha i nerazumijevanja te administrativnog zaprječavanja, ne uspijevaju otvoriti odjeli na hrvatskome jeziku u školama u nekim mjestima gdje bi za to mogli postojati uvjeti. Također bilježimo i izostanak proaktivnoga odnosa i prema nastavi hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. U sredinama s nešto manje izjašnjenih roditelja i učenika za ovaj predmet nastave jednostavno nema. Držimo da prosvjetne vlasti stoga moraju imati daleko aktivniji odnos spram motiviranja roditelja i učenika za ostvarivanje ovoga prava te ističemo nanovo frapantnu činjenicu kako je samo oko 5 % djece Hrvata upisano na cjelovitu nastavu na hrvatskom, dok taj broj kod ostalih manjina ide i do 90 %. Stoga ponavljamo kako je čim prije potrebno da lokalna samouprava Grada Subotice odblokira inicijativu za utemeljenje Hrvatskog školskog centra i da HNV nastavi raditi na ovome projektu«, navode iz DSHV-a.

Mediji i službena uporaba jezika

U priopćenju se dalje navodi, kako su politike institucionalnog očuvanja hrvatskog jezika u medijima također razvijene, ponajviše pozitivnim djelovanjem administracije AP Vojvodine (u smislu financijske potpore Novinsko-izdavačkoj ustanovi Hrvatska riječ) te pokrajinskog javnog medijskog servisa Radio-televizije Vojvodine.

»Svakako je nužno daljnje kadrovsko jačanje Uredništva na hrvatskom jeziku u ovoj medijskoj kući kako bi se dostigli kapaciteti i kvantiteta programa koje odavno imaju uredništva koja u istom mediju proizvode program za narode koji su slične ili čak manje brojnosti nego Hrvati. Primjerice, od početka djelovanja, prije 14 godina, hrvatsko uredništvo nema uposlenog lektora! U području tiskanih medija, od desetak glasila različitih svrha i ciljnih skupina (vjerskih, glasila udruga te onih namijenjenih za određenu dob), jedino tjednik Hrvatska riječ ostvaruje u cjelini zakonom propisano pravno na »istinito, potpuno i pravodobno« informiranje na hrvatskome jeziku. I ovdje je izazov nedovoljan opseg konzumiranja ovoga prava, što treba predstavljati dodatni motiv da se marketinški osmišljeno kvalitetnije postavi i razriješi pitanje plasmana i dostupnosti medijskih proizvoda«, dodaje se.

U dijelu uporabe hrvatskoga jezika i pisma u javnoj sferi, ističe se kako je on u službenoj uporabi na području cijeloga Grada Subotice te u Gradu Somboru, Gradu Srijemska Mitrovica i općinama Apatin, Bač, Inđija i Šid (u mjestima u kojima postoje zakonski uvjeti – Bereg, Monoštor i Lemeš, zatim Sonta, Stara Bingula, Plavna i Bođani, Stari Slankamen te Sot i Batrovci).

»Premda su takve obveze lokalnih samouprava financijski skromne, Sombor, Bač, Inđija i Šid još uvijek nisu ispoštovale Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma. One su, naime, u veljači i ožujku prije pet godina izmijenile svoje statute kako bi hrvatski jezik u naseljima Lemeš, Stari Slankamen, Plavna i Bođani postao službeni, u smislu obveze ispisivanja javnih natpisa (institucija, ulica, trgova, toponima) na hrvatskom jeziku, no to uopće do danas nije učinjeno. Također, u naselju Ljuba, u Općini Šid, od dana donošenja zakonskog propisa postoje uvjeti da hrvatski bude jezik u službenoj uporabi, a to pri promjeni statuta nije učinjeno. Pozivamo stoga lokalne samouprave da ne dovode u pitanje primjenu zakona kada je u pitanju službena uporaba hrvatskoga jezika i pisma«, dodaje se.

Hrvati u Vojvodini tradicionalno koriste hrvatski – standard s njegova dva česta ikavska govora – bunjevački i šokački, u gotovo svim područjima privatnosti i društvenoga života, uključujući i liturgijski jezik Katoličke Crkve, čiji su Hrvati članovi u najvećem broju. DSHV poziva stoga i službenike Crkve da to nastave dosljedno primjenjivati i ne dopuste bilo kakve promjene glede toga u našim vjerskim zajednicama i u Subotičkoj i u Srijemskoj i u Zrenjaninskoj biskupiji te Beogradskoj nadbiskupiji.

»DSHV se dosljedno, od svojeg prvog dana i na vlastitim primjerima djelovanja u javnosti, bori da naš materinski hrvatski jezik u Srbiji ostane očuvan i živ. Cijenimo u tim našim nastojanjima strukturnu, političku i financijsku pomoć Vlade Hrvatske na čelu s Andrejom Plenkovićem«, zaključuje se u priopćenju.

H. R.