Demokratski savez Hrvata u Vojvodini priopćio je danas kako je prostor Hrvata u Vojvodini »navikao je na previde u suradnji između kulturnih institucija iz Srbije i Hrvatske, napose u području tzv. visoke kulture, što za posljedicu ima širenje i učvršćivanje osjećaja nedostojnosti«. Usto, kako se dodaje, međudržavna suradnja koja se ostvaruje bez uključenosti institucija i ustanova Hrvata u Vojvodini, dodatno otežava, a gdjekad i obesmišljava ionako mukotrpna nastojanja na planu unapređenja vlastitih kulturnih praksi.

»Recimo, kada je riječ o inicijativi za ponovni osnutak Drame na hrvatskom jeziku pri subotičkom Narodnom kazalištu, treba reći da je elaborat sačinjen, prošao pozitivnu recenziju mjerodavnih kazališnih instanci, s istim su upoznati suosnivači – Pokrajinska Vlada i Grad Subotica te Narodno kazalište u drugoj polovici 2023. godine, a do sada nema nikakvog odgovora na isti. Tražimo da se to čim prije promjeni, te da makar ova inicijativa, potekla od za to utemeljenih institucija hrvatske zajednice, dobije primjeren odgovor.

S druge strane, ravnatelj Narodnog kazališta je, nasuprot šutnji na inicijativu Hrvata, proaktivno djelovao spram Bunjevaca nehrvata. U Baji je ponudio suradnju subotičkog Narodnog kazališta s tamošnjim amaterskim (sic!) kazalištem. Dakle, riječ je o veoma jasnom djelovanju i Grada i Kazališta, koje se sa stajališta interesa hrvatske zajednice može ocijeniti negativnim.

No, to nisu bili razlozi da profesionalno kazalište iz Hrvatske, Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula, ostvaruje u isto vrijeme suradnju s Narodnim kazalištem u Subotici u koprodukciji kazališne predstave. Naravno, DSHV nije protiv suradnje u području kulture između dviju država, no ovakvi zajednički projekti, sagledani u kontekstu prilika koje smo naveli, nanose štetu inicijativama koje ovdašnje hrvatske institucije poduzimaju. Njihov korijen se nalazi u činjenici velikog nepoznavanja (ne)prilika s kojima se Hrvati u Vojvodini suočavaju. Evo notorne: jedan od suonivača Narodnog kazališta, Grad Subotica, uveo je tzv. bunjevački jezik u službenu uporabu i tako, vjerujemo ne i trajno, naštetio ukupnim hrvatsko-srpskim odnosima. Takav pogled trebao bi biti bitna sastavnica u hrvatskom vanjskopolitičkom prostoru u odnosu spram Srbije«, navodi se u priopćenju DSHV-a.

H. R.